![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/NinaKUDUMIJA.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
N. Kudumija<\/strong>*, A. Vuli\u0107<\/strong>, T. Le\u0161i\u0107<\/strong>, L. Dergestin Ba\u010dun<\/strong>, Z. Dugonji\u0107 Odak<\/strong> i J. Pleadin<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Sorbinska kiselina i njezine soli, kalijev i kalcijev sorbat prehrambeni su aditivi, odnosno konzervansi s antimikrobnim djelovanjem koji inhibicijski djeluju na plijesni i kvasce, ali i na neke bakterije. Sorbinska kiselina, zbog navedenih svojstava, ima \u0161iroku primjenu u prehrambenoj industriji, a naro\u010dito za konzerviranje mlije\u010dnih proizvoda, slasti\u010darskih i pekarskih proizvoda, majoneza, namaza, suhog vo\u0107a, vina te za povr\u0161insku obradu prera\u0111enih mesnih proizvoda. Mehanizam antimikrobnog djelovanja sorbata jo\u0161 nije u potpunosti istra\u017een. Preporu\u010deni dnevni unos sorbinske kiseline iznosi 25 mg\/kg tjelesne mase te se smatra najmanje tosi\u010dnim konzervansom, iako u kombinaciji s drugim aditivima mo\u017ee stvarati spojeve \u0161tetne za zdravlje. Kako bi se utvrdilo mogu\u0107e prekora\u010denja najve\u0107e dopu\u0161tene koli\u010dine (NDK) sorbinske kiseline u proizvodima \u017eivotinjskog podrijetla, tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja (2018. – 2022.) s hrvatskog tr\u017ei\u0161ta prikupljeno je i analizirano 725 uzoraka, od \u010dega 445 uzoraka mlije\u010dnih proizvoda i 280 uzoraka mesnih proizvoda. Od ukupnog broja uzoraka, sorbinska kiselina detektirana je u 37 uzoraka. Koli\u010dina sorbinske kiseline u mesnim proizvodima kretala se u rasponu 6-73 mg\/kg te u mlije\u010dnim proizvodima 6-797 mg\/kg. U niti jednom od analiziranih uzoraka nije odre\u0111ena koli\u010dina ovog aditiva ve\u0107a od NDK definirane zakonodavstvom. Me\u0111utim, u cilju za\u0161tite zdravlja potro\u0161a\u010da nu\u017ena je daljnja sustavna kontrola ovog prehrambenih aditiva.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> prehrambeni aditivi, sorbinska kiselina, sorbati, mlije\u010dni proizvodi, mesni proizvodi<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Sigurnost i zdravstvena ispravnost hrane jedno je od vode\u0107ih pitanja dana\u0161njice s javnozdravstvenog, ali i ekonomskog aspekta. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a, kada je utvr\u0111eno da pojedine kemijske tvari inhibicijski utje\u010du na rast mikroorganizama, a time i na od\u017eivost prehrambenih proizvoda, zapo\u010dela je uporaba aditiva (Janssen, 1997.). Globalizacija, razli\u010diti suvremeni tehnolo\u0161ki procesi proizvodnje hrane s ciljem produljenja trajnosti, uz zadr\u017eavanje po\u017eeljnih organolepti\u010dkih svojstva tijekom rukovanja i skladi\u0161tenja, idu u prilog sve zna\u010dajnijoj uporabi aditiva (Pleadin i sur., 2009., Per\u0161i i sur., 2010., Coban, 2020.). Prema Uredbi EZ 1333\/2008 prehrambeni aditivi su tvari koje se obi\u010dno ne tro\u0161e kao hrana ve\u0107 se namjerno u tehnolo\u0161ke svrhe dodaju hrani. No, ukoliko su postigli svoj tehnolo\u0161ki u\u010dinak i nisu se razgradili, postaju jedna od sastavnica hrane. Na nivou Europske Unije aditivi se ozna\u010davaju E-brojevnim sustavom, koji je ujedno potvrda njihvove klasifikacijske i toksikolo\u0161ke evaluacije (EZ 1333\/2008 i EZ 2018\/98).<\/p>\n Sorbinska kiselina je mononezasi\u0107ena masna kiselina (2,4-heksadienolna kiselina) za koju su prvom polovicom pro\u0161log stolje\u0107a utvr\u0111ena i antimikrobna svojstva. Sorbinska kiselina (E 200) i njezine soli kalij sorbat (E 202) i kalcij sorbat (E 203) su konzervansi koji imaju inhibitorna svojstva te djeluju na plijesni, uklju\u010duju\u0107i i plijesni producente mikotoksina (Penicillium patulum<\/em>, Penicillium roqueforti<\/em>, Aspergillus flavus<\/em>) i neke bakterije iz rodova Salmonella<\/em>, Clostridium<\/em> i Staphylococccus<\/em> (Davidson i sur., 2002., Emerton i Choi, 2008.). Mehanizam antimikrobnog djelovanja sorbinske kiseline jo\u0161 nije u potpunosti razja\u0161njen, no pretpostavlja se da otapa stani\u010dne membrane mikroorganizama, prodire i zadr\u017eava se u stanicama te djeluje inhibitorno na enzime uklju\u010dene u metabolizam (Davidson i sur., 2002.). Neutralan okus i miris va\u017ena je karakteristika sorbata, budu\u0107i da njihov dodatak u proizvod dodatno ne utje\u010de na senzorska svojstva (Baj\u010di\u0107 i sur., 2021.).<\/p>\n Stabilnost sorbata u hrani ovisi o vi\u0161e faktora, a najzna\u010dajniji su: pH, aktivitet vode, koncentracija mikroorganizama, nutritivni sastav te prisutsvo drugih aditiva (EFSA, 2019.). Sorbati se kao konzervansi koriste u razli\u010ditim granama prehrambene industrije, naro\u010dito industriji mlije\u010dnih i slasti\u010darskih proizvoda, dijetalnih napitaka, dresinga za salate, majoneze, za povr\u0161insku obradu mesnih proizvoda (Davidson i sur., 2002.), suhog vo\u0107a te u proizvodnji vina, budu\u0107i da zaustavljaju fermentacijske procese izazvane aktivno\u0161\u0107u kvasaca (Pongsavee i Mishra, 2021.). Vrlo se \u010desto koriste i u kombinaciji s drugim konzervansima (Emerton i Choi, 2008.). Kova\u010devi\u0107 (2014.) navodi da u cilju sprje\u010davanja prekomjerne pljesnivosti ovitka u tehnolo\u0161kom procesu proizvodnje kulena, nakon mehani\u010dkog uklanjna plijesni, uzorak kulena treba tretirati uranjanjem ili raspr\u0161ivanjem 5%-tnom vodenom otopinom kalijevog sorbata koji sprije\u010dava rast kvasaca i plijesni. Literaturni podatci navode da kalijev sorbat u kombinaciji s vakuum pakiranjem zna\u010dajno utje\u010de na produ\u017eetak roka trajanja proizvoda (A\u010dkar i Rot, 2019.).<\/p>\n Preporu\u010deni dnevni unos za sorbinsku kiselinu iznosi 25 mg\/kg tjelesne mase (EFSA 2015.). Smatra se da je sorbinska kiselina jedan od najmanje toksi\u010dnih antimikrobnih konzervansa koji se koriste u prehrambenoj industriji (Davidson i sur., 2002.). Istra\u017eivanja su pokazala da sorbati u kombinaciji s nitritima i askorbinskom kiselinom u gastrointenstinalnom traktu mogu stvarati spojeve s karcinogenim potencijalom (Kraemer i sur., 2021.). Pongsavee i Mishra (2021.) navode da kalijev sorbat mo\u017ee prouzro\u010diti kromosomske aberacije te da dogoro\u010dno izlaganje mo\u017ee negativno utjecati na zdravlje. Kitano i sur. (2002.), Hoang i Vu (2016.), Piper i Piper (2017.) ukazuju da kalijev sorbat u kombinaciji s askorbinskom kiselinom (vitamin C) u prisutnosti iona \u017eeljeza utje\u010de na mutagenost i o\u0161te\u0107enje DNK. Ovaj rad daje pregled rezultata odre\u0111ivanja sadr\u017eaja sorbinske kiseline u proizvodima \u017eivotinjskog podrijetla s hrvatskog tr\u017ei\u0161ta tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja (2018. – 2022.) i usporedbu utvr\u0111enih koli\u010dina s najve\u0107im dopu\u0161tenim koli\u010dinama (NDK) definiranih zakonodavstvom.