{"id":693,"date":"2021-03-22T22:03:17","date_gmt":"2021-03-22T22:03:17","guid":{"rendered":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/?post_type=article&p=693"},"modified":"2021-06-28T10:16:06","modified_gmt":"2021-06-28T08:16:06","slug":"zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj","title":{"rendered":"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

P. D\u017eaja<\/strong>*, S. Sinkovi\u0107<\/strong>, M. Pali\u0107<\/strong>, J. Mihalj<\/strong> i K. Severin<\/strong><\/p>\n

\n
Dr. sc. Petar D\u017dAJA<\/strong>*, dr. med. vet., redoviti profesor, (dopisni autor, e-mail: dzaja@vef.hr), Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Sonja SINKOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Hrvatska; Magdalena PALI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Josip MIHALJ<\/strong>, dr. med. vet., Veterinarska ambulanta Soljani, Hrvatska; dr. sc. Kre\u0161imir SEVERIN<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska<\/div>\n
\"\"<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.52.4.2<\/a><\/div>\n<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Zabilje\u0161ke<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n

U radu je prikazana pojava i kretanje zaraznih bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj me\u0111u kojima dominira gove\u0111a kuga. Navedeni su prvi lije\u010dnici koji su prepoznavali zarazne bolesti i radili razudbe doma\u0107ih \u017eivotinja s ciljem utvr\u0111ivanja patoanatomskih promjena, odnosno postavljanja dijagnoze. Prikazani su djelatnici koji su suzbijali zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja kao i njihove obveze, odnosno mjere koje su trebali narediti i provesti kao i du\u017enosti te obveze vlasnika \u017eivotinja kroz opisani period. U istra\u017eivanom razdoblju postavljane su dijagnoze na latinskom i njema\u010dkom jeziku s razli\u010ditim pojmovima koji su se vjerojatno odnosili na gove\u0111u kugu.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> zarazne bolesti, stolje\u0107e, doma\u0107e \u017eivotinje, banska Hrvatska<\/em><\/p><\/blockquote>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Uvod<\/h2>\n
\n

Gove\u0111a kuga pojavila se 547. g., 561. g., 570. g. u Galiji i Italiji, a u Irskoj 679. g. Karlo Veliki prekinuo je 791. g. napad na Hune preko Dunava, jer su mu svi konji uginuli od bolesti \u201eequorum lues<\/em>\u201c, a njegova vojska 801. g. jo\u0161 je jedanput opusto\u0161ena \u0161to se ti\u010de konja. Isto\u010dnofrana\u010dki kralj Arnuf 1896. g. prekinuo je svoje ratne pohode, jer su mu gotovo svi konji uginuli. Zarazne bolesti \u017eivotinja, to jest gove\u0111a kuga u\u010destalo se javljala pa je zabilje\u017eena njezina pojava: 801. g., 810. g., 820. g. 850. g., 870. g., 878. g., 886. g. Bolest se pojavila u Njema\u010dkoj 878. g., a u cijeloj Europi 940. g. i 943. g. Car Henrik IV. 1051. g. morao je prekinuti pohod na Ma\u0111are, jer je ve\u0107ina konja podlegla stra\u0161noj epizootiji, a francuski kralj Filip Hrabri 1283. g. imao je 86 000 konjanika i morao je stati s napadom na \u0160panjolsku, jer su insekti kod Verone napali ljude i \u017eivotinje. Gove\u0111a je kuga poharala cijelu Europu 1170.-1172. g., 1223.-1225. g., 1240. g., a Irsku 1321.-1324. g. Velika epizootija boginja pojavila se u Velikoj Britaniji 1275. g. U Italiji je 1301. i 1303. g. uo\u010den veliki pomor konja u Italiji. Gove\u0111a kuga uo\u010dena je 1392. g. u Francuskoj, 1394. g. u \u0160vicarskoj, 1<\/sup><\/abbr> 1491. g. u Poljskoj, a 1473. g. nepoznata bolest u \u0160vicarskoj, 1514. g. u Italiji te\u0161ka zaraza stoke se pro\u0161irila na Englesku i Francusku, 1675. g. Vjerojatno se bedrenica u Dubrovniku pojavila 1675. g., a ra\u0161irila se iz Hercegovine. 2<\/sup><\/abbr>
\nU Njema\u010dkoj, Francuskoj, \u0160vicarskoj i Poljskoj 1682. g. pojavila se zaraza stoke, 3<\/sup><\/abbr> a u na\u0161im krajevima ponovne zarazne bolesti stoke javljaju se 1690. g., 1692. g., 1693. g. i 1698. g., a u na\u0161im krajevima pojavila se slinavka i \u0161ap, 1686. g. <\/p>\n

Razli\u010dite bolesti stoke pojavljuju se u ve\u0107em broju slu\u010dajeva u 1700. g., 1701. g. Fleischhacker iz 1703. g. navodi da ako mesar kupi stoku za klanje nepoznata podrijetla, ili stoku za klanje za koju zna da je bila bolesna oduzet \u0107e mu se obrt. 4<\/sup><\/abbr>
\nGove\u0111a kuga 1709. g. pojavljuje se na granici Azije i Europe pa po cijeloj Rusiji, a 1710. g. u Rusiji i Ukrajini pa Poljskoj, Prusiji, \u0160leziji, Ma\u0111arskoj i Austriji, i na koncu Dalmaciji i Italiji. Kuga se pojavila u dana\u0161njim prostorima Hrvatske 1710. g. 5<\/sup><\/abbr> , a 1711. g. pojavila u sredi\u0161njoj Hrvatskoj. 6<\/sup><\/abbr>, 7<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Gove\u0111a kuga harala je po Srednjoj Europi 1711. g. kada se pro\u0161irila iz Ma\u0111arske, a te godine donesen je Austrijski edikt. U 1712. g. preko Tirola bolest se pro\u0161irila u \u0160vicarsku, Francusku, Belgiju i Nizozemsku kada je uginulo 200 000 grla. U Engleskoj je 1714. g. uginulo 74 000 grla.
\nKuga se 1714. g. pojavila u dana\u0161njim prostorima Hrvatske. Kod nas prvi slu\u017ebeni podatak o zarazama potje\u010de iz 1714. g. kada Sabor kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije zabranjuje izvoz stoke iz Hrvatske zbog nesta\u0161ice mesa poslije u\u010destalosti lues pecoris et animalium<\/em>. 8<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Kuga se ponovno pojavljuje 1724. g. u Poljskoj.
\nKarlo VI. 1727. g. nare\u0111uje uz op\u0107i popis stanovni\u0161tva i popis stoke.<\/p>\n

Godine 1730. bilo je propisano kada u jednom ili vi\u0161e dvori\u0161ta ugine ve\u0107i broj \u017eivotinja odjednom, zaraza se obvezno morala prijaviti mjesnim vlastima koje izvje\u0161\u0107uju vi\u0161u vlast koja je propisivala zatvor zara\u017eenog dvori\u0161ta, zabranu kretanja ljudi i \u017eivotinja iz zara\u017eenog kruga i slanje na zara\u017eeno podru\u010dje veterinarsko medicinske stru\u010dnjake i dr. Kod pojave Vieh-Seuche<\/em> treba odvojiti zdravu od bolesne stoke, a \u017eivotinje oboljele od ove bolesti moraju se zakopati zajedno s ko\u017eom i to na odvojenu mjestu udaljenom od stanovanja, a ljudi koji se brinu o tim \u017eivotinjama ne smiju biti u dru\u0161tvu s drugim ljudima. U propisu iz 1730. g. koji nosi naziv Vieh-Ordnung<\/em> dan je i popis lijekova koji se imaju upotrebljavati pri lije\u010denju ove bolesti. 9<\/sup><\/abbr>
\nKarlo VI. 1731. g. izdaje Naredbu prema kojoj se prema \u0160tajerskoj trebaju poduzeti sve preventivne mjere zbog sprje\u010davanja \u0161irenja opasne zaraze.
\nBolest gove\u0111a kuga 1731. g. pojavila se na podru\u010dju sjeverne Hrvatske 10<\/sup><\/abbr>, a zbog u\u010destale pojave navedene bolesti Sabor 23. 4. 1731. g. daje nalog ni\u017eim organima da se sve uginule \u017eivotinje zakopaju zajedno s ko\u017eom koje su uginule od Lues animalium<\/em> uz obvezan nadzor tog posla.
\nNa sjednici Sabora 26. 11. 1735. g. zaklju\u010deno je budu\u0107i da Lues animalium<\/em> bjesni cijelim kraljevstvom sve \u017eivotinje koje uginu od ove bolesti trebalo je zakopati s ko\u017eom, a za oboljele \u017eivotinje dobivao se lijek od podbana za njihovo izlje\u010denje. 11<\/sup><\/abbr>
\nOve 1735. g. zabilje\u017een je veliki pomor stoke. 12<\/sup><\/abbr>
\nU Podravini dijagnosticirana je 1836. g. bedrenica, a ve\u0107i pomor stoke u cijeloj dana\u0161njoj RH 1737. g. Gove\u0111a kuga pojavila se 1740. g. u sjevernoj Hrvatskoj, a 1743.-1744. g. njena epidemija zabilje\u017eena je u Kostajnici i u sredi\u0161njoj Hrvatskoj.
\nSabor je 1. 12. 1740. g. izvijestio caricu Mariju Tereziju da je hrvatski narod jako osiroma\u0161io zbog dugogodi\u0161njeg trajanja Lues animaliuma<\/em>. Zabilje\u017eeno je da su sto\u010dari iz Slovenije 1743. g. bacali uginulu marvu u Dravu zbog \u010dega se bolest pojavila u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji. Iste godine bolest bjesni u Kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji. 13<\/sup><\/abbr>, 14<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Nepoznati pisac 1743. g. pi\u0161e da su konji u Hrvatskoj mr\u0161avi, maleni i neugledni, ali zato jaki i ustrajni, tako da i najmanji i najneugledniji konji jakoga \u010dovjeka lahko i voljko nose. Tr\u010de brzo bez obzira na zapreke. 15<\/sup><\/abbr><\/p>\n

U Hrvatskoj, gove\u0111a kuga utvr\u0111ena je 1743. g. Ponovno se pojavljuje 1744.-1745. g., kada je zabilje\u017eena njezina epidemija u Sisku (Kr\u010deli\u0107) kao i 1746. g., 1748. g. gove\u0111a kuga dijagnosticirana je u sjevernoj Hrvatskoj, a i u ostalim dijelovima zemlje 1749. g. 16<\/sup><\/abbr>
\nLije\u010dnik Michael Hinterholczer (vojni kirurg) 1746. g. moli isplatu pla\u0107e i mjesto kirurga u Zagrebu ili u Kostajnici, a 1747. g. tra\u017ei da mu se nabave instrumenti. On 1755. g. podnosi molbu da mu se povisi pla\u0107a. Gove\u0111a kuga se \u0161iri prema Podravini 5. 8. 1748. g., a Sabor dopu\u0161ta promet stokom samo ako njezini vlasnici imaju \u201epassus<\/em>\u201c. Lues pecoris<\/em> 1750. g. ra\u0161iren je u Baranji i Srijemskoj \u017eupaniji zbog \u010dega Sabor \u0161alje komisiju na teren koja je trebala povremeno izvje\u0161tavati zamjenika bana o zara\u017eenim mjestima. Sabor iste 1750. g. tra\u017ei od srijemske \u017eupanije da po\u0161alje svoju komisiju da se utvrdi gdje su postavljene stra\u017ee da se sprije\u010di \u0161irenje bolesti Lues pecoris<\/em> iz Baranje i Ba\u010dke. Te 1750. g. bolest je dijagnosticirana u sjevernoj Hrvatskoj, a u drugim dijelovima Hrvatske 1751. g., 17<\/sup><\/abbr> 1755. g., 18<\/sup><\/abbr> 1756. g. 19<\/sup><\/abbr> 1757. g. i 1958. kao i 1763. g., 1764. g. 20<\/sup><\/abbr> i 1767.-1779. g.<\/p>\n

Carica Marija Terezija 1753. g. donosi ponovno propise o suzbijanju sto\u010dnih zaraza po kojima je gazda ku\u0107e gdje se bolest pojavila morao to prijaviti gazdi sela, a on dalje na vi\u0161u vlast. Zara\u017eeno mjesto je trebalo vidljivo ozna\u010diti i ono se zabranjivalo za promet stoke. U literaturi nalazimo da lije\u010dnik De Dego\u00fcy \u2013 1754. i 1758. g. od Sabora oba puta dobiva na svoje tra\u017eenje povi\u0161icu pla\u0107e. 21<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Iz Zapisnika Sabora od 17. 11. 1755. g. vidljivo je da je u kri\u017eeva\u010dkoj i zagreba\u010dkoj \u017eupaniji u\u010destala Lues animalium<\/em> zbog \u010dega se nare\u0111uje da zagreba\u010dki i kri\u017eeva\u010dki pod\u017eupani me\u0111usobno dogovore da se jo\u0161 slobodna mjesta \u010duvaju stra\u017eom. 22<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Ove godine uo\u010den je ve\u0107i pomor stoke kao i slijede\u0107e 1756. godine. Bolest se 1756. g. pojavila u Stenjevcu, Oroslavlju, Donjoj Stubici, Gornjoj Stubici, Bistri i dr. mjestima. Do 1756. g. propise koje je donijela carska vlada slani su u Sabor na usvajanje, koji ih je onda slao preko \u017eupanije na teren, a od 1756.-1767. g. nije vi\u0161e bilo tako. Od ove 1756. g. ranarnici su uz lije\u010denje ljudi trebaju lije\u010diti i stoku. 23<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Propisi \u201eRemedia medica tam praeservantiva quiam curativa contra luem animalia<\/em>\u201c tiskani su 1756. g. na njema\u010dkom jeziku i poslani su u Sabor.
\nIzme\u0111u ostaloga navodi se dosta lijekova koji se koriste u preventivne i kurativne svrhe. Navode se sto\u010dne zaraze koje nisu bile navedene 1730. g. i to: malus contagionis<\/em>, ka\u0161alj, scabies<\/em>, dysenteriacum<\/em>, ulcera<\/em>, tubera<\/em> i vjerojatno bedrenica. Carskim reskriptom iz 1756. g. mijenja se ne\u0161to u Vieh-Ordnung<\/em> iz 1730. g. s tim da se dopu\u0161ta skidanje ko\u017ee od uginulih goveda od lues pecoris<\/em> i dati na javnu uporabu.<\/p>\n

U podru\u010dju Bjelovara 1757. g dijagnosticirana je bolest lues pecoris<\/em>. Od bolesti je 1756.-1757. g. u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji uginulo 11 \u017eivotinja. Nalazimo pisano izvje\u0161\u0107e iz Drenovaca 1757. g. da je stoka u Velikom Gradecu zdrava osim jednog uginulog teleta od Lues mali Temporis et Stabuli<\/em>. Iste godine spominje se i drugi lije\u010dnik koji je sudjelovao u suzbijanju zaraznih bolesti \u017eivotinja De Bianchi koji je u spisima prona\u0111en 1757. g u vezi s njegovom djelatno\u0161\u0107u u humanoj medicini. 24<\/sup><\/abbr>, 25<\/sup><\/abbr><\/p>\n

U Turopolju kod Zagreba 1758. g. vladala je sto\u010dna zaraza (contagion<\/em>). U izvje\u0161\u0107u se navodi da je podnijeta prijava sucu da zabrani kupovinu takve stoke mesarima iz Dalmacije i Slavonije. 26<\/sup><\/abbr><\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u iz 1758. g. o zarazi u Turopolju zabranjuje se krijum\u010darenje mesa no\u0107u od uginule stoke u Zagreb te nare\u0111uje zakapanje le\u0161ina da psi ne prenose bolest. Zagreba\u010dki magistrat ga nije podr\u017eao pa on tra\u017ei potporu bana. Gove\u0111a bolest pojavila se 1758. g. u Turopolju, a 1760. g. u Brodu. Carica 1759. g. zabranjuje odr\u017eavanje sajmova gdje stoga ugiba od Luesa<\/em>, a dopu\u0161ta izvoz volova u Veneciju.
\nBolest je 1761. g. ra\u0161irena u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji zbog \u010dega se tra\u017ei zatvaranje sajmova. Bolest se pojavila 1763. g. u Jaski, Re\u010dici, Donjoj Kup\u010dini, Draganji\u0107u, \u0160i\u0161lavi\u0107u, Karlovcu, Senkovcu, Ladu\u010du, Sv. Nedjelji, Kerestincu i dr. 27<\/sup><\/abbr>, 28<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Ove godine 1. 6. 1763. g. carica Marija Terezija izdaje naredbu Medico scopo luem pecorum curandi in regnum ducendi<\/em>, to jest da lije\u010dnici imaju obvezu osim lije\u010denja ljudi lije\u010diti i stoku (verum etiam infirmo medensi pecor<\/em>). Bianchi (zagreba\u010dki fizik primarijus) 1763. g dobiva nalog da obavi uvid u Lues pecoris<\/em> koji ve\u0107 8 godina bjesni u okolici Zagreba. Opisan je patoanatomski nalaz u jednog vola \/ Vesica felea bili plena, et in duplo naturalis major visebat<\/em>\/ oko \u017eu\u010dnih kanala su male kameni\u010daste tvorbe veli\u010dine boba. O njemu nema drugih podataka. Isto tako, iz 1763. g. nalazimo podatke o Benedettiju u prvom dokumentu se navodi da je Sabor primio isprave od per medicum Benedetti doctoratu<\/em> te mu na temelju njegove doktorske diplome dozvoljava lije\u010dni\u010dku praksu.
\nU drugom dokumentu se navodi da je Benedetti suzbijao Lues pecoris<\/em> 1763. g. u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji te je u Dragani\u0107u obavio sekciju jednog junca u \u010dijim je jetrima na\u0161ao mnogo crva. 29<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Isto tako 1763. g. \u0161alje se izvje\u0161\u0107e Mariji Tereziji da se lues pecoris<\/em> pojavio u blizini grada Vara\u017edina, bolesne \u017eivotinje obuzme strah, slabije jedu i piju te\u0161ko di\u0161u. U jedne privedene \u017eivotinje klanju vidljivo je da je pun \u017eu\u010dni mjehur te misli da je u pitanju i upala plu\u0107a. On daje mi\u0161ljenje o uzroku stalne prisutnosti lues animalium<\/em>-a u Hrvatskoj kada navodi da je jedan od uzroka nezakapanje le\u0161eva. Isti misli da se zaraza \u0161iri uvozom ko\u017ea iz Turske. 30<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Bolest je 1764. g. utvr\u0111ena u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji.
\nRegolamento<\/em> (kodeks) donesen je 1764., a 11.10. 1766. g. gradski senator dopu\u0161ta Matiji Ivanusu iz Sela Prosinca na Sutli da smije za potrebe gradskog mesara dovesti 10 goveda iz Erdedijevih Novih dvora na Sutli. Iz 1766. g. imamo podatak iz Ozlja gdje ban u pismu upozorava da se le\u0161ine zara\u017eenih \u017eivotinja moraju zakopati i tako sprje\u010dava \u0161irenje bolesti.
\nKraljica reskriptom pi\u0161e 7. 8. 1767. g. banu Hrvatske da milostivo dopu\u0161ta skidanje ko\u017ea od \u017eivotinja koje su uginule od lues animalium<\/em>, jer je u Francuskoj, Nizozemskoj i Hrvatskoj utvr\u0111eno da se ona njima ne \u0161iri, a njihovim kori\u0161tenjem smanjuju se \u0161tete. Iste godine 1767. g. osnovano je Vije\u0107e kraljevstva Hrvatske Slavonije i Dalmacije koje je moralo oglasiti naredbe kraljice i zapovjediti ih \u017eupanijama, od kada se propisi koji su doneseni u carskoj kancelariji u Be\u010du daju putem Vije\u0107a na izvr\u0161enje carskim mandatom. Paulus Adami 1767. g. je suzbijao bolest u Hrvatskoj (Orban) iako podataka o tome Luka\u010devi\u0107 nije na\u0161ao.<\/p>\n

Sto\u010dne bolesti javljaju se 1767. g., 1770. g., 1771. g. gove\u0111a kuga potvr\u0111ena je u Vara\u017edinu, 1786. g. od gove\u0111e kuge u 4 \u0111ur\u0111eva\u010dke pukovnije uginulo je 246 goveda, a bolest se pojavljuje u cijeloj Europi 1740. g. i 1750. g. Na posjedu Hra\u0161\u0107ina (Vara\u017edinska \u017eupanija), Budin\u0161\u010dini 1767. g. u 3 sela uginulo je 20 grla. U Konj\u0161\u010dini je 1768. g. u 8 sela oboljelo od Lues animalium<\/em> 57 od \u010dega je uginulo 37 komada stoke. Na imanju grofa Joanna Pattachica i u Donjem Zagorju uginulo je po 12 goveda. De Gracy (lije\u010dnik Vara\u017edinske \u017eupanije) 1769. g. prikupio je podatke na terenu o bolesnim \u017eivotinjama gdje utvr\u0111uje krvarenje po prsima i trbu\u0161nim organima, ikterus, obstrukciju i pove\u0107ani \u017eu\u010dni mjehur 31<\/sup><\/abbr> te postavlja dijagnozu kod jednog vola Sporadicus morbi<\/em>. 32<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Od lues pacoris<\/em> u 1769. g. u 12 sela uginulo je 416 goveda. Vije\u0107e 1769. g. dostavlja svim \u017eupanijama tablu kako treba postupiti u slu\u010daju pojave Lues animalium<\/em>-a i po obavljenom poslu nju ispuniti i njemu poslati. Treba navesti kad se Malus<\/em> pojavio, kada je stigla komisija radi suzbijanja zaraze, kada i gdje je postavljena stra\u017ea da se zaraza ne bi \u0161irila, koji su lijekovi davani preventivno, a koji kurativno.<\/p>\n

Propise donesene 2. 1. 1770. g. pod nazivom \u201eGenerale Normativu min Re Sanitatis<\/em>\u201c objavila je carica Marija Terezija, a na latinskom jeziku tiskani su 17. 9. 1770. g. Od 9 \u010dlanaka (3, 8, 2, 5, 9) navode zadatke fizika u suzbijanju sto\u010dnih zaraza, a u dva \u010dlanka suzbijanje zaraza u ljudi i \u017eivotinja. \u010cl. 9 obuhva\u0107a njegove du\u017enosti isklju\u010divo iz domene zaraznih bolesti \u017eivotinja. On navodi ako se pojavi zara\u017eeno \u017eivotinjsko zlo, prva je du\u017enost fizikova da istra\u017ei uzrok nastala zla, da istra\u017ei kako treba lije\u010diti stoku te da se to provede na teritoriju cijele na\u0161e kraljevine i carevine. 33<\/sup><\/abbr><\/p>\n

U poznatim zdravstvenim propisima navodi se da je lije\u010dnicima podjednaka du\u017enost da suzbijaju zarazu u ljudi tako i u \u017eivotinja. 34<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Podatci o zarazama do 1770. g. odnose se samo na goveda, a prvi put se 1771. g. spominju svinje, a 1775. g. konji i mule. Za zarazne bolesti rabe se pojmovi Lues pecoris<\/em>, lues animalium<\/em>, lues mali<\/em>, Contagion<\/em>, a na njema\u010dkom Viehseuche<\/em> i dr. 35<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Iste godine zabilje\u017een je ve\u0107i pomor stoke. Carica Marija Terezija 1771. g. objavila ponovno nove propise o suzbijanju sto\u010dnih zaraza.
\nOni su skup propis od 1730. g. do 1771. g. Sa\u010duvan je dio zapisnika komisije Po\u017ee\u0161ke \u017eupanije od 2. 2. 1771. g. koja je provodila suzbijanje zaraznih bolesti te \u017eupanije. Za sprje\u010davanje pojave i \u0161irenja Luesa<\/em> imaju se imenovati sanitarne komisije i inspektori (komesari). Kad se pojavio prvi slu\u010daj isti se trebao prijaviti komesaru. Ako se lues<\/em> nije ugu\u0161io pri prvoj pojavi ve\u0107 se ra\u0161iri, o tome se izvje\u0161tavao kapetan okruga ili pod\u017eupan \u017eupanije od okru\u017enog sanitetskog komesara koji suzbija zarazu, komesaru se trebao pridru\u017ei fizik koji je trebao pomagati savjetom prema zakonu.<\/p>\n

Kod pojave luesa<\/em> lije\u010dnik je du\u017ean dati lijekove. U 1771. g. Vara\u017edinska \u017eupanija \u0161alje izvje\u0161\u0107e o Morbi bovum grassantis<\/em>. Na sjednici Sanitarne komisije Vije\u0107a 1771. g. Hinterholzer daje svoje mi\u0161ljene o \u0161irenju Luesa pecorisa<\/em> navode\u0107i da je do bolesti do\u0161lo zbog skidanja ko\u017ea s uginulih \u017eivotinja.
\nDana 14. 10. 1771. g. javlja regimenta iz Gradi\u0161ke grofu Jankovi\u0107u u Pakrac da je na svim mjestima gdje bjesni Viehseuche<\/em> postavljena crna tabla. 36<\/sup><\/abbr><\/p>\n

U propisima koji su stupili na snagu 1771. g. u Hrvatskoj dati su zadatci lije\u010dnicima kod pojave zarazne bolesti \u017eivotinja. 37<\/sup><\/abbr>
\nO suzbijanju sto\u010dne zaraze 1771. g. brine se kapetan \u010dete ili pod\u017eupan \u017eupanije ako je zaraza izbila na podru\u010dju \u017eupanije. Joannes Baptiste de Benedictus (medicus ordinarius Comitatus Zagrebiensis<\/em>) 1771. g. je na imanju grofa Pata\u010di\u0107a u Zelini obavio razudbu utamanjena vola te je na\u0161ao \u017eivih crvi u jetrima. Drugim nalazom iz 1771. g. je utvrdio Morbus Bovis Grassantis<\/em> u uginulih \u017eivotinja Zagreba\u010dke \u017eupanije u Kraljevcu. 38<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Ove godine je kod grofa Pata\u010di\u0107a u Zelini utvrdio da bjesni Morbus bovis<\/em> kada su \u017eivotinje imale smanjen apetit, a razudbom priklanog vola utvrdio je Cistifelea bili aquosa erat plenissima<\/em>. U drugih razu\u0111enih \u017eivotinja utvrdio je Echinos<\/em>, gdje je omazus natrpan tvrdim suhim sadr\u017eajem, \u017eu\u010dni mjehur pun je crva, a plu\u0107a su u nekim slu\u010dajevima upaljena. Nalazimo zapis da je 1771. g. da je Joannes Catinelli u Po\u017eegi u komisiji za suzbijanje bolesti, 39<\/sup><\/abbr> a vidi se da je i 1771. g. bio ve\u0107i pomor stoke. Pomo\u0107no osoblje u suzbijanju zarazni bolesti bili su: kova\u010di (faber), komesari, inspektori i drugi. \u010cini se da su njemu pripadali i excoriatores<\/em>, jer u pismu Marija Terezija 28. 10. 1771. g. Hrvatskom Kraljevskom vije\u0107u navodi se da su excoriatores<\/em> skidali ko\u017eu s le\u0161ina uginulih od lues pecoris<\/em> i ra\u0161irili bolest navode\u0107i da je to krimen.
\nSanitarna komisija 26. 10. 1771. g. pri Hrv. Kraljevskom vije\u0107u raspravljala je iz kojih \u0107e se sredstava platiti excoriatores<\/em> (mesari koji skidaju ko\u017eu, guliko\u017ea).
\nNema podataka o naobrazbi fabera, pod\u017eupana te velikog i malog plemi\u0107kog suca. Administrativno osoblje bili su: pod\u017eupani (vice comes<\/em>), veliki i mali plemi\u0107ki suci (judices nobilium et vice judices nobilium<\/em>) i drugi. 40<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Propis iz 1772. g. pisan je rukom na 6 stranica, a na njegovoj pole\u0111ini pi\u0161e latinski “Uputa na narodnom jeziku za povjerenike o Luesu<\/em>“. U prvom \u010dlanku se navodi da u svakom kotaru treba izabrati jednog komesara (povjerenika) \u010dija je bila zada\u0107a da se brine o svakoj ku\u0107i svojega kotara. Ako je trebalo mogao je zatra\u017eiti pomo\u0107 inspektora. U drugom \u010dlanku se navodi da inspektor treba u svakom selu izabrati jednog stra\u017eara jer on sam ne mo\u017ee nadzirati svaku ku\u0107u. U 5. \u010dlanku navodi se da je potrebno same gospodare nau\u010diti da ne zakapaju le\u0161ine dok ih inspektor ne pregleda. Sedmi \u010dlanak – ako bi se prilikom pregledavanja stoke nai\u0161lo na kugu, inspektor je zabranjivao mije\u0161anje bolesnih sa zdravim \u017eivotinjama te je navedeno kako treba postupati \u201ezdrava ku\u0107a\u201c da se bolest ne pojavi. U 8. \u010dlanku se govori kako treba postupati ako se bolest ne uspije odmah u po\u010detku suzbiti oni gospodari koji su se pridr\u017eavali nare\u0111enih mjera koliko toliko nadokna\u0111ivala im se \u0161teta. Ovo je najstariji propis na narodnom jeziku.
\nU propisima se upotrebljavaju nazivi kuga, beteg i \u0161to se vjerojatno odnosilo na gove\u0111u kugu. 41<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Iste godine u Brodskoj \u017eupaniji i gradi\u0161koj pukovniji ustanovljen je Lues pecoris<\/em>.<\/p>\n

Ugarsko Namjesni\u010dko vije\u0107e 1774. g. naredilo je svim svojim \u017eupanijama da svakih 6 mjeseci dostavljaju podatke prema tabeli De lue pecorum<\/em> i to podatke oboljelih, ozdravljenih i uginulih po mjesecima. Od 1775. g. carica je mogla neposredno izdavati zapovijedi narodu preko \u017eupanija, a osnutkom \u017eupanija oduzela je dosta poslova Saboru. 42<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Seuche<\/em> se 1775. g. pojavljuje na konjima i mulama u 4 mjesta in teritorio comercieli<\/em> (na dijelu Hrvatske krajine koji je bio u posjedu Frankopana prije pogibije Krste Frankopana). Zaraza lues pecoris<\/em> se pojavila u 13 mjesta u Hrvatskoj provinciji. Godine 1775. g. i 1780. g. u Istri se pojavila pleuropneumonija goveda, a 1785. g. pojavila se bedrenica u Hrvatskoj na gospodarstvu Or\u0161i\u0107.
\nJoanes Baptista Lalangue (Var. Fizik) u Bi\u0161kupovcu kod Vara\u017edina 1778. g. na obdukciji jedne krave na\u0161ao je tvrdu jetru, a \u017eu\u010dni mjehur bio je pove\u0107ani pun \u017eu\u010di te je postavljena dijagnoza Lues pecoris<\/em>. Od 1779.-1780. g. u Istri se pojavila plu\u0107na zaraza. Gove\u0111a kuga pojavila se 1781. g., a 1783. g u Botovu, i Kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji.
\nBedrenica se pojavila 1785. g. 43<\/sup><\/abbr>
\n\u017dupanije se ukidaju 18. 3. 1785. g., a cijela Ugarska i Hrvatska podijeljene su na 9 okru\u017eja. 44<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Mauritius Faby (ord. Physicus<\/em>) 1786. g. dijagonosticirao je Pecorum morbis<\/em> u jedne krave u Hrv. Zagorju. 45<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Aliquis animalium morbus<\/em> pojavio se 1786. g. u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji, a lues pecoris<\/em> u 4 \u010dete \u0110ur\u0111eva\u010dke pukovnije gdje je uginulo 246 goveda.
\nU zagreba\u010dkoj \u017eupaniji u 7 veleposjeda ukupno je oboljelo 102 goveda od kojih je 94 uginulo. \u010cini se da je bila ra\u0161irena metiljavost koja je bila ra\u0161irena jo\u0161 u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji i Me\u0111umurju. U Vara\u017edinskoj \u017eupaniji uginulo je 21 grlo, a u Me\u0111imurju oko 2000 grla goveda.<\/p>\n

Naredbom od 3. 1. 1787. odlu\u010deno je da ne mo\u017ee biti namje\u0161ten na \u017eupaniji ni na gradskom magistratu ni jedan Heilartz<\/em> ni Wundartz<\/em> koji nije slu\u0161ao predavanje (an der hohen Schule zu Pestt<\/em>) i na njoj dobio dobru ocjenu. Pod brojem 134 u Zagrebu je opisana \u017eivoderna ku\u0107a sa sobom, kuhinjom i komorom u ru\u0161evnom stanju jo\u0161 1788. g. 46<\/sup><\/abbr>; 47<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Na popisu od 21. 9. 1790. g. od 42 kandidata koji su polo\u017eili ispit in arte veterinariaie<\/em> je ime i Stephanus Mihalovics koji bi mogao biti iz Hrvatske, a epizotija Viehseuche<\/em> je 1790. g. harala u Zagreba\u010dkoj i u jednom mjestu po\u017ee\u0161ke \u017eupanije.
\nOd lues animalis<\/em> 1791. g. uginulo je u Kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji 100 goveda, a zaraza se u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji pro\u0161irila na Bi\u0161kupec te se 1792. g. pojavljuju pojedina\u010dni slu\u010dajevi bolesti. Lues animalis<\/em> 1793. g. uo\u010den je u Samoboru i Bregani, a 1795. g. u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji od ove bolesti uginulo 11 goveda. Zbog pojave bolesti 1796. g. u Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji zabranjena je trgovina stokom. <\/p>\n

Rabies<\/em> 1797. g. bjesni na imanju Topolovec, a od ugriza bijesnog vuka umrlo je troje ljudi i uginulo je 17 goveda i 15 svinja. Odre\u0111ena je karantena od 40 dana za ugrizene kao za neugrizene koje su bile s ugrizenim \u017eivotinjama. Bjesni i animalium infirmitatis<\/em> 1798.-1799. g. u cijeloj \u017eupaniji kao i u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji 1800. g. \u201ebjesnila\u201c je epizotica grassantur<\/em> od \u010dega je oboljelo 516 grla od \u010dega je uginulo 229. 48<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Boginje ovaca pojavljuju se 1807. g. u Vla\u0161ko-ilirskoj pukovniji, a ove godine poku\u0161ano je bezuspje\u0161no cijepljenje.
\nSlijede\u0107e 1808. g. donijeta je Naredba o postupku s lutaju\u0107om stokom. U Vla\u0161ko-ilirskoj pukovniji je 1813. g. uginulo je 20 442 ovce od metiljavosti, a od golubnja\u010dke mu\u0161ice uginulo je 10 000 komada stoke. 49<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Gove\u0111a kuga poharala je Hrvatsku 1814. g., a 1863. g. Hrvatsku i Slavoniju.
\nNaredba o postupku prilikom bjesno\u0107e donijeta je 1820. g. Carski reskript donesen je 8. 5. 1829. g. 50<\/sup><\/abbr> Godine 1816. tiskan je na latinskom jeziku i u njima se pojedina\u010dno navode zarazne bolesti. U \u010dl. 10 se navodi da treba u preventivne svrhe upotrebljavati sal communis<\/em> i nitrum<\/em>. U \u010dl. 11 navodi se Lues omasi<\/em> (gove\u0111a kuga) ne samo \u0161to u \u017eivotinja tvori predispoziciju za upalno truljenje nego i truje te uzrokuje neplodnost. U \u010dl. 12 navode se vrlo priljep\u010dive, opasne zarazne bolesti koje su ra\u0161irene na velikim prostorima: Lues omasi<\/em> i Variola Ovium<\/em>, a u \u010dl. 13 navode se zaraze koje su ra\u0161irene na velikim prostranstvima, a ne \u0161ire se dodirom: Lues Oris<\/em>, Lues pedum seu ungularum<\/em>, Aphte linguae<\/em>, lues pulmonis<\/em>, lienitis<\/em>, hepatitis<\/em>, fasciola hepatica<\/em>, angina setigerorum<\/em>. U \u010dl. 14 navedene su zarazne bolesti koje se \u0161ire dodirom, ali kad se pojave ne \u0161ire se brzo: Coryxa seu morbus pituitois Equorum<\/em>, Scabies ovium<\/em>, Equorum et aliorum animalium<\/em>, rabies canina seu hydrophobia<\/em>. 51<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Maleus se pojavio 1833. g. na vlastelinstvu Osekovo i Stru\u0161ec kod Kutine. Bedrenica se pojavila 1836. g. u Podravini, 52<\/sup><\/abbr>,53<\/sup><\/abbr> a od te 1836. g. u Vara\u017edinu \u017eivoderi imaju svoju zastavu na kojoj je bila slika konja s prebijenom nogom.<\/p>\n

U carskim reskriptima od 11. 11. 1837. g. date su upute vlastima i kraji\u0161nicima te su opisani znaci bolesti i obrambene mjere od zaraznih bolesti. Spominju se bedrenica, ov\u010dje boginje, slinavka i \u0161ap, \u0161uga i vrbanac. Zakonskim \u010dlankom 9. iz 1840. g. za podru\u010dje cijele civilne Hrvatske zabranjuje se na skupnu pa\u0161u goniti stoka oboljela od zarazne bolesti. Slinavka i \u0161ap se pojavila 1843. g. na podru\u010dju Banske, Slunjske i Kri\u017eeva\u010dke pukovnije. Naredba o pregledu \u017eivotinje prije klanja i mesa namijenjenog javnoj potro\u0161nji donesena je 13. 12. 1846. g. B 5770, a za podru\u010dju civilne Hrvatske Naredba kr. Hrvatske-slavonske-dalmatinske zemaljske vlade 5. 5. 1877. broj 2355. 54<\/sup><\/abbr><\/p>\n

U Koprivnici se 1849. g. spominje \u017eivoder Lavoslav Stenreiter. U civilnoj Hrvatskoj 1850. g. predlo\u017een je Osnov za unaprje\u0111enje zdravi\u010dnog upraviteljstva<\/em>, a 14. 6. 1850. g. na skup\u0161tini lije\u010dnika (na sjednici prisustvuje Maksim Smidt) u \u010dl. 6, a predla\u017ee se da se ustraje tra\u017eiti prakti\u010dna u\u010dili\u0161ta za primalje i \u017eivino lije\u010dnike.
\nNaredba za pomorsko zdravstvenu slu\u017ebu iz 1851. g. vrijedila je za primorje i Krajinu, a odnosila se na postupak sa \u017eivotinjama i \u017eivotinjskim sirovinama za vrijeme trajanja neke zarazne bolesti.
\nU Koprivnici je 1852. g. guljar vjerojatno ko\u017ea Lav. A\u0161curcitor s pla\u0107om od 25 forinti. Gove\u0111a kuga pojavila se 1862. g. i 1863. g., a u Koprivnici je \u017eivoder 1863. g. Josip \u0160midtlehner. Gove\u0111a kuga zabilje\u017eena je u cijeloj Hrvatskoj 1864. g. kada je uginulo 5598, a pobijeno 249 grla goveda dok je u Vojnoj Krajini samo do kraja 1863. uginulo 2 000 grla. Zemaljska pastuharna ustrojena je 1871. g., a 1872. g. gove\u0111a kuga dijagnosticirana je u Kutjevu i viroviti\u010dkoj \u017eupaniji, a te 1872. g. nakon razvoja\u010denja Vojne krajine zemaljska vlada u Zagrebu izdaje uputu kako se treba vladati pri sto\u010dnoj zarazi.<\/p>\n

Zakon o ure\u0111enju zdravstva<\/em> iz 1784. g. prvi put odre\u0111uje status veterinarstva i njezina organizacija, a jo\u0161 je bilo u sastavu saniteta. Nije bila rije\u0161ena organizacija suzbijanja zaraznih bolesti. Gove\u0111a kuga u Hrvatskoj uo\u010dena je 1873. g., 1875. g., 1876. g., 1877. g. svinjska kuga, 1879. g. gove\u0111a kuga. 55<\/sup><\/abbr>
\nGove\u0111a kuga 1882. g. javlja se kao posljednja epizootija u Hrvatskoj iako se pojavila u Dalmaciji i banskoj Hrvatskoj u pojedina\u010dnim slu\u010dajevima 1877. g. 56<\/sup><\/abbr><\/p>\n

Zakon o ure\u0111enju veterinarstva<\/em> propisuje suzbijanje ovih bolesti: gove\u0111a kuga, bjesno\u0107a, bedrenica, durina, spolni osip konja, sakagija, slinavka i \u0161ap, plu\u0107na zaraza goveda, ov\u010dje boginje, \u0161uga konja i ovaca te vrbanac. Svinjska kuga pojavljuje se prvi puta u Slavoniji 1894. g., a 1895. g. pojavila se u podru\u010dju Gole i \u017ddale te se pro\u0161irila se po cijeloj Hrvatskoj.<\/p>\n

<\/a>
\nZabilje\u0161ke<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

  ▲<\/a><\/p>\n

1 Lon\u010dari\u0107, I. (2001.): Utjecaj srednjeg vijeka na razvoj sto\u010darstva i veterinarstva. Dipl. rad. Vet. fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.
\n2 Brozovi\u0107, L. (1959.): Prilog povijesti Veterinarstva u Hrvatskoj. Narodna tiskara Vara\u017edin.
\n3 Homan, D. (1941.): Hrvatski dnevnik 26.1. Prva Veterinarska knjiga na na\u0161em jeziku u Hrvatczkom orszagu.
\n4 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. I. Podaci o propisima o suzbijanju zaraza za razdoblje od 1700.- 1775. g. s osvrtom na Linzabauerov \u201eCodex sanitario\u201c Vet. arhiv 54, 51-61.
\n5 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. IV. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza u tijeku 1700.-1775. godine. Vet. arhiv 56, 99-108.
\n6 Vu\u010devac Bajt, V. (2012.): Povijest veterinarstva. Zagreb.
\n7 Brozovi\u0107-rukopis
\n8 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. IV. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza u tijeku 1700.-1775. godine. Vet. arhiv 56, 99-108.
\n9 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. I. Podaci o propisima o suzbijanju zaraza za razdoblje od 1700.- 1775. g. s osvrtom na Linzabauerov \u201eCodex sanitario\u201c Vet. arhiv 54, 51-61.
\n10 Vu\u010devac Bajt, V. (2012.): Povijest veterinarstva. Zagreb.
\n11 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. I. Podaci o propisima o suzbijanju zaraza za razdoblje od 1700.-1775. g. s osvrtom na Linzabauerov \u201eCodex sanitario\u201c Vet. arhiv 54, 51-61.
\n12 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n13 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. IV. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza u tijeku 1700.-1775. godine. Vet. arhiv 56, 99-108.
\n14 Brozovi\u0107 – rukopis
\n15 Vu\u010devac-Bajt, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n16 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. IV. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza u tijeku 1700.-1775. godine. Vet. arhiv 56, 99-108.
\n17 Vu\u010devac Bajt, V. (2012.): Povijest veterinarstva. Zagreb.
\n18 Vu\u010devac Bajt, V. (2012.): Povijest veterinarstva. Zagreb.
\n19 Vu\u010devac Bajt,V. (2012.): Povijest veterinarstva. Zagreb.
\n20 Vu\u010devac Bajt, V. (2012.): Povijest veterinarstva. Zagreb.
\n21 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n22 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. IV. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza u tijeku 1700.-1775. godine. Vet. arhiv 56, 99-108.
\n23 Luka\u010devi\u0107, J. (1991.): Neki podaci o veterinarsko-medicinskoj djelatnosti na \u0161irem i u\u017eem podru\u010dju Bjelovarske op\u0107ine u 18. i 19. st. Vet. stn. 22, 229-231.
\n24 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n25 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n26 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): O izvje\u0161\u0107ima lije\u010dnika koji su u 18. stolje\u0107u suzbijali sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj. Vet. stn. 17, 35-38.
\n27 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. IV. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza u tijeku 1700.-1775. godine. Vet. arhiv 56, 99-108.
\n28 Luka\u010devi\u0107, J. (1991.): Neki podaci o veterinarsko-medicinskoj djelatnosti na \u0161irem i u\u017eem podru\u010dju Bjelovarske op\u0107ine u 18. i 19. st. Vet. stn. 22, 229-231.
\n29 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n30 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n31 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n32 Luka\u010devi\u0107, J. (1991.): Neki podaci o veterinarsko-medicinskoj djelatnosti na \u0161irem i u\u017eem podru\u010dju Bjelovarske op\u0107ine u 18. i 19. st. Vet. stn. 22, 229-231.
\n33 Luka\u010devi\u0107, J. (1985.): Podaci o propisima \u0161to se odnose na suzbijanje sto\u010dnih zaraza iz 1772. i 1816. godine s osvrtom na podatke iz dotada\u0161njih propisa. Vet. stn. 16, 57-59.
\n34 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n35 Luka\u010devi\u0107, J. (1986.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. IV. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza u tijeku 1700.-1775. godine. Vet. arhiv 56, 99-108.
\n36 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. I. Podaci o propisima o suzbijanju zaraza za razdoblje od 1700.- 1775. g. s osvrtom na Linzabauerov \u201eCodex sanitario\u201c Vet. arhiv 54, 51-61.
\n37 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n38 Luka\u010devi\u0107, J. (1991.): Neki podaci o veterinarsko-medicinskoj djelatnosti na \u0161irem i u\u017eem podru\u010dju Bjelovarske op\u0107ine u 18. i 19. st. Vet. stn. 22, 229-231.
\n39 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. II. Djelatnost lije\u010dnika u suzbijanju zaraza u razdoblju od 1700. do 1775. godine. Vet. arhiv 54, 223-231.
\n40 Luka\u010devi\u0107, J. (1991.): Neki podaci o veterinarsko-medicinskoj djelatnosti na \u0161irem i u\u017eem podru\u010dju Bjelovarske op\u0107ine u 18. i 19. st. Vet. stn. 22, 229-231.
\n41 Luka\u010devi\u0107, J. (1985.): Podaci o propisima \u0161to se odnose na suzbijanje sto\u010dnih zaraza iz 1772. i 1816. godine s osvrtom na podatke iz dotada\u0161njih propisa. Vet. stn. 16, 57-59.
\n42 Luka\u010devi\u0107, J. (1984.). Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18. stolje\u0107u. I. Podaci o propisima o suzbijanju zaraza za razdoblje od 1700.- 1775. g. s osvrtom na Linzabauerov \u201eCodex sanitario\u201c Vet. arhiv 54, 51-61.
\n43 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n44 Luka\u010devi\u0107, J. (1989.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18 stolje\u0107u. VI. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza i tijeku 1776. do 1779. godine. Vet. arhiv 59, 41-48.
\n45 Luka\u010devi\u0107, J. (1991.): Neki podaci o veterinarsko-medicinskoj djelatnosti na \u0161irem i u\u017eem podru\u010dju Bjelovarske op\u0107ine u 18. i 19. st. Vet. stn. 22, 229-231.
\n46 Lassovski, E. (xxxx): Stari i Novi Zagreb.
\n47 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n48 Luka\u010devi\u0107, J. (1989.): Sto\u010dne zarazne bolesti u Hrvatskoj u 18 stolje\u0107u. VI. O u\u010destalosti sto\u010dnih zaraza i tijeku 1776. do 1779. godine. Vet. arhiv 59, 41-48.
\n49 Ben\u010devi\u0107, Z. (1929.): Povijest veterinarstva Hrvatske i Slavonije od 1800.-1850. te biv\u0161e Vojne Krajine do njena ukinu\u0107a. Vet. fakultet Zagreb, Disertacija.
\n50 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n51 Luka\u010devi\u0107, J. (1985.): Podaci o propisima \u0161to se odnose na suzbijanje sto\u010dnih zaraza iz 1772. i 1816. godine s osvrtom na podatke iz dotada\u0161njih propisa. Vet. stn. 16, 57-59.
\n52 Brozovi\u0107 – rukopis 53 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n53 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n54 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.
\n55 Brozovi\u0107-rukopis
\n56 Vu\u010devac, V. (1979.): Povijest suzbijanja i sprje\u010davanja sto\u010dnih zaraza u Hrvatskoj. Vet. arhiv 49, 299-307.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

Infectious domestic animal diseases in 18th<\/sup> and 19th<\/sup> century in the Croatian Banovina<\/h2>\n
\n
Petar D\u017dAJA<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Sonja SINKOVI\u0106<\/strong>, DVM, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia; Magdalena PALI\u0106<\/strong>, DVM, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Josip MIHALJ<\/strong>, DVM, Veterinary Practice Soljani, Croatia; Kre\u0161imir SEVERIN<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n

This article presents the incidence and epidemiology of infectious domestic animal diseases in 18th<\/sup> and 19th<\/sup> century in the Croatian Banovina, included the predominant bovine plague. The first medical persons to recognize these infectious diseases and to perform necropsies of domestic animals to determine pathoanatomical changes and to give diagnoses are mentioned. Practitioners who controlled the infectious diseases of domestic animals and the obligations and measures to be ordered and implemented and the duties and obligations of animal owners during this period are outlined. During this period, diagnoses were given in Latin and German, with different terms that likely related to the bovine plague.<\/p>\n

Key words:<\/strong> infectious diseases; century; domestic animals; Croatian Banovina<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

P. D\u017eaja*, S. Sinkovi\u0107, M. Pali\u0107, J. Mihalj i K. Severin Dr. sc. Petar D\u017dAJA*, dr. med. vet., redoviti profesor,<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":9,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[35],"tags":[406,405,404,403],"issuem_issue":[93],"ppma_author":[157,298,156,299,159],"class_list":["post-693","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-professional-paper","tag-banska-hrvatska","tag-domace-zivotinje","tag-stoljece","tag-zarazne-bolesti","issuem_issue-52-4"],"yoast_head":"\nZarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj - CROATIAN VETERINARY JOURNAL<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"P. D\u017eaja*, S. Sinkovi\u0107, M. Pali\u0107, J. Mihalj i K. Severin Dr. sc. Petar D\u017dAJA*, dr. med. vet., redoviti profesor,\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-06-28T08:16:06+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"29 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj\",\"name\":\"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg\",\"datePublished\":\"2021-03-22T22:03:17+00:00\",\"dateModified\":\"2021-06-28T08:16:06+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Articles\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"name\":\"VETERINARSKA STANICA\",\"description\":\"Journal of Croatian Veterinary Institute\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\",\"name\":\"Veterinarska stanica\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"width\":728,\"height\":90,\"caption\":\"Veterinarska stanica\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/\",\"https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/\",\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","og_description":"P. D\u017eaja*, S. Sinkovi\u0107, M. Pali\u0107, J. Mihalj i K. Severin Dr. sc. Petar D\u017dAJA*, dr. med. vet., redoviti profesor,","og_url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj","og_site_name":"CROATIAN VETERINARY JOURNAL","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/","article_modified_time":"2021-06-28T08:16:06+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg","type":"","width":"","height":""}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Estimated reading time":"29 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj","name":"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","isPartOf":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg","datePublished":"2021-03-22T22:03:17+00:00","dateModified":"2021-06-28T08:16:06+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#primaryimage","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/PetarDzaja250.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=zarazne-bolesti-domacih-zivotinja-u-18-i-19-stoljecu-u-banskoj-hrvatskoj#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Articles","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Zarazne bolesti doma\u0107ih \u017eivotinja u 18. i 19. stolje\u0107u u banskoj Hrvatskoj"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","name":"VETERINARSKA STANICA","description":"Journal of Croatian Veterinary Institute","publisher":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization","name":"Veterinarska stanica","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","width":728,"height":90,"caption":"Veterinarska stanica"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/","https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/","https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/article"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=693"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/693\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3405,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/693\/revisions\/3405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=693"},{"taxonomy":"issuem_issue","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fissuem_issue&post=693"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fppma_author&post=693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}