![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/MarijanBENIC.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
M. Beni\u0107<\/strong>*<\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n U dana\u0161njim uvjetima intenzivne proizvodnje od neobi\u010dne je va\u017enosti osigurati \u017eivotinjama \u0161to prirodniji stajski okoli\u0161 u kojemu \u0107e njihove vitalne i proizvodne funkcije do\u0107i do punog izra\u017eaja. Da bi mlije\u010dne krave izrazile svoj puni proizvodni potencijal potrebno im je osigurati optimalan smje\u0161taj i ambijentalne uvjete. Njihov smje\u0161taj u stajama mo\u017ee biti vezani i slobodni i svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Bez obzira na na\u010din smje\u0161taja od velike je va\u017enosti dimenzija le\u017ei\u0161ta i nasteljenost. Udoban i kvalitetan le\u017eaj omogu\u0107uje kravama dugo vremensko razdoblje odmaranja i pre\u017eivanja, \u0161to povoljno utje\u010de na njihovo zdravlje i mlije\u010dnost. Osim toga, udoban le\u017eaj preventiva je bolesti nogu (hromosti, laminitisa i sl.). Dobra mikroklima u objektu, uz ostale va\u017ene \u010dimbenike, preduvjet je uspje\u0161nog uzgoja. Va\u017eni \u010dimbenici mikroklime su temperaturno-vla\u017eni odnosi, strujanje zraka, osvijetljenost i zra\u010dna one\u010di\u0161\u0107enja od kojih su najva\u017eniji sadr\u017eaj amonijaka, uglji\u010dnog dioksida, pra\u0161ine i mikroorganizama. Ukoliko smje\u0161taj i ambijentalne prilike nisu prikladni, mogu nastati razne ozljede (nagaz repova i vimena, lomovi ekstremiteta), respiratorne i probavne smetnje te neprihvatljivi oblici pona\u0161anja poput frustracija i stereotipija. Zbog toga je potrebno mlije\u010dnim kravama osigurati uvjete za zadovoljavanje njihovih fiziolo\u0161kih i socijalnih potreba i \u010diniti sve u skladu s onim \u0161to \u017eivotinja osje\u0107a. Dobrobit se mo\u017ee opisati kao veoma dobra, ako su \u017eivotinje u dobroj formi i zdrave i ako se osje\u0107aju dobro i da ne pate.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> okoli\u0161, smje\u0161taj, mikroklima, mlije\u010dne krave, pona\u0161anje, dobrobit<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n U rastu\u0107oj ljudskoj populaciji od iznimne je va\u017enosti osigurati dostatne koli\u010dine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane. Me\u0111u ostalim, hranu animalnog podrijetla dobivamo od \u017eivotinja koje se uzgajaju u gotovo svim krajevima svijeta. Ekstenzivan na\u010din dr\u017eanja \u017eivotinja do sada je uglavnom zadovoljavao potrebe za animalnim bjelan\u010devinama, ali porastom ljudske populacije name\u0107e se sve ve\u0107a potreba za ve\u0107im koli\u010dinama tih namirnica. Da bi se to zadovoljilo do\u0161lo je do prijelaza na intenzivan na\u010din dr\u017eanja \u017eivotinja, odnosno stvaranje velikih populacija \u017eivotinja na relativno malom prostoru. Takav na\u010din dr\u017eanja doma\u0107ih \u017eivotinja, pa i mlije\u010dnih goveda, iziskuje suvremeniji pristup zadovoljavanju njihovih potreba glede okoli\u0161nih i smje\u0161tajnih prilika, hranidbe, njege, pona\u0161anja i dobrobiti.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Stajski okoli\u0161 definiran je kao prirodno okru\u017eenje u kojem \u017eiva bi\u0107a zadovoljavaju svoje potrebe za fiziolo\u0161ko funkcioniranje organizma i jedan je od glavnih \u010dimbenika uspje\u0161ne proizvodnje i optimalnog zdravstvenog stanja (Vu\u010demilo i sur., 2000., Vu\u010demilo i sur., 2003.). Jedan od preduvjeta za odr\u017eanje zdravlja i visoke produktivnosti mlije\u010dnih krava jest osiguranje kvalitetnog smje\u0161taja uz optimalne ambijentalne uvjete.<\/p>\n Mlije\u010dne se krave mogu dr\u017eati pojedina\u010dno na vezu i slobodno. Da bi njihov fiziolo\u0161ki potencijal potpuno do\u0161ao do izra\u017eaja, treba im osigurati udoban le\u017eaj i optimalne mikroklimatske uvjete te kvalitetnu hranidbu (Ulrich, 1997., Hristov, 2002., Uremovi\u0107, 2004.). U zatvorenim klasi\u010dnim stajama koje mogu biti gra\u0111ene od raznih materijala, dr\u017ee se jednoredno, dvoredno ili u vi\u0161e redova; takvim na\u010dinom dr\u017eanja mlije\u010dne krave vezane su na jednom mjestu u staji na kojem se obavljaju mu\u017enja, hranidba i njega. Takav na\u010din dr\u017eanja ima odre\u0111ene prednosti pred ostalim sustavima dr\u017eanja jer omogu\u0107ava individualnu kontrolu i hranidbu krava, bolje iskori\u0161tavanje hrane, lak\u0161e uo\u010davanje estrusa i po potrebi rad veterinara (Beni\u0107 i sur., 2012.). Nedostaci su: manje kretanje krava (ako ne idu na pa\u0161u) i kra\u0107i vijek iskori\u0161tavanja, \u010deste izvale rodnice i maternice, ozljede sko\u010dnog zgloba i sisa, lo\u0161ija higijena i dobrobit te slabiji socijalni kontakt me\u0111u kravama. U stajama gdje su mlije\u010dne krave smje\u0161tene vi\u0161eredno potrebno je hranidbene i manipulativne hodnike pravilno dimenzionirati i omogu\u0107iti nesmetan ulazak i izlazak krava na le\u017ei\u0161te, hranjenje i steljenje, obavljanje veterinarskih i zootehni\u010dkih zahvata. Hromost i ozljede papaka naj\u010de\u0161\u0107e su opa\u017eene u krava koje se dr\u017ee u staji na vezu.<\/p>\n U takvim stajama je prirodno ili gravitacijsko provjetravanje koje se regulira prozorima i vratima, a na stropu po sredini objekta su zra\u010dnjaci (Novak i sur., 2005.). Postoje razli\u010diti tipovi staja za slobodni na\u010din dr\u017eanja mlije\u010dnih krava: staje s le\u017ei\u0161nim odjeljcima (njem. liegeboxen<\/em>), staje s dubokom steljom, staje s re\u0161etkastim podom i staje s vanjskom klimom (hladne staje poluotvorenog tipa). U slobodnom na\u010dinu dr\u017eanja krave se osje\u0107aju prirodnije, imaju bolji apetit, ve\u0107u mlije\u010dnost, bolju reprodukciju i boljeg su zdravlja (Raussi, 2003.), a i dulja im je mlije\u010dnost.<\/p>\n U ovakvom prostoru nu\u017eno je osigurati dostatno prostora za odmor i hranjenje da bi se izbjegli sukobi me\u0111u \u017eivotinjama koje su ni\u017ee rangirane u odnosu na dominantne i koje dugo tra\u017ee svoje mjesto za odmor i \u010dekaju mjesto za hranjenje (Lund i Algers, 2002.).<\/p>\n Staje s dubokom steljom su otvorene ili poluotvorene i zahtijevaju ve\u0107e koli\u010dine kvalitetne slame kojom se svakodnevno nastire le\u017ei\u0161te. U biokemijskim procesima koji se odvijaju u stelji, uz toplinu nastaju i znatne koli\u010dine amonijaka, vodene pare i drugih plinova (Hristov i sur., 2008.).<\/p>\n U stajama s re\u0161etkastim podom ispod njega je kanal za balegu (teku\u0107i gnoj). Takve staje u etolo\u0161kom pogledu nisu prikladne jer \u010desto dolazi do ozljeda vimena i lomova ekstremiteta. Osim toga, u takvim je stajama stalno pove\u0107ana koli\u010dina vodene pare, amonijaka i drugih \u0161tetnih plinova u zraku. Zimi je u stajama hladno, \u0161to doprinosi \u010destim pojavama bolesti (Vu\u010demilo, 2012.).<\/p>\n Gradnja staja s vanjskom klimom (hladne staje poluotvorenog tipa) koje se zadnjih godina sve vi\u0161e grade zasniva se na spoznaji da su goveda stepske \u017eivotinje i da ispu\u0161taju u okoli\u0161 znatnu koli\u010dinu topline. Osnovno je obilje\u017eje ovakvih staja \u0161to je mikroklima u staji ista kao i vanjska i glavna im je zada\u0107a za\u0161tititi krave od propuha, hladnog vjetra, ki\u0161e i snijega. Sve to je u prednosti u odnosu na ostale, kao \u0161to su: jednostavan na\u010din gradnje od prirodnih materijala (drvo), uzgoj u skladu s potrebama \u017eivotinja, stalna izmjena i strujanje zraka kroz otvore iznad biozone (bez propuha), dobra povezanost prostora (staja, izmuzi\u0161te, ispust) te olak\u0161ana kontrola krava zbog preglednosti prostora sa svih strana (Cook, 2002., Beni\u0107 i sur., 2011.). U kontroliranim stajskim uvjetima dr\u017eanja, u kojima \u010dovjek odre\u0111uje veli\u010dinu grupe, veli\u010dinu i kvalitetu le\u017ei\u0161ta, na\u010din napajanja i hranjenja, kompleks mikroklime, uklanjanje gnoja i program za\u0161tite, \u010deste su bolesti koje su u izravnoj vezi s okoli\u0161nim prilikama. Njihovu nastanku pogoduju kakvo\u0107a zraka i mikroklime, na\u010din dr\u017eanja, postupak sa \u017eivotinjama i okoli\u0161ni stres (Vu\u010demilo i sur., 2012.).<\/p>\n S obzirom na to da krave najve\u0107i dio vremena provode u staji, le\u017ei\u0161te je iznimno va\u017ean prostor. Stoga je potrebno osigurati najmanje jedno le\u017ei\u0161te po kravi (Sambraus i sur., 2002.), suho i \u010disto zbog o\u010duvanja njihova zdravlja, odnosno zdravih vimena, nogu i papaka. Dimenzije le\u017ei\u0161ta ovise o veli\u010dini \u017eivotinje. Bez obzira na tip le\u017ei\u0161ta potrebno ga je steljiti.<\/p>\n Uloga stelje je termoizolacijska, odnosno upijanje urina i vlage iz fecesa. Nasteljeno le\u017ei\u0161te je mek\u0161e, a time i udobnije, smanjuje mogu\u0107nost povreda krava i klizanje prilikom lijeganja i ustajanja. Za stelju se mogu koristiti razli\u010diti materijali: slama, piljevina, drvene strugotine, pijesak, gumeni madraci i podloge, tkanina, papir i dr. (Tucker i sur., 2009.).<\/p>\n Dobra mikroklima u objektu, uz ostale va\u017ene \u010dimbenike, preduvjet je uspje\u0161nog uzgoja. Obzirom da su goveda stepske \u017eivotinje mogu podnijeti velike temperaturne razlike, a da pritom odr\u017ee stalnu tjelesnu temperaturu, to podrazumijeva temperaturno-vla\u017ene odnose, strujanje zraka i osvijetljenost, zra\u010dna one\u010di\u0161\u0107enja kao \u0161to su: sadr\u017eaj amonijaka, uglji\u010dnog dioksida, pra\u0161ine i mikroorganizama. Svi su \u010dimbenici me\u0111usobno povezani i djeluju jedan na drugi, a zajedno na \u017eivotinje koje se nalaze u nastambi (Ito i sur., 2009.).<\/p>\n Govedima u staji vi\u0161e odgovara hladan i suh zrak, nego topao i vla\u017ean. Temperaturne oscilacije \u017eivotinjama predstavljaju temperaturni stres, osobito u visokoproduktivnih krava, \u0161to dovodi do smanjena mlije\u010dnosti. Sambraus i sur. (2002.) navode da je za mlije\u010dne krave zona komfora izme\u0111u 0 i 20 \u00b0C, a optimalna temperatura izme\u0111u 0 i 15 \u00b0C. Ukoliko su vanjske temperature visoke, potrebno im je omogu\u0107iti slobodan pristup vodi (Phillips, 2002.). Istra\u017eivanja su tako\u0111er pokazala da temperatura do -20 \u00b0C ne utje\u010de lo\u0161e na zdravlje i dobrobit krava. U stajama za mlije\u010dna goveda po\u017eeljna je relativna vla\u017enost zraka od 60 do 80 % (Ivankovi\u0107 i Miji\u0107, 2020.). Visoka vla\u017enost zraka smanjuje im op\u0107u otpornost, dovodi do maceracije ko\u017ee i sluznica, \u0161to ih \u010dini propusnim za razli\u010dite mikroorganizme.<\/p>\n \u0160tetan je i presuh zrak, kada je relativna vlaga 30-40 %, su\u0161i sluznice o\u010diju i gornjih di\u0161nih puteva, stvara znatne koli\u010dine pra\u0161ine koja mo\u017ee djelovati i kao alergen (Havranek i Rupi\u0107, 2003.).U takvim stajama po\u017eeljno je strujanje zraka izme\u0111u 0,2 i 0,5 m\/s, iznimno ljeti 1 m\/s tijekom visokih vanjskih temperatura (Vu\u010demilo, 2012.,Ugurlu i Uzal, 2010.). Ni slabo strujanje zraka nije dobro, poglavito ako su u staji tzv. mrtvi kutovi u kojima se zadr\u017eava ustajali zrak kontaminiran raznim mikroorganizmima i \u0161tetnim plinovima.<\/p>\n Vrlo je va\u017eno svjetlo kao abioti\u010dki \u010dimbenik, koje regulira mlije\u010dnost i reprodukciju. U staji svijeto mo\u017ee biti prirodno (prozori i vrata) i umjetno (rasvjetnim tijelima). Za odrasla goveda u le\u017ei\u0161tu dostatno je 40 lx, za pomladak 80-100 lx, za priplodna goveda i mlije\u010dne krave 80-120 lx, a za goveda u tovu 30-40 lx (Asaj, 2003.).<\/p>\n Visoka koncentracija \u0161tetnih plinova utje\u010de na zdravlje radnika, \u017eivotinja, radnika i trajnost staje (Radon i sur., 2002., Z\u00e4hner i sur., 2004.). Male koncentracije uglji\u010dnog dioksida, metana, amonijaka, sumporovodika i drugih \u0161tetnih plinova izlaskom u okoli\u0161 prouzro\u010di globalno zagrijavanje, kisele ki\u0161e i poreme\u0107aji u ravnote\u017ei hranjivih tvari u okoli\u0161u (Anderson i sur., 2003., Erisman i sur., 2003.).<\/p>\n Amonijak nastaje biokemijskom razgradnjom organskih tvari iz fecesa i urina pod utjecajem anaerobnih ureaza-aktivnih bakterija (Hultgren, 2004.). U ve\u0107im koli\u010dinama ima ga u stajama u kojima prozra\u010divanje i kanalizacija za uklanjanje fecesa i mokra\u0107e iz staja nisu u\u010dinkoviti.<\/p>\n Zna\u010dajniji problem predstavlja za visokih ljetnih temperatura i visoke relativne vlage zraka (Groot i sur., 1998.). Istra\u017eivanja su pokazala povezanost sadr\u017eaja amonijaka u zraku staja s porastom temperature. Njegova je koncentracija u prirodno ventiliranim stajama uglavnom niska, naj\u010de\u0161\u0107e oko 8 ppm (Amon i sur., 2001., Hultgren, 2004.). O njegovoj najve\u0107oj dopu\u0161tenoj koncentraciji u stajama ima razli\u010ditih podataka, neki autori navode izme\u0111u 10 i 20 ppm, dok po DIN normativima mo\u017ee biti i 50 ppm i \u010desto ga nalazimo u stajama sa slabim prozra\u010divanjem u kojima se manipulira sa stajskim gnojem. Uglji\u010dni dioksid goveda izlu\u010duju disanjem, a nastaje i razgradnjom organske tvari. Najve\u0107a dopu\u0161tena koncentracija u zraku staja iznosi 3000 do 3500 ppm (Popescu i sur., 2009.). Ostali \u0161tetni plinovi, kao \u0161to su uglji\u010dni monoksid, metan i sumporovodik u ovakvim se stajama pojavljuju sporadi\u010dno (Broom i sur., 2009.).<\/p>\n U stajskom zraku uvijek se nalazi odre\u0111ena koli\u010dina mikroorganizama. Od gram negativnih bakterija nalazimo rodove: Alcaligenes<\/em>, Moraxella<\/em>, Proteus<\/em> i Pseudomonas<\/em>. Naj\u010de\u0161\u0107e zastupljene plijesni su iz rodova Aspergillus<\/em>, Penicillium<\/em>, Rhisopus<\/em> i Fusarium<\/em> (Matkovi\u0107 i sur., 2008., Matkovi\u0107 i sur., 2009.). Stajski zrak je kontaminiran i \u010desticama pra\u0161ine koja se sastoji od frakcija razli\u010ditih veli\u010dina od 0,1 \u00b5m do 1000 \u00b5m (Seedorf i Hartung, 2002.). \u010cestice pra\u0161ine sadr\u017ee oko 30 % anorganskih i 70 % organskih sastojaka.<\/p>\n Najve\u0107a koncentracija pra\u0161ine utvr\u0111ena je u stajama za vrijeme \u010di\u0161\u0107enja i zamjene stelje. Osim \u0161to mogu nositi mikroorganizme potencijalne uzro\u010dnike bolesti, \u010destice pra\u0161ine apsorbiraju i razli\u010dite plinove te endotoksine, a oni zajedno \u010dine bioaerosole koji mogu di\u0161nim sustavom u\u0107i u plu\u0107a i izazvati upalne reakcije i reakcije preosjetljivosti (Pickrell i sur., 1993.). U stajama za mlije\u010dna goveda zabilje\u017een je sadr\u017eaj pra\u0161ine u zraku 0,59 mg\/m3<\/sup> zraka.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n \u0160ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a po\u010delo se raspravljati i promatrati pona\u0161anje \u017eivotinja kao va\u017enu sastavnicu njihove dobrobiti. Pona\u0161anje goveda jednostavan je pokazatelj zdravstvenog stanja, proizvodnih osobina i dobrobiti. Otkriva nam je li se, i na koji na\u010din, \u017eivotinja prilagodila uvjetima dr\u017eanja. Svi oblici pona\u0161anja goveda pra\u0107eni su odre\u0111enim fiziolo\u0161kim promjenama u organizmu, a osnovne pokreta\u010dke snage pona\u0161anja su uro\u0111ene (Joksimovi\u0107-Todorovi\u0107 i sur., 2008.).<\/p>\n Pokreta\u010dke snage pona\u0161anja goveda su biolo\u0161ke potrebe (potreba za hranom, vodom, seksualne potrebe i dr.) i uro\u0111ene potrebe poput nagona ili instinkta (borbenost i materinski instinkt). Goveda su pa\u0161ne \u017eivotinje i u intenzivnim uvjetima dr\u017eanja nisu u stanju izraziti uro\u0111ene prirodne aktivnosti pona\u0161anja. Tijekom domestikacije pojedini su se oblici njihova pona\u0161anja izmijenili, neki su se prilagodili novonastalim uvjetima, a pojavili su se i novi. Socijalno, reproduktivno, materinsko i hranidbeno pona\u0161anje goveda pri stajskom na\u010dinu dr\u017eanja nije bitno promijenjeno, ali je izmijenjen model njegova izra\u017eavanja i o\u010ditovanja. Na\u010din na koji se postupa s njima mo\u017ee izazvati strah i nelagodu, prouzro\u010diti stres i gubitke u mlije\u010dnosti (Keeling i Jensen, 2014.). Istra\u017eivanja su pokazala da su bolje proizvodne rezultate imale krave koje su ljudi dodirivali ili im ne\u0161to govorili (Vu\u010demilo i sur., 2019.). Isto tako mlije\u010dne krave pozitivno reagiraju na gla\u0111enje vrata ili trbuha, \u0161to smanjuje njihov strah od ljudi i smanjuje sr\u010dani ritam i razinu kortizola. Istra\u017eivanja su pokazala i da je jedna od prvih reakcija \u017eivotinja u strahu mokrenje i defeciranje. Krave u krdu mogu prepoznati oko 70 drugih krava i prema njima zauzimaju dominantan ili podre\u0111en stav (Tucker, 2014.). Za uspostavu stabilne dru\u0161tvene organizacije potrebna su dva do \u010detiri dana, a jednom uspostavljena hijerarhija ostaje stalna (Ostovi\u0107, 2008.). Uspostavljeni red va\u017ean je prilikom odlaska krava na mu\u017enju, na hranjenje ili pojenje (Phillips, 2002., ValLaillet i sur., 2008.). Povezivanje \u017eivotinja u stadu predstavlja poseban oblik pona\u0161anja zbog ostvarivanja zajedni\u010dkog \u017eivota u stabilnoj socijalnoj, hijerarhijski ure\u0111enoj grupi. U goveda se uglavnom govori o integracijskom tipu socijalnog pona\u0161anja koje uklju\u010duje roditelje, potomstvo, seksualno udru\u017eivanje, grupe koje stvaraju \u017eivotinje istog socijalnog ranga te udru\u017eivanje na osnovi \u010dimbenika \u017eivotnog okru\u017eenja (Vu\u010dini\u0107, 2006.). Dominacija u goveda izra\u017eena je u svim dobnim kategorijama. \u010cesto dominantne jedinke svoju dominaciju odr\u017eavaju agresijom. Dominacija u krava je posebno izra\u017eena nakon 16 do 18 mjeseci starosti.<\/p>\n Goveda spavaju, pre\u017eivaju i drijemaju gotovo pola dana (Tucker, 2014.). Mlije\u010dne krave u prosjeku le\u017ee 7 do 14 sati dnevno. Ako se kravama skrati vrijeme le\u017eanja za nekoliko sati, \u0161tetno djeluje na njihovu dobrobit i mlije\u010dnost. Zbog toga je potrebno kravama pravilno dimenzionirati le\u017eaj i nasteljiti ga (Fregonesi i sur., 2007.). Brojna su istra\u017eivanja pokazala da krave \u010de\u0161\u0107e odabiru le\u017eaj s pijeskom ili piljevinom, u odnosu na geotekstilne madrace. Pijesak je nazna\u010den kao najbolja stelja za zdravlje vimena. Udoban i mekan le\u017eaj je osnova za prevenciju ozljeda prednjih nogu, jer se krave pri ustajanju i lijeganju njima oslanjaju punom te\u017einom (Rushen i sur., 2007.). Mnogi isti\u010du da su ozljede sko\u010dnog zgloba, najmanje na le\u017ei\u0161tima nasteljenim sijenom (Buchwalder i sur., 2000.), dok su ozljede prednjih nogu manje u krava koje na le\u017ei\u0161tu imaju i geotekstil, jer bolje apsorbiraju vla\u017enost tijekom le\u017eanja nego gumeni madraci (Pajor i sur., 2000.).<\/p>\n Dobrobit mlije\u010dnih krava danas je jedno od va\u017enijih pitanja u ve\u0107ini razvijenih zemalja, kako zbog utjecaja na proizvodnju i zdravlje samih krava tako i zbog utjecaja na javno zdravstvo (Dejanovi\u0107 i sur., 2015.). Potro\u0161a\u010di su sve senzibiliziraniji za utjecaj dobrobiti mlije\u010dnih krava na javno zdravstvo, sigurnost i zdravstvenu ispravnost mlije\u010dnih proizvoda, te na za- \u0161titu okoli\u0161a (Hristov i Stankovi\u0107, 2009.).<\/p>\n Zato danas sve vi\u0161e potro\u0161a\u010da kupuje proizvode koji potje\u010du od \u017eivotinja \u010dija dobrobit nije ugro\u017eena, koje su smje\u0161tene u skladu sa standardima dobre poljoprivredne prakse na gospodarstvima (Broom i Fraser, 2007.). Dobrobit \u017eivotinja je kompleksno pitanje koje mo\u017eemo promatrati sa znanstvenog, eti\u010dkog, socijalnog, kulturnog, ekonomskog, ali i politi\u010dkog aspekta. Postoji mnogo razli\u010ditih definicija i modela dobrobiti \u017eivotinja. Svaka definicija ima razli\u010dite prednosti i slabosti ovisno o to\u010dnom kontekstu dobrobiti \u017eivotinja, kao npr. s kojom vrstom \u017eivotinja radite i koji vremenski okvir razmatrate (Broom, 2006.). Ocjenu dobrobiti \u017eivotinja u razli\u010ditim smje\u0161tajnim uvjetima mo\u017eemo procijeniti na osnovi zadovoljavanja temeljnih pet sloboda: slobode od gladi i \u017ee\u0111i, slobode od neudobnosti, slobode od boli, ozljeda i bolesti, slobode izra\u017eavanja vrsti specifi\u010dnog pona\u0161anja te slobode od straha i stresa (Anderson, 2002.). Ti su zahtjevi zasnovani na spoznaji da zdravlje, produktivnost i dobrobit mlije\u010dnih krava izravno ovise o mogu\u0107nosti svakodnevnoga udovoljavanja njihovim bihevioralnim potrebama (Krawczel i Grant, 2009.).<\/p>\n Dobrobit \u017eivotinja odnosi se na stanje koje je specifi\u010dno za svaku pojedinu \u017eivotinju; to je na\u010din na koji \u017eivotinja do\u017eivljava vlastiti svijet i \u017eivot kroz povezanost s ugodnim iskustvima specifi\u010dnim za tu vrstu kao \u0161to su: vitalnost, privr\u017eenost, sigurnost i uzbu\u0111enje, ili neugodnim iskustvima kao \u0161to su: bol, glad, strah, dosada, usamljenost i frustracija. Tako je npr. prijevoz za \u017eivotinje nepoznat postupak koji mo\u017ee biti iritantan i odbojan. Putovanje je za \u017eivotinje stresno i zamorno, a mi\u0161i\u0107ni zamor, promjene temperature, nepoznati okoli\u0161 i zvuci, promjena hrane, premje\u0161tanje u nove objekte i mije\u0161anje s nepoznatim \u017eivotinjama pove\u0107avaju stres i umor. Bez obzira koja se prijevozna sredstva koriste \u017eivotinje gube na tjelesnoj masi, sklone su ozljedama i raznim zarazama, \u0161to u kona\u010dnici mo\u017ee dovesti i do uginu\u0107a. Goveda imaju strah od kontrastnog svjetla i jako ih svjetlo zbunjuje. U klaonicama je u goveda uo\u010den strah od buke kada njena razina prelazi 90 dB. Zvukovi niske frekvencije ih smiruju, a iznenadna buka ih uznemiruje; pamte zvukove i mogu ih povezati s prethodnim dobrim ili lo\u0161im iskustvima.<\/p>\n Mnoga od tih iskustava mogu generirati kroz zna\u010dajke hranidbe, okoli\u0161a, tjelesnog zdravlja i kondicije (uklju\u010duju\u0107i ozljede i bolesti), dru\u0161tvenog okru\u017eenja (uklju\u010duju\u0107i interakcije s ljudima) i sposobnosti za motivaciju pona\u0161anja specifi\u010dnog za vrstu i pojedine \u017eivotinje koje mogu imati pozitivna fizi\u010dka ili dru\u0161tvena iskustva. Na stanje dobrobiti \u017eivotinje mogu utjecati i pozitivno i negativno svi pokazatelji njezinog \u017eivotnog okoli\u0161a, pri \u010demu je uzgojna praksa (tj. briga o \u017eivotinjama) samo jedan od njih. Tako nastaju razne tehnopatije, poreme\u0107aji u zdravlju \u017eivotinja kao posljedica pogre\u0161aka u tehnolo\u0161kom procesu proizvodnje (Greguri\u0107 Gra\u010dner i sur., 2019.). Iz literature je poznato da oko 30 % mlije\u010dnih goveda pokazuje znakove hromosti, \u0161to predstavlja zna\u010dajan gospodarski gubitak za njihove vlasnike, \u0161to se o\u010dituje kroz smanjenu proizvodnju mlijeka, a o\u010dituje se smanjenjem mlije\u010dnosti, poreme\u0107ajima reprodukcije i preranim isklju\u010divanjem iz proizvodnje (Ward, 2001., Kos, 2003.). U 90 % slu\u010dajeva uzrok hromosti su bolesti papaka, a laminitis je svakako jedna od najzna\u010dajnijih. Etiologija nastanka ove bolesti je multikauzalna, od na\u010dina smje\u0161taja i dr\u017eanja, genetike, hranidbe i fiziolo\u0161kog statusa stada (Kos i sur., 2006.). Kod mlije\u010dnih goveda zbog hromosti mlije\u010dnost mo\u017ee pasti i do 20 %. Visokoproduktivne krave veoma su osjetljive na hromost, zbog povezanosti metabolizma s visokom proizvodnjom mlijeka (Ito i sur., 2010.). Zbog dosade i previ\u0161e slobodnog vremena \u017eivotinje razvijaju nepo\u017eeljna pona\u0161anja kao \u0161to su: koturanje jezika, pojava agresivnosti, anksioznost, kanibalizam i stereotipno pona\u0161anje. Stereotipije su najbrojniji patolo\u0161ki oblici pona\u0161anja i nastaju kao posljedica prostorno ograni\u010denih i osiroma\u0161enih okoli\u0161nih uvjeta, dosade, frustracije i stresa. Stereotipno igranje jezikom \u010desta je pojava u teladi, povezana s nedovoljnim kretanjem. U teladi dolazi i do nenormalnog pona\u0161anja \u0161to se o\u010dituje u obliku me\u0111usobnog sisanja, pri \u010demu tele si\u0161e ko\u017eu ili druge ko\u017ene tvorevine ostale teladi.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Brojnim istra\u017eivanjima dokazan je utjecaj na\u010dina smje\u0161taja i dr\u017eanja mlije\u010dnih krava na pona\u0161anje, dobrobit i zdravlje. \u010covjek je na suvremenim farmama stvorio artificijelne uvjete nastoje\u0107i ih na\u010diniti \u0161to prirodnijim za \u017eivot i razmno\u017eavanje \u017eivotinja. Me\u0111utim i na tim suvremenim farmama, gdje su u ve\u0107ini slu\u010dajeva tehnolo\u0161ki postupci automatizirani, jo\u0161 uvijek pojedine \u017eivotinje osje\u0107aju strah, patnju i bol. Takav na\u010din smje\u0161taja i postupanja sa \u017eivotinjama senzibilizirao je ve\u0107inu ljudi koji su po\u010deli razmi\u0161ljati kako \u017eive \u017eivotinje i kako se s njima postupa na velikim farmama, te u kona\u010dnici od kuda dolazi meso, mlijeko i mlije\u010dni proizvodi na njihove stolove. Timovi stru\u010dnjaka u interesu dobrobiti \u017eivotinja predlo\u017eili su odre\u0111ene standarde koji su ugra\u0111eni u zakonodavstvo pojedinih zemalja. Tako su u europskom zakonodavstvu standardi za dobrobit \u017eivotinja me\u0111u najvi\u0161ima na svijetu.<\/p>\n <\/a> 1.\tAMON, B., T. H. AMON, J. BOXBERGER and C. H. ALT (2001): Emission of NH3, N2O and CH4 from dairy cows housed in a farmyard manure tying stall (housing, manure storage, manure spreading). Nutr. Cycling Agroecosyst. 60, 103-113. 10.1023\/A:1012649028772 <\/a> ▲<\/a><\/p>\n In today\u2019s conditions of intensive production, it is of the utmost importance to provide animals with as natural a barn environment as possible, where their vital and production functions will be fully expressed. In order for dairy cows to express their full production potential, they need to be provided with optimal housing and ambient conditions. Their housing in stables can be tied or free, and each method has its advantages and disadvantages. Regardless of the method of accommodation, the size of the bed and its arrangement are of great importance. A comfortable and high-quality bed enables cows to rest and ruminate for a long period of time, which has a favourable effect on their health and milk secretion. In addition, a comfortable bed is a preventive measure against leg diseases, such as lameness, laminitis, etc. A good microclimate in the facility, along with other important factors, is a prerequisite for successful production. Important factors of the microclimate are temperature-humidity relations, air flow, lighting and air pollution, the most important of which are the content of ammonia, carbon dioxide, dust and microorganisms. If the housing and ambient conditions are not suitable, various injuries can occur, such as stepping on tails and udders, limb fractures, respiratory and digestive disorders, and unacceptable forms of behaviour, such as frustrations and stereotypies. For this reason, it is necessary to ensure the physiological and social needs of dairy cows and to act in accordance with what the animal feels. Accordingly, welfare can be described as very good if the animals are in good shape and healthy, and if they feel well and are without suffering.<\/p>\n Key words:<\/strong> environment; housing; microclimate; dairy cows; behaviour; well-being<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" M. Beni\u0107* Dr. sc. Marijan BENI\u0106*, dr. med. vet., dipl. sanit. ing., (dopisni autor, e-mail: mbenic@sanatio.hr), Sanatio d.o.o., Zagreb, Hrvatska<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":3,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[2022,2021,2019,2020,1982,2023],"issuem_issue":[1992],"ppma_author":[297],"class_list":["post-6701","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-review-articles","tag-behaviour","tag-dairy-cows","tag-environment","tag-housing","tag-microclimate","tag-well-being","issuem_issue-veterinarska-stanica-55-2"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Marijan BENI\u0106<\/strong>*, dr. med. vet., dipl. sanit. ing., (dopisni autor, e-mail: mbenic@sanatio.hr), Sanatio d.o.o., Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.55.2.3<\/a><\/div>\n<\/p>\n\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Stajski okoli\u0161 i mikroklima<\/a>Pona\u0161anje i dobrobit mlije\u010dnih krava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\nStajski okoli\u0161 i mikroklima<\/h2>\n
\n
\nPotrebna koli\u010dina prozra\u010divanja je od 150 do 200 m3<\/sup>\/h po uvjetnom grlu. Osvjetljenje u objektu osim prozorima i vratima upotpunjuje i umjetna rasvjeta. U le\u017ei\u0161tu je potrebna ja\u010dina osvijetljenosti oko 40 lx, a u izmuzi\u0161tu oko 100 lx (Vu\u010demilo i sur., 2002.).<\/p>\n
\nKoncentracija mu raste tijekom zime zbog slabog prozra\u010divanja, a kod \u017eivotinja mo\u017ee prouzro\u010diti apatiju, slabiji apetit i ugroziti reprodukciju, a njegov je nalaz u staji znak lo\u0161ih higijensko-sanitarnih prilika.<\/p>\n
\nNajzastupljeniji su saprofiti, ali se ponekad pojave i patogene bakterije, gljivice i virusi koji mogu negativno djelovati na zdravlje i proizvodnost \u017eivotinja (Takai i sur., 1998., Vinkovi\u0107 i sur., 2004.). Naj\u010de\u0161\u0107e su vezani na \u010destice pra\u0161ine ili aerosole; potje\u010du od \u017eivotinja, hrane, stelje, povr\u0161ina staje, ekskreta, sekreta i dr. Njihova sposobnost pre\u017eivljavanja u zraku ovisi o mno\u0161tvu \u010dimbenika, a osobito su va\u017ene fizikalne i biokemijske osobine aerosola te kompleks mikroklime u nastambi. Hartung (2005.) navodi da u stajskom zraku prevladavaju gram-pozitivne bakterije, poput stafilokoka i streptokoka, \u0161to se mo\u017ee objasniti njihovom otporno\u0161\u0107u u okoli\u0161u. Prema podatcima iz literature broj mikroorganizama u nastambama za mlije\u010dne krave kre\u0107e se od 102<\/sup> do 103<\/sup> CFU\/m3<\/sup> zraka (Seedorf i Hartung, 2002., Hartung, 1994., Hartung, 2002., Matkovi\u0107 i sur., 2007.). Naj\u010de\u0161\u0107i rodovi bakterija koji su zastupljeni u stajama su: Staphylococcus<\/em> i Streptococcus<\/em> oko 80 %, zatim slijede Bacillus<\/em>, Corynebacterium<\/em> i Micrococcus<\/em>.<\/p>\nPona\u0161anje i dobrobit mlije\u010dnih krava<\/h2>\n
\n
\nPolo\u017eaj u grupi u va\u017enoj je korelaciji sa staro\u0161\u0107u i tjelesnom masom jedinke. Tako dominantne jedinke biraju bolja mjesta za odmor, pojedu 14-23 % vi\u0161e hrane od podre\u0111enih jedinki (deVries i sur., 2004.).<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tANDERSON, N. (2002): Observations on cow comfort using 24-hour time-lapse video. 12th Int. Symposium on Lameness in Ruminants, Orlando, 9th-13th January, 27-34.
\n3.\tANDERSON, N., R. STRADER and C. DAVIDSON (2003): Airborne reduced nitrogen: ammonia emissions from agriculture and other sources. Environ. Int. 29, 277-286. 10.1016\/S0160-4120(02)00186-1
\n4.\tASAJ, A. (2003): Higijena na farmi i u okoli\u0161u. Zagreb, Medicinska naklada.
\n5.\tBENI\u0106, M., M. VU\u010cEMILO and K. MATKOVI\u0106 (2011): Welfare assessment of dairy cows housed in stable with external climate. Book of Proceedings of the 12th Middle European Buiatric Congress, 18-22 May, Pula, Croatia, pp. 278-280.
\n6.\tBENI\u0106, M., M. VU\u010cEMILO i M. BENI\u0106 (2012): Procjena dobrobiti mlije\u010dnih krava u vezanom sustavu dr\u017eanja. Zbornik radova XXIII. savetovanja iz dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, 24.-27. maja, Fru\u0161ka Gora, Iri\u0161ki Venac, Srbija, str. 253-258.
\n7.\tBROOM, D. M. (2006): Behaviour and welfare in relation to pathology. Appl. Anim. Behav. Sci. 97, 71-83. 10.1016\/j.applanim.2005.11.019
\n8.\tBROOM, D. M. and A. F. FRASER (2007): Domestic Animal Behaviour and Welfare. 4th Edition. CAB International, Cambridge University Press. UK. 10.1079\/9781845932879.0000
\n9.\tBROOM, D. M., B. ALGERS, G. BERTONI et al. (2009): Sciantific report of EFSA prepared by the Animal Health and Animal Welfare Unit on the effects of farming systems on dairy cow welfare and diseases. Annex of the EFSA Journal 1143, 1-38. 10.2903\/j.efsa.2009.1143
\n10.\tBUCHWALDER, T., B. WECHSLER, R. HAUSER, J. SCHAUB and K. FRIEDLI (2000): Liegeplatzqualit\u00e4t f\u00fcr K\u00fche im Boxenlaufstall im Test. Agrarforschung. 7, 292-296.
\n11.\tCOOK, N. B. (2002): The Influence of barn Design on Dairy Cow Hygiene, Lameness and Udder Health. Procc. 35th Annu. Conf. Am. Assoc. Bovine Pract., Stillwater, pp. 97-103. 10.21423\/aabppro20025014
\n12.\tDEJANOVI\u0106, J., M. OSTOVI\u0106, \u017d. PAVI\u010cI\u0106 i K. MATKOVI\u0106 (2015): Utjecaj smje\u0161taja na pona\u0161anje, dobrobit i zdravlje mlije\u010dnih krava. Vet. stn, 46, 27-37.