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Uzorkovanje finalnih proizvoda \u017eivotinjskog podrijetla provedeno je u industrijama i supermarketima na tr\u017ei\u0161tu Republike Hrvatske tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja od 2018. do 2022. godine. Svi uzorci su pripremljeni prema normi HRN ISO 9231 Mlijeko i mlije\u010dni proizvodi \u2013 Odre\u0111ivanje udjela benzojeve i sorbinske kiseline (ISO 9231:2008). Fermentirani mlije\u010dni proizvodi homogenizirani su zagrijavanjem u vodenoj kupelji pri 40 \u02daC uz lagano mije\u0161anje. Nakon homogenizacije, odvagano je 20 g (\u00b10,1 g) homogenog fermentiranog uzorka u odmjernu tikvicu od 100 mL. Nadalje, mesni proizvodi i ostale vrste mlije\u010dnih proizvoda homogenizirani su u laboratorijskom homogenizatoru (Grindomix GM 200, Retsch, Njema\u010dka) te je 3 grama (\u00b1 0,1 g) proizvoda odvagano u odmjernu tikvicu od 100 mL uz dodatak 20 mL demineralizirane vode. Nakon toga, u sve uzorke dodano je 25 mL otopine natrij hidroksida (0,1 mol\/L) te je odmjerna tikvica uronjena u ultrazvu\u010dnu kupelj (Sonorex, Bandelin, Njema\u010dka) tijekom 15 minuta. Nakon ultrazvu\u010dne ekstrakcije pH uzoraka pode\u0161en je na 8\u00b11 dodatkom sulaftne kiseline (0,5 mol\/L). Slijedilo je dodavanje 2 mL otopine kalij heksanocijanoferat (II) i 2 mL otopine cink acetata uz mu\u0107kanje, kako bi se istalo\u017eile masti i bjelan\u010devine. Nakon talo\u017eenja u uzorke je dodano oko 40 mL metanola; uzorci su hla\u0111eni do sobne temperature te su nadopunjeni metanolom do oznake. Uzorci su potom filtrirani kroz filtar papir (Crna vrpca, Machenerey-Nagel, Njema\u010dka) te dodatno kroz filtar od regenerirane celuloze veli\u010dine pora 0,45 \u00b5m (RC membrane, 0,45 \u00b5m, Phenomenex, Njema\u010dka) direktno u vijalu.<\/p>\n Standard sorbinske kiseline visoke \u010disto\u0107e nabavljen je od tvrtke Supelco (Bellefonte, Pennsylvania, SAD); ultra \u010dista voda elektroliti\u010dke provodljivosti \u2264 0,05 \u00b5S\/cm dobivena je ure\u0111ajem DirectQ 3 UV (Merck, Darmstadt, Njema\u010dka). Sorbinska kiselina analizirana je metodom teku\u0107inske kromatografije ultra visoke djelotvornosti (UHPLC) s UV-Vis detekcijom. Teku\u0107inski kromatograf sastojao se od kvaterne pumpe, odjeljka za kolonu, automatskog uzorkova\u010da i UV-Vis detektora (1260 Infinity, Agilent Technologies Lake Forest, SAD). Analiti\u010dka kolona bila je ZORBAX Eclipse Plus C18 dimenzija 2,1 x 50 m veli\u010dine \u010destica 1,8 \u03bcm (Agilent Technologies Lake Forest, SAD). Mobilna faza sastojala se od fosfatnog pufera pH=6,7 i metanola u omjeru 90\/10. Analiza je provedena pri sobnoj temperaturi uz izokratni protok mobilne faze 0,3 mL\/min, volumen injektiranja od 2 \u03bcL te valnu duljinu UV-Vis detektora od 250 nm. Prema normi, kalibracijska krivulja sastojala se od dvije to\u010dke.<\/p>\n Verifikacija metode provela se dokazivanjem parametra istinitosti uz uporabu sirove kobasice kao referentnog materijala (DRRR-Proficiency testing, Kempten, Njema\u010dka). Uzorak referentnog materijala analizirala su dva analiti\u010dara u 6 replika. Na temelju dobivenih rezultata izra\u010dunato je iskori\u0161tenje (%). Statisti\u010dka analiza provedena je primjenom ra\u010dunalnog programa Statistica Ver. 7 software<\/em> (StatSoft Inc.,Tulsa, OK, SAD, 1994-2004). Za testiranje statisti\u010dki zna\u010dajnih razlika u koli\u010dinama sorbinske kiseline kori\u0161ten je ANOVA test na razini zna\u010dajnosti p<\/em>=0,05.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Rezultati odre\u0111ivanja verifikacijskih i validacijskih parametara metode te usporednog testiranja odre\u0111ivanja sorbinske kiseline prikazani su u Tabeli 1.<\/p>\n Metoda se s obzirom na dobivene vrijednosti verifikacijskih i validacijskih parametara te rezultate usporednog testiranja (\u201ez\u201c vrijednost), smatra prikladom za odre\u0111ivanje sorbinske kiseline u hrani \u017eivotinjskog podrijetla.<\/p>\n Sorbinska kiselina detektirana je u 5,10 % uzoraka, a sadr\u017eaj sorbinske kiseline odre\u0111en u proizvodima \u017eivotinjskog podrijetla s hrvatskog tr\u017ei\u0161ta prikazan je u Tabeli 2.<\/p>\n Vidljivo je da su odre\u0111ene manje koli\u010dine sorbinske kiseline u mesnim proizvodima u odnosu na mlije\u010dne proizvode, a kretale su se u rasponu od 6 do 73 mg\/kg. U kategoriji mesnih proizvoda odre\u0111ena je i najni\u017ea frekvencija uzoraka sa sadr\u017eajem sorbinske kiseline ve\u0107im od LOQ vrijednosti, a iznosila je 3,32 %. U skupini mlije\u010dnih proizvoda, sorbinska kiselina odre\u0111ena je u 6,29 % uzoraka, a koli\u010dine su se kretale u rasponu od 6-797 mg\/kg.<\/p>\n Sadr\u017eaj sorbinske kiseline u razli\u010ditim kategorijama mesnih proizvoda prikazan je na slici 1.<\/p>\n Polutrajne kobasice sadr\u017eavale su prosje\u010dno 12,38 mg\/kg sorbinske kiseline, trajne kobasice 29,22 mg\/kg i obarene kobasice 42,45 mg\/kg. Rezultati istra\u017eivanja sorbinske kiseline u mesnim i mlije\u010dnim proizvodima iz europskih zemalja nisu objavljivana te time podatke iz ovog istra\u017eivanja sa njima nije mogu\u0107e usporediti. U svijetu Hoang i Vu (2016.) detektirali su kalijev sorbat u 22 od 90 analiziranih uzoraka mesnih proizvoda te je 2,2 % analiziranih uzoraka sadr\u017eavalo koli\u010dinu sorbata ve\u0107u od NDK vrijednosti (1000 mg\/kg) propisanu vijetnamskim zakonodavstvom. Koli\u010dina sorbata u navedenom istra\u017eivanju kretala se u rasponu od 5,5-1814,0 mg\/kg u kobasicama i 9,92-163,44 mg\/kg u \u0161unkama, dok u pa\u0161tetama sorbati nisu detektirani. Rezultati spomenutog istra\u017eivanja razlikuju se od na\u0161ih i s obzirom na frekvenciju pozitivnih uzoraka (24,4 % vs<\/em>. 3,32 %) i s obzirom na koli\u010dinu sorbinske kiseline. Nadalje, u istra\u017eivanju koje su proveli Do i Choi (2001.), prosje\u010dna koli\u010dina sorbinske kiseline u \u0161unkama iznosila je 0,32 g\/kg, a u kobasicama 0,44 g\/kg te ni u jednom uzorku nije dektektirana koli\u010dina ve\u0107a od NDK (2,0 g\/kg) propisana koreanskim zakonodavstvom. Koli\u010dina sorbata u uzorcima mesnih proizvoda s brazilskog tr\u017ei\u0161ta kretala se u rasponu od 54,0 \u2013 440,4 mg\/kg u kobasicama, 76,9 \u2013 328,0 u hrenovkama te 378,7 \u2013 976,4 mg\/kg u mortadeli. Nadalje, u svakoj od analiziranih skupina mesnih proizvoda neke od detektiranih vrijednosti prelazile su NDK vrijednosti (200 mg\/kg) propisane brazilskim zakonodavstvom (Mesquita i sur., 2018.).<\/p>\n Europsko zakonodavstvo ne propisuje NDK vrijednosti za sorbinsku kiselinu za mesne proizvode, osim za pa\u0161tete i aspik. Op\u0107enito, uporaba sorbinske kiseline u mesnoj industriji vrlo je ograni\u010dena te se ista ne koristi za tretiranje neprera\u0111enog mesa, a primjenjuje se u toplinski obra\u0111enom prera\u0111enom mesu (pa\u0161tete, aspik) u koli\u010dini do 1000 mg\/kg, za tretiranje crijeva i ovoja za mesne proizvode (do 1000 mg\/kg) te u tretiranju vanjske povr\u0161ine suhomesnatih proizvoda u koli\u010dini quantum satis<\/em> (EZ 1333\/2008 i EZ 2018\/98).<\/p>\n Zbog dobrih antimikrobnih svojstava, u kombinaciji s rezistencijom na bakterije mlije\u010dne kiseline (Robach i Sofos, 1982., Mroueh, 2008.), u odnosu na mesnu industriju, zna\u010dajnija je uporaba sorbata u mlije\u010dnoj industriji. Zbog same prirode tehnolo\u0161kog procesa proizvodnje tvrdih sireva, tijekom dozrijevanja, a ovisno o relativnoj vla\u017enosti zraka, trajanju zrenja, higijenskim uvjetima u prostoriji, sir obrastaju plijesni te se primjenjuju fungicidni premazi na bazi sorbinske kiseline i njezinih soli (Kalit, 2015.). Slika 2. prikazuje srednje vrijednosti sadr\u017eaja sorbinske kiseline detektirane u pojedinim kategorijama mlije\u010dnih proizvoda.<\/p>\n Najni\u017ee srednje vrijednosti koncentracije sorbinske kiseline u mlije\u010dnim proizvodima odre\u0111ene su u jogurtu (10,50 mg\/kg) i polutvrdim sirevima (14,33 mg\/kg), dok su zna\u010dajno ve\u0107e odre\u0111ene u tvrdom siru (184,80 mg\/kg), a posebice u topljenom siru (260,93 mg\/kg). Udio sorbinske kiseline u jogurtu kretao se u rasponu od 7 do 14 mg\/kg, u topljenim sirevima od 7 do 797 mg\/kg, polutvrdim sirevima od 9 do 23 mg\/kg, te u tvrdim sirevima od 6 do 605 mg\/kg. Visoke koncentracije sorbinske kiseline u jugurtima, u rasponu od 89,3 do 3719,1 mg\/kg i 26,33 do 186,0 mg\/kg, navode Mroueh i sur. (2008.) i Koyuncu i Uylaster (2009.). Nadalje, Koyuncu i Uylaster (2009.) su odredili koncentracije sorbinske kiseline u sirevima u rasponu od 2,09 do 393 mg\/kg, a \u00d6zdemir i sur. (2020.) u rasponu 21,30-511,3 mg\/kg. U ovom istra\u017eivanju, od svih analiziranih uzoraka \u017eivotinjskog podrijetla, u topljenom siru odre\u0111ena je maksimalna koncentracija od 797 mg\/kg sorbinske kiseline. Svi uzorci mlije\u010dnih proizvoda obuhva\u0107eni ovim istra\u017eivanjem udovoljavali su s obzirom na najve\u0107e dopu\u0161tene koli\u010dine sorbinske kiseline, propisane zakonodovastvom (EZ 1129\/2011 i EZ 2018\/98).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Uporaba sorbinske kiseline te njezinih kalijevih i kalcijevih soli u proizvodima \u017eivotinjskog podrijetla s hrvatskog tr\u017ei\u0161ta najzastupljenija je u kategoriji topljenih i polutvrdih sireva. Sadr\u017eaj sorbinske kiseline u svim ispitivanim vrstama i kategorijama mlije\u010dnih i mesnih proizvoda iz ovog istra\u017eivanja nije prelazio najve\u0107u dopu\u0161tenu koli\u010dinu definiranu zakonodavstvom. Zbog potencijalno \u0161tetnog u\u010dinaka sorbinske kiseline, kao i sinergisti\u010dkog djelovanja s drugim aditivima, nu\u017ena je sustavna kontrola ovog aditiva, uz primjenu validiranih analiti\u010dkih metoda, a s ciljem proizvodnje zdravstveno ispravne hrane i sigurnosti potro\u0161a\u010da.<\/p>\n <\/a> 1.\tA\u010cKAR, \u0110. i T. ROT (2019): Antimikrobno djelovanje aditiva u mesnoj industriji. Meso 21, 26-30. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Sorbic acid and its salts, potassium and calcium sorbate are food additives, i.e.<\/em>, preservatives, that have an antimicrobial, inhibitory effect on moulds and yeasts, but also on certain bacteria. Due to the above-mentioned properties, sorbic acid is widely used in the food industry, especially for the preservation of dairy products, confectionery and bakery products, mayonnaise, spreads, dried fruit, wine, and for the surface treatment of processed meat products. The mechanism of antimicrobial action of sorbate has not yet been fully elucidated. The recommended daily intake for sorbic acid is 25 mg\/kg of body weight and is considered the least toxic preservative, although in combination with other additives it can create compounds harmful to human health. In order to determine possible exceedances of the maximum permissible limit (MRL) of sorbic acid in food of animal origin, over a five-year period (2018\u20132022), 725 samples (445 dairy and 280 meat products) were obtained from the Croatian market and analysed. Sorbic acid was detected in 37 of the 725 samples analysed. The content of sorbic acid in meat products ranged from 6\u201373 mg\/kg and in dairy products from 6\u2013797 mg\/kg. None of the analysed samples exceeded the MRL defined by the legislation. However, in order to protect consumer health, further systematic control of this food additive is necessary.<\/p>\n Key words:<\/strong> food additives; sorbic acid; sorbates dairy products; meat products<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" N. Kudumija*, A. Vuli\u0107, T. Le\u0161i\u0107, L. Dergestin Ba\u010dun, Z. Dugonji\u0107 Odak i J. Pleadin Dr. sc. Nina KUDUMIJA*, znanstvena<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":10,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[2026,2029,2028,2027],"issuem_issue":[1992],"ppma_author":[233,232,122,2024,124,2025],"class_list":["post-6706","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-original-scientific-articles","tag-food-additives","tag-meat-products","tag-sorbates-dairy-products","tag-sorbic-acid","issuem_issue-veterinarska-stanica-55-2"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Nina KUDUMIJA<\/strong>*, znanstvena suradnica (dopisni autor, e-mail: kudumija@veinst.hr), dr. sc. Ana VULI\u0106<\/strong>, vi\u0161a znanstvena suradnica, dr. sc. Tina LE\u0160I\u0106<\/strong>, poslijedoktorandica, Lidija DERGESTIN BA\u010cUN<\/strong>, dipl. ing., vi\u0161a stru\u010dna suradnica, dr. sc. Jelka PLEADIN<\/strong>, znanstvena savjetnica u trajnom izboru, redovita profesorica, Laboratorij za analiti\u010dku kemiju, Hrvatski veterinarski intitut, Zagreb, Hrvatska; Zrinka DUGONJI\u0106 ODAK<\/strong>, dr. med. vet., Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.55.2.6<\/a><\/div>\n<\/p>\n\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijali i metode<\/a>Rezultati i rasprava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\n
\nZbog navedenih razloga nu\u017ena je sustavna kontrola prisutnosti ovog aditiva, \u010dija uporaba treba biti tehnolo\u0161ki opravdana.<\/p>\nMaterijali i metode<\/h2>\n
\nUzorci<\/h3>\n
\nUzorkovani finalni proizvodi pripadali su razli\u010ditim vrstama, odnosno kategorijama mlije\u010dnih i mesnih proizvoda razli\u010ditih doma\u0107ih i stranih proizvo\u0111a\u010da.
\nSvaki uzorak nabavljen je u koli\u010dini od minimalno 500 grama. Prikupljeno je ukupno 725 uzoraka, od \u010dega 445 uzoraka mlije\u010dnih proizvoda i 280 uzoraka mesnih proizvoda.<\/p>\nPriprema uzoraka<\/h3>\n
Reagensi i standardi<\/h3>\n
\nMetanol, kalij dihidrogen fosfat i kalij hidrogen fosfat trihidrat bili su visoke \u010disto\u0107e, a kalij-heksanocijanoferat (II) trihidrat, cink acetat, octena kiselina i sulfatna kiselina p.a. \u010disto\u0107e.<\/p>\nInstrumentalna analiza<\/h3>\n
Verifikacija i validacija metode<\/h3>\n
\nU cilju validacije metode, limit detekcije (LOD) i limit kvantifikacije (LOQ) odre\u0111eni su i izra\u010dunati prema International Conference on Harmonisation<\/em> (ICH, 2014.).
\nLinearnost metode provjerena je odre\u0111ivanjem koeficijenta korelacije kalibracijskog pravca.<\/p>\nStatisti\u010dka obrada podataka<\/h3>\n
Rezultati i rasprava<\/h2>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/tablica01-sorbinska-kiselina.png\")
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/tablica02-sorbinska-kiselina.png\")
1<\/sup>uzorci sa sadr\u017eajem sorbinske kiseline ve\u0107im od LOQ; 2<\/sup>srednja vrijednost rezultata ve\u0107ih od LOQ<\/figcaption><\/figure>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/slika01-sorbinska-kiselina.jpg\")
\nIzme\u0111u ovih kategorija proizvoda nije utvr\u0111ena statisti\u010dki zna\u010dajna razlika u sadr\u017eaju sorbinske kiseline (p<\/em>=0,271).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/slika02-sorbinska-kiselina.jpg\")
Zaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tAnon. (2008): HRN ISO 9231 Mlijeko i mlije\u010dni proizvodi \u2013 Odre\u0111ivanje udjela benzojeve i sorbinske kiseline.
\n3.\tAnon. (2008): UREDBA KOMISIJE (EU), br. 1333\/2008 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 16. Prosinca 2008. O prehrambenim aditivima.
\n4.\tAnon. (2011): UREDBA KOMISIJE (EU), br.1129\/2011 od 11. studenog 2011. o izmjeni priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333\/2008 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 16. prosinca o prehrambenim aditivima.
\n5.\tAnon. (2014): ICH, Validation of analytical procedures: Text and methodology Q2 (R1), International conference on harmonisation of technical requirements for registration of pharmaceuticals for human use, Somatek Inc., San Diego, USA
\n6.\tAnon. (2018): UREDBA KOMISIJE (EZ) 2018\/98 od 22. sije\u010dnja 2018. O izmjeni priloga II. I III. Uredbi (EZ) br. 1333\/2008 Europskog parlamenta i Vije\u0107a i Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 231\/2012 u pogledu kalcijeva sorbata (E 203).
\n7.\tBAJ\u010cI\u0106, A., R. B. PETRONIJEVI\u0106, M. SEFER, D. TRBOVI\u0106, J. DJORDJEVI\u0106, J. CIRI\u0106 and A. NIKOLI\u0106 (2021): Sorbates and benzoates in meat and meat products: Importance, application and determination. 61st Internatioonal Meat Industry Conference (Zlatibor, 26.-29. September 2021.), IOP Conf. Series: Earth and Environmental Science 854.
\n8.\tCOBAN, B. H. (2020): Oragnic acids as antimicrobial food agents: aplications and microbial productions. Bioprocess Biosyst Eng. 43, 569-591.
\n9.\tDAVIDSON, P. M., V. K. JUNEJA and J. K. BRANEN (2002): Antimicrobial agents. In: Branen, A. L., P. M. Davidson, S. Salminen, J. H. Thorngate III: Food Additives, Second Edition Marcel Dekker, Inc., New York, pp. 563-621.
\n10.\tDO, J. C. and J. S. CHO (2001): Survey on the sorbic acid concentrationns in cooked meat products from meat processing plants. Kor. J. Vet. Serv. 24, 353-358.
\n11.\tEFSA (European Food Safety Authority) \u2013 Panel on food additives and nutrient sources added to food (2015): Scientific opinion on the re-evaluation of sorbic acid (E 200), potassium sorbate (E 202) and calcium sorbate (E 203) as food additives. EFSA J13 (6): 4144.
\n12.\tEFSA (European Food Safety Authority), YOUNES, M., G. AQUILINA, L. CASTLE, K. H. ENGEL, P. FOWLER, M. J. F. FERNANDEZ, P. F\u00dcRST, R. G\u00dcRTLER, U. GUNDERT-REMY, T. HUS\u00d8Y, W. MENNES, P. MOLDEUS, A. OSKARSSON, R. SHAH, D. W\u00d6LFLE, C. LAMBRE, A. CHRISTODOULIDOU and I. WAALKENS- BERENDSEN (2019): Opinion on the follow-up of the re-evaluation of sorbic acid (E200) and potassium sorbate (E202) as food additive. EFSA J 17 (3):5625.
\n13.\tEMERTON, V. and E. CHOI (2008): Essential guide to food additives. Leatherhead & RSC Publishing, UK.
\n14.\tHOANG Y. T. H. and A. T. L. VU (2016): Sodium benzoate i potassium sorbate in processed meat products collected in Ho Chi Minh City, Vietnam, Int. J. Adv. Sci. Eng. Inf. Technol. 4, 477-482. 10.18517\/ijaseit.6.4.876
\n15.\tJANSSEN, M. M. T. (1997): Food additives. In: J. DE VRIES: Food Safety and Toxicity. CRC Press LLC, Florida (Chapter five).
\n16.\tKALIT, S. (2015): Op\u0107e sirarstvo. U: B. Matijevi\u0107: Sirarstvo u teoriji i praksi. Veleu\u010dili\u0161te u Karlovcu, Karlovac, str. 29-45.
\n17.\tKITANO, K., T. FUKAKAWA, Y. OHTSUJI, T. MASUDA and H. YAMAGUCHI (2002): Mutagenicy and DNA \u2013damaging activity caused by decomposed products of potassium sorbate reacting with ascorbic acid in the presence of Fe salt. Food Chem. Toxicol. 40, 1589-1594.
\n18.\tKOVA\u010cEVI\u0106, D. (2014): Tehnologija kulena i drugih fermentiranih kobasica, Prehrambeno tehnolo\u0161ki fakultet Osijek, Osijek.
\n19.\tKOYUNCU, N. and V. UYLASER (2009): Benzoic acid and sorbic acid levels in some dairy products consumed in Turkey. Asian J. Chem. 6, 4901-4908.
\n20.\tKRAEMER, M. V. S., A. C. FERNANDES, M. C. C. CHADDAD, P. L. UGGIONI V. M. RODRIGUES, G. L. BERNARDO, et al. (2022): Food additives in childhood: a review of consumption and health consequence. Rev. Saude Publica. 56:32, 1-22. 10.11606\/s1518-8787.2022056004060
\n21.\tMESQUITA, E., J. F. S. PETRUCI, A. A. CARDOSO and M. MONTEIRO (2018): Capillary electrophoresis to approach sorbate usage in processed meat products in Brazil. J. Food Sci. Technol. 55, 443-447.
\n22.\tMROUEH, M., D. ISSA, J. KHAWAND, B. HARATY, A. MALEK, Z. KASSAIFY and I. TOUFEILI (2008): Levels of benzoic and sorbic acid preservatives in commercially produced yogurth in Lebanon. J. Food Agric. Environ. 6, 62-66.
\n23.\t\u00d6ZDEMIR, A., S. \u015eANLI, B. SARDO\u011eAN and S. SARDO\u011eAN (2020): Determination of Sorbic Acid in Cheese Samples by Rapid HPLC-DAD Method. Int. J. Anal. Chem. 2020 Jan 23;2020:6049028. 10.1155\/2020\/6049028.
\n24.\tPER\u0160I, N., J. PLEADIN i A. VULI\u0106 (2010): Aditivi u mesu i proizvodima od mesa. Vet. stn. 41, 409-420.
\n25.\tPIPER, J. D. and P.W. PIPER (2017): Benzoate and sorbate salts: a systematic review of the potential hazards of these invaluable preservatives and the expanding spectrum of clinical uses for sodium benzoate. Compr. Rev. Food Sci. Food Saf. 16, 868-880.
\n26.\tPLEADIN, J., N. PER\u0160I i J. \u0110UGUM, (2009): Razine nitrita i polifosfata u proizvodima od mesa. Vet. stn. 40, 373-380.
\n27.\tPONGSAVEE, M. and R. MISHRA (2021): Potassium sorbate induces oxodative stress and genotoxicity in human lymphocyte. Indian J. Forensic Med. Toxicol. 2, 2795-2803. 10.37506\/ijfmt.v15i2.14795
\n28.\tROBACH, M. C. and J. N. SOFOS (1982): Use of sorbate in meat products, fresh poultry and poultry products: A review. J. Food Prot. 45, 374-383.
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Sorbic acid \u2013 an additive with antimicrobial action in foods of animal origin<\/h2>\n
\nNina KUDUMIJA<\/strong>, PhD, Scientific Associate, Ana VULI\u0106<\/strong>, PhD, Senior Scientific Associate, Tina LE\u0160I\u0106<\/strong>, PhD, Postdoc Student, Lidija DERGESTIN BA\u010cUN<\/strong>, BSc, Expert Associate, Jelka PLEADIN<\/strong>, BSc. Biotehnol., PhD, Scientific Advisor with Tenure, Full Professor, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia; Zrinka DUGONJI\u0106 ODAK<\/strong>, DVM, Ministry of Agriculture, Veterinary and Food Safety Directorate, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n