{"id":665,"date":"2021-03-22T21:50:40","date_gmt":"2021-03-22T21:50:40","guid":{"rendered":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/?post_type=article&p=665"},"modified":"2021-05-21T06:42:38","modified_gmt":"2021-05-21T06:42:38","slug":"ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja","title":{"rendered":"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera<\/em>)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

I. \u017dura \u017daja<\/strong>, M. Vili\u0107<\/strong>, I. Tomuli\u0107<\/strong>, A. Shek Vugrove\u010dki<\/strong>, K. Malari\u0107<\/strong>, P. Tucak<\/strong> i I. Tlak Gajger<\/strong>*<\/p>\n

\n
Dr. sc. Ivona \u017dURA \u017dAJA<\/strong>, dr. med. vet., docentica, dr. sc. Marinko VILI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Iva TOMULI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., Hrvatska; dr. sc. Ana SHEK VUGROVE\u010cKI<\/strong>, dr. med. vet., docentica, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; dr. sc. Kre\u0161imir MALARI\u0106<\/strong>, redoviti profesor, Fakultet elektrotehnike i ra\u010dunarstva Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; dr. sc. Perica TUCAK<\/strong>, dr. med. vet., Dr\u017eavni inspektorat Republike Hrvatske, Hrvatska; dr. sc. Ivana TLAK GAJGER<\/strong>*, (dopisni autor, e-mail: itlak@vef.hr), dr. med. vet., redovita profesorica, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska<\/div>\n
\"\"<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.52.3.5<\/a><\/div>\n<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Fizikalne veli\u010dine<\/a>Biolo\u0161ki u\u010dinci radiofrekvencijskog zra\u010denja<\/a>Toplinski u\u010dinak RF-EMZ-a<\/a>Netoplinski u\u010dinak RF-EMZ-a<\/a>Biolo\u0161ki u\u010dinci RF-EMZ-a na medonosne p\u010dele<\/a>Umjesto zaklju\u010dka<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n

Be\u017ei\u010dni prijenos informacija, koriste\u0107i radiofrekvencijsko elektromagnetsko zra\u010denje (RF-EMZ), danas ima nesagledive mogu\u0107nosti.
\nS druge strane, osim mnogobrojnih korisnih primjena, be\u017ei\u010dna tehnologija pobu\u0111uje zabrinutost \u0161ire javnosti o \u0161tetnim u\u010dincima na zdravlje ljudi i \u017eivotinja. Unato\u010d mnogobrojnim provedenim znanstvenim istra\u017eivanjima, do danas nije postignut jedinstven stav u pogledu \u0161tetnosti RF-EMZ-a na \u017eiva bi\u0107a. \u0160tovi\u0161e, veliki broj objavljenih rezultata istra\u017eivanja \u010dak je i kontroverzan.
\nKada govorimo o biolo\u0161kim u\u010dincima RF-EMZ-a na \u017eivotinje, moramo istaknuti da su istra\u017eivanja provedena na velikom broju \u017eivotinjskih vrsta od beskralje\u017enjaka do sisavaca. Nakon postavljene sumnje da RF-EMZ mo\u017ee biti jedan od mogu\u0107ih uzroka poreme\u0107aja gubitka p\u010delinjih zajednica, provedena su brojna istra\u017eivanja na medonosnoj p\u010deli (Apis mellifera<\/em>). U ovome su radu sa\u017eeto obja\u0161njeni osnovni pojmovi iz podru\u010dja RF-EMZ te u\u010dinci toga zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, a s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> radiofrekvencijsko zra\u010denje, elektromagnetsko zra\u010denje, biolo\u0161ki u\u010dinci, medonosna p\u010dela (Apis mellifera<\/em>)<\/em><\/p><\/blockquote>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Uvod<\/h2>\n
\n