\n13.\tDE VRIES, T. J., M. A. G. VON KEYSERLINGK and D. M. WEARY (2004): Effect of Feeding Space on the Inter-Cow Distance, Aggression, and Feeding Behavior of Free-Stall Housed Lactating Dairy Cow. J. Dairy Sci. 87, 1432-1438. 10.3168\/jds.S0022-0302(04)73293-2
\n14.\tERISMAN, J.W., P. GRENNFELT and M. SUTTON (2003): The European perspective on nitrogen emission and deposition. Environ. Int. 29, 311-325. 10.1016\/S0160-4120(02)00162-9
\n15.\tFREGONESI, J. A., D. M. VEIRA, M. A. G. VON KEYSERLINGK and D. M. WEARY (2007): Effects of Bedding Quality on Lyng Behavior of Dairy Cows. J. Dairy Sci. 90, 5468-5472. 10.3168\/jds.2007-0494
\n16.\tGROOT KOERKAMP, P. W. G., J. H. M. METZ, G. H. UENK et al. (1998): Concentrations and emissions of ammonia in livestock buildings in Northern Europe. J. Agric. Eng. Res. 70, 79-95. 10.1006\/jaer.1998.0275
\n17.\tGREGURI\u0106 GRA\u010cNER, G., \u017d. PAVI\u010cI\u0106 i M. OSTOVI\u0106 (2019): Etika i dobrobit \u017eivotinja. U: Dobrobit \u017eivotinja, Naklada slap, Jastrebarsko, str. 66-85.
\n18.\tHARTUNG, J. (1994): Environment and Animal Health. In: Wathes, C. M., D. R. Charles: Livestock Housing. CAB INT. Wallingford, 25-48.
\n19.\tHARTUNG, J. (2002): Ammoniak-Emissionen der Rinderhaltung und Minderungsma\u03b2nahmen. In: Emissionen der Tierhaltung (red. Eurich-Menden, B., H. Harder). KTLB\/UBA. Darmstadt, pp. 63-72.
\n20.\tHARTUNG, J. (2005): Zur Abschirmung von Best\u00e4nden aus tierhygienischer Sicht. [Safeguarding herd health by hygiene management concepts.] Dtsch. tier\u00e4rztl. 112, 313-316.
\n21.\tHAVRANEK, J. i V. RUPI\u0106 (2003): Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb.
\n22.\tHRISTOV, S. (2002): Zoohigijena. Poljoprivredni fakultet. Beograd.
\n23.\tHRISTOV, S., B. STANKOVI\u0106, Z. ZLATANOVI\u0106, M. JOKSIMOVI\u0106 TODOROVI\u0106 and V. DAVIDOVI\u0106 (2008): Rearing conditions, health and welfare of dairy cows. Biotechnol. Anim. Husb. 24, 25-35. 10.2298\/BAH0802025H
\n24.\tHRISTOV, S. and B. STANKOVI\u0106 (2009): Welfare and biosecurity indicators evaluation in dairy production. Biotechnol. Anim. Husb. 25, 623-630.
\n25.\tITO, K., D. M. WEARY and M. A. G. VON KEYSERLINGK (2009): Lying behaviour: Assessing within and between herd variation in free-stall-housed dairy cows. J. Dairy Sci. 92, 4412-4420. 10.3168\/jds.2009-2235
\n26.\tITO, K., M. A. G. V. KEYSERLINGK, S. J. LEBLANC and D. M. WEARY (2010): Lying behavior as an indicator of lameness in dairy cows. J. Dairy Sci. 93, 3553-3560. 10.3168\/jds.2009-2951
\n27.\tIVANKOVI\u0106, A. i P. MIJI\u0106 (2020): Govedarstvo. Zagreb: Agronomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.
\n28.\tJOKSIMOVI\u0106-TODOROVI\u0106, M., S. HRISTOV, V. DAVIDOVI\u0106, R. RELI\u0106 i B. STANKOVI\u0106 (2008): Najzna\u010dajniji oblici pona\u0161anja goveda. Vet. glasnik 62, 133-142.
\n29.\tKEELING, L. i P. JENSEN (2014): Nenormalno pona\u0161anje, stres i dobrobit. In: Pona\u0161anje doma\u0107ih \u017eivotinja prema 2. engleskom izdanju. Uvodni tekst. (ur. \u017d. Pavi\u010di\u0107, K. Matkovi\u0107). Arca Nova Gradi\u0161ka, Zagreb, 85-101.
\n30.\tKOS J. (2003): Hromosti goveda kao uzrok smanjene proizvodnje mlijeka. Zbornik radova Veterinarski dani, 9.-12. listopada, \u0160ibenik, 62-67.
\n31.\tKOS, J., T. BABI\u0106, D. VNUK, P. D\u017dAJA i O. SMOLEC (2006): Laminitis u goveda. Hrv. vet. vjesnik. 29, 1-72.
\n32.\tKRAWCZEL, P. D. and R. J. GRANT (2009): Effects of Cow Comfort on Milk Quality, Productivity and Behavior. Procc. Ann. Meeting, Orlando, 20th January 2009, pp. 15-23.
\n33.\tLUND, V. and B. ALGERS (2002): Research on animal health and welfare in organic farming \u2013 a literature review. Livest. Prod. Sci 1, 1-14.
\n34.\tMATKOVI\u0106, K., M. VU\u010cEMILO, B. VINKOVI\u0106, B. \u0160EOL, \u017d. PAVI\u010cI\u0106 and S. MATKOVI\u0106 (2007): Qualitative structure of airborne bacteria und fungi in dairy barn and nearby environment. Czech J. Anim. Sci. 52, 249-253. 10.17221\/2280-CJAS
\n35.\tMATKOVI\u0106, K., M. VU\u010cEMILO, B. VINKOVI\u0106, \u017d. PAVI\u010cI\u0106, B. \u0160EOL, S. MATKOVI\u0106 and M. BENI\u0106 (2008): Effect of air temperature, relative humidity and air flow velocity on fungi count and airborne emission from dairy barns to the environment. Sto\u010darstvo, 303-306.
\n36.\tMATKOVI\u0106, K., M. VU\u010cEMILO, B. VINKOVI\u0106, \u017d. PAVI\u010cI\u0106 and S. MATKOVI\u0106, M. BENI\u0106 (2009): Airborne fungi in a dairy barn with emphasis on microclimate and emissions. Vet. arhiv 79, 207-218.
\n37.\tNOVAK, P., J. VOKRALOVA, I. KNIZKOVA and P. KUNC (2005): Welfare conditions of dairy cows from the point of performance efficiency. Animals and environment, Volume 1: Proceedings of the XIIth ISAH Congress on Animal Hygiene, Warsaw, 4 \u2013 8 September, 118-123.
\n38.\tOSTOVI\u0106, M., \u017d. PAVI\u010cI\u0106, T. BALENOVI\u0106, V. SU\u0160I\u0106 i A. E. KABALIN (2008): Dobrobit mlije\u010dnih krava. Sto\u010darstvo 62, 479-494.
\n39.\tPAJOR, E., J. RUSHEN and A. M. DE PASSILL\u00c9 (2000): Cow comfort, fear and productivity. In: Dairy Housing and Equipment systems: managing and planning for profitability. NRAES, Ithaca, New York, pp. 24-37.