Sva su \u017eiva bi\u0107a na Zemlji izlo\u017eena prirodnim stati\u010dkim magnetskim (geomagnetskim) poljima te elektromagnetskim poljima ni\u017eih frekvencija podrijetlom sa Sunca, grmljavinskih aktivnosti i struje koja kru\u017ei unutar Zemljine jezgre.
\nMe\u0111utim, unatrag stotinu godina \u010dovjek je dodatno izlo\u017eio sva \u017eiva bi\u0107a umjetno stvorenom elektromagnetskom zra\u010denju.
\nUporaba be\u017ei\u010dne tehnologije predstavlja danas nedvojbeno najve\u0107i i najbr\u017ee rastu\u0107i izvor one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a elektromagnetskim zra\u010denjem antropogenog podrijetla. Tako se, primjerice, uporabom ure\u0111aja koji koriste be\u017ei\u010dnu tehnologiju (npr. mobilni ili be\u017ei\u010dni telefoni, ure\u0111aji s podr\u0161kom za WiFi<\/em> ili Bluetooth<\/em>) te razvojem potrebne infrastrukture, vrijednost radiofrekvencijskoga elektromagnetskog zra\u010denja (RF-EMZ) u frekvencijskom pojasu oko 1 GHz pove\u0107ala gotovo 1018<\/sup> puta (1.000.000.000.000.000.000) u odnosu na vrlo nisku vrijednost prirodnog zra\u010denja (Bandara i Carpenter, 2018.). Me\u0111utim, znatni porast razvoja i primjene be\u017ei\u010dne tehnologije posljednjih 30 godina i definiranje RF-EMZ kao mogu\u0107eg kancerogenog \u010dimbenika za ljude (IARC, 2013.) doveli su do zabrinutosti i uznemirenosti \u0161ire javnosti o \u0161tetnim posljedicama na zdravlje ljudi, \u017eivotinja pa i biljaka. Navedena se strepnja danas o\u010dituje tim vi\u0161e radi izostanka poznavanja \u0161tetnih u\u010dinaka prije negoli se odobri i primjeni nova tehnologija, primjerice, javno negodovanje i neodobravanje uvo\u0111enja 5G tehnologije. No, unato\u010d ogromnom porastu elektrosmoga \u010dini se da op\u0107a populacija pa \u010dak i nemali broj znanstvenka, nije u potpunosti svjestan promjene vrijednosti prirodnog elektromagnetskog okru\u017eenja.<\/p>\n

Razlog tomu moglo bi biti slabo poznavanje djelovanja RF-EMZ-a antropogenog podrijetla na zdravlje ljudi i \u017eivotinja te nerazumijevanje njegova djelovanja na druge prirodne i umjetne atmosferske komponente te na ionosferu. No, na temelju rezultata brojnih istra\u017eivanja poznato je da RF-EMZ uz toplinski prouzro\u010di i netoplinski u\u010dinak koji se mo\u017ee o\u010ditovati promjenama na razini molekule (DNK \u2013 karcinom) i na razini organskih sustava (\u017eiv\u010dani i imunosni). Kada govorimo o biolo\u0161kim u\u010dincima RF-EMZ-a na \u017eivotinje, moramo istaknuti da su istra\u017eivanja provedena na \u0161irokom rasponu \u017eivotinjskih vrsta od beskralje\u017enjaka do sisavaca (Cucurachi i sur., 2013.). Brojnija promatranja i istra\u017eivanja na kukcima provedena su na medonosnoj p\u010deli (Apis mellifera<\/em>) kao biopokazatelji u biomonitoringu one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a (Zavrtnik i sur., 2020.), a osobito nakon sumnje da RF-EMZ mo\u017ee prouzro\u010diti poreme\u0107aj propadanja p\u010delinjih zajednica (engl. Colony Collapse Disorder<\/em>, CCD). No, prije negoli se osvrnemo na ve\u0107 poznate mogu\u0107e biolo\u0161ke u\u010dinke RF-EMZ na p\u010dele, osvrnut \u0107emo se na neke temeljne pojmove vezane za RF-EMZ, a koje bi svaki veterinar trebao znati.<\/p>\n

Prvo, \u0161to je to elektromagnetsko zra\u010denje? Elektromagnetsko zra\u010denje mo\u017ee se definirati kao prijenos energije u obliku elektromagnetskih valova. Prema relaciji E = f \u00b7 h<\/em> vidljivo je da energija koju nosi elektromagnetski val definira frekvencija dok je h – Planckova konstanta (6,62607015 \u00b7 10-34<\/sup> Js). Frekvencija elektromagnetskog vala broj je titraja u jedinici vremena i izra\u017eava se hercima (Hz).<\/p>\n