\n40.\tPHILLIPS, C. J. C. (2002): Cattle behaviour and welfare. Second edition. Blackwell Science Ltd, Oxford. 10.1002\/9780470752418
\n41.\tPICKRELL, J. A., A. J. HEBER and J. P. MURPHY (1993): Characterization of particles, ammonia and endotoxin in swine confinement buildings. Vet. Hum. Toxicol. 35, 421-428.
\n42.\tPOPESCU, S., C. BORDA, I. HEGEDUS, C. SANDRU, M. SPINUL and E. LAZAR (2009): Ammonia Concentrations in Dairy Cattle Houses with Tie Stalls in Transylvania. Procee. XIVth ISAH Congres International Society for Animal Hygiene, Vechta 19th \u2013 23rd July 2009, pp. 861-864.
\n43.\tRADON, K., B. DANUSER, M. IVERSEN, E. MONSO, C. WEBER and J. HARTUNG (2002): Air contaminants in different European farming environments. Ann. Agric. Environ. Med. 9, 41-48.
\n44.\tRAUSSI, S. (2003): Human \u2013 cattle interactions in group housing. App. Animal Behav. Sci. 80, 245-262. 10.1016\/S0168-1591(02)00213-7
\n45.\tRUSHEN, J., D. HALEY and A. M. DE PASSILLE (2007): Effect of Softer Flooring in Tie Stalls on Resting Behavior and Leg Injuries of Lactating Cows. J. Dairy Sci. 90, 3647-3651. 10.3168\/jds.2006-463
\n46.\tSAMBRAUS, H. H., H. SCH\u00d6N and B. HAIDN (2002): Tiergerechte Haltung von Rindern. In: Umwelt- und tiergerechte Haltung von Nutz-, Heim- und Begleittieren (Eds.: Methling, W., J. Unshelm). Parey Bucherverlag, Berlin, pp. 281-332.
\n47.\tSEEDORF, J. and J. HARTUNG (2002): St\u00e4ube und Mikroorganismen in der Tierhaltung. KRBL. Darmstadt.
\n48.\tTAKAI, H., S. PEDERSEN, J. O. JOHNSEN, J. H. M. METZ, P. W. TG. G. KOERKAMP, G. H. UENK, V. R. PHILLIPS, M. R. HOLDEN, R. W. SNEATH and J. L. SHORT (1998): Concentrations and emissions of airborne dust in livestock buildings in Northern Europe. J. Agric. Engng. Res. 70, 59-77. 10.1006\/jaer.1997.0280
\n49.\tTUCKER, C. B., D. M. WEARY, M. A. G. VON KEYSERLINGK and K. A. BEAUCHEMIN (2009): Cow comfort in tie-stalls: Increased depth of shavings or straw bedding increases lying time. J. Dairy Sci. 92, 2684-2690. 10.3168\/jds.2008-1926
\n50.\tTUCKER, C. B. (2014): Pona\u0161anje goveda. U: Pona\u0161anje doma\u0107ih \u017eivotinja prema 2. engleskom izdanju. Uvodni tekst. (ur. \u017d. Pavi\u010di\u0107, K. Matkovi\u0107). Arca Nova Gradi\u0161ka, Zagreb, str. 151-160.
\n51.\tULRICH, D. (1997): K\u00fche halten. Ulmer Verlag. Stuttgart.
\n52.\tUGURLU, N. and S. UZAL (2010): The Effect of New Designed Micro Animal Housing on the Air Speed Distribution in the Barn for Providing of Climatic Comfort to the Cattles. JAVA 9, 169-172. 10.3923\/javaa.2010.169.172
\n53.\tUREMOVI\u0106, Z. (2004): Govedarstvo. Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb.
\n54.\tVAL-LAILLET, D., A. M. DE PASSILL\u00c9, J. RUSHEN and M. A. G. VON KEYSERLINGK (2008): The concept of social dominance and the social distribution of feeding-related displacements between cows. Appl. Anim. Behav. Sci. 111, 158-172. 10.1016\/j.applanim.2007.06.001
\n55.\tVINKOVI\u0106, B., M. VU\u010cEMILO, K. MATKOVI\u0106 i S. MATKOVI\u0106 (2004): Bakterije \u2013 pokazatelji kvalitete zraka u stajskom uzgoju goveda. Zbornik 5.znanstveno-stru\u010dnog skupa iz DDD s me\u0111unarodnim sudjelovanjem \u00abPouzdan put do zdravlja \u017eivotinja, ljudi i njihova okoli\u0161a\u00bb, Mali Lo\u0161inj, 5. – 8. svibanj, 2004., 535-540.
\n56.\tVU\u010cEMILO, M., A. TOFANT, B. VINKOVI\u0106, S. HA\u0110INA (2000): Okoli\u0161 i zdravlje \u017eivotinja. Sto\u010darstvo 54, 447-454.
\n57.\tVU\u010cEMILO, M., A. TOFANT i \u017d. PAVI\u010cI\u0106 (2002): Higijena smje\u0161taja i dr\u017eanja pre\u017eiva\u010da na obiteljskim gospodarstvima. Skripta, Veterinarski fakultet, Zagreb.
\n58.\tVU\u010cEMILO, M., \u017d. PAVI\u010cI\u0106, A. TOFANT, K. MATKOVI\u0106 i S. HA\u0110INA (2003): Utjecaj okoli\u0161a na zdravlje i dobrobit goveda. IV. srednjoeuropski bujatri\u010dki kongres (Lovran, 23. – 27. travnja 2003.). Zbornik radova. Zagreb, str. 295-299.
\n59.\tVU\u010cEMILO, M. (2012): Smje\u0161taj i dr\u017eanje goveda. U: Herak-Perkovi\u0107, V., \u017d. Grabarevi\u0107, J. Kos: Veterinarski priru\u010dnik, 6. izdanje. Medicinska naklada, Zagreb, 34-42.
\n60.\tVU\u010cEMILO, M., \u017d. PAVI\u010cI\u0106, K. MATKOVI\u0106, M. OSTOVI\u0106 (2019): Dobrobit farmskih \u017eivotinja i konja. U: Dobrobit \u017eivotinja, Naklada slap, Jastrebarsko, str. 110-170.
\n61.\tVU\u010cINI\u0106, M. (2006): Pona\u0161anje, dobrobit i za\u0161tita \u017eivotinja. Veterinarska komora Srbije. Beograd.
\n62.\tWARD, W. R. (2001): Lameness in dairy cattle. Irish Vet. J. 54, 129.
\n63.\tZ\u00c4HNER, M., L. SCHRADER, R. HAUSER, M. KECK, W. LANGHANS, B. WECHSLER (2004): The influence of climatic conditions on physiological and behavioural parameters in dairy cows kept in open stables. Anim. Sci. 78, 139-147. 10.1017\/ S1357729800053923a
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Behaviour and well-being of dairy cows in modern livestock production<\/h2>\n
\nMarijan BENI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Sanatio d.o.o., Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n