Elektromagnetski se valovi \u0161ire slobodnim prostorom brzinom svjetlosti te je iz relacije c = f \u00b7 \u03bb<\/em> lako izra\u010dunati valnu duljinu elektromagnetskog vala (c \u2248 3 x 108<\/sup> m\/s). Njihov me\u0111usobni odnos prema brzini svjetlosti je sljede\u0107i: \u0161to je kra\u0107a valna duljina, vi\u0161a je frekvencija i obrnuto. Elektromagnetska zra\u010denja vrlo visokih frekvencija (iznad 30 Phz) nose veliku energiju te mogu ionizirati atome i molekule pri prolasku kroz tvari. Takvu vrstu elektromagnetskih zra\u010denja nazivamo ioniziraju\u0107im zra\u010denjem, a \u010dine ga x-zra\u010denje i gama-zra\u010denje. S druge strane, elektromagnetsko zra\u010denje ni\u017eih frekvencija od 30 Phz nema dovoljnu energiju za ionizaciju atoma te se naziva jo\u0161 i neioniziraju\u0107e elektromagnetsko zra\u010denje. Prema tome, elektromagnetsko se zra\u010denje na temelju energije dijeli na ioniziraju\u0107e i neioniziraju\u0107e. Neioniziraju\u0107i se dio elektromagnetskog zra\u010denja sastoji od radiofrekvencijskog (RF) i opti\u010dkog dijela.<\/p>\n

Radiofrekvencijski dio zauzima podru\u010dje frekvencije od 9 kHz do 300 GHz te je prema Me\u0111unarodnoj telekomunikacijskoj uniji (engl. International Telecommunication Union<\/em> – ITU) podijeljen na podru\u010dja ekstremno dugog vala do podru\u010dja ekstremno kratkog vala. Opti\u010dki dio spektra zauzima podru\u010dje frekvencije od 300 GHz do 22,5 x 106<\/sup> GHz (Malari\u0107 i sur., 2016.), a podijeljen je na: infracrveno, vidljivo i ultraljubi\u010dasto zra\u010denje. Elektromagnetsko se zra\u010denje prema podrijetlu dijeli na prirodna te umjetna elektromagnetska zra\u010denja. U prirodna elektromagnetska zra\u010denja ubrajamo: elektromagnetsko polje Zemlje, elektrostati\u010dko polje atmosfere, sun\u010devu svjetlost, pra\u017enjenja gromova i munja te elektromagnetsko ioniziraju\u0107e zra\u010denje podrijetlom iz svemira ili prirodnih izvora radioaktivnosti. Umjetna elektromagnetska zra\u010denja podrijetlom su iz antropogenih izvora kao \u0161to su: radiokomunikacijski sustavi, mobilni telefoni, mikrovalne pe\u0107nice i drugi izvori iz podru\u010dja be\u017ei\u010dnog komunikacijskog sustava (WLAN \u2013 engl. Wireless local area network<\/em>, bluetooth<\/em>, WiFi<\/em>) (Popla\u0161en i sur., 2015.).<\/p>\n

Osim u be\u017ei\u010dnoj komunikaciji, RF-EMZ koriste i radarski sustavi, sigurnosni skeneri (detektorski i nadzorni sustavi), pametni broja\u010di te medicinska oprema (MRI, dijatermija i radiofrekvencijska ablacija). Ovdje treba naglasiti da be\u017ei\u010dni komunikacijski sustav koristi neioniziraju\u0107i dio elektromagnetskog spektra u rasponu frekvencije do 300 GHz. WLAN radi na frekvenciji od 2,4 GHz ili 5,2 GHz do 5,7 GHz, dok Bluetooth koristi 79 razli\u010ditih frekvencijskih kanala pri frekvenciji oko 2,4 GHz (SAEFL, 2005.). Radiokomunikacijski sustav koristi frekvencije mobilnih telefona: 900 MHz, 1800 MHz, 2100 MHz, 2500 MHz, 3700 MHz, itd. Broj aktivnih mobilnih ure\u0111aja prema\u0161io je broj svjetske populacije, a prema procjenama sektora razvoja telekomunikacija (engl. The Telecommunication Development Sector<\/em>, ITU-D) u 2019. godini internet je koristilo 53,6 %, odnosno 4,1 milijarda ljudi (ITU, 2019.)<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Fizikalne veli\u010dine<\/h2>\n
\n

Me\u0111unarodna komisija za za\u0161titu od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja (engl. International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection<\/em>, ICNIRP) donosi preporuke o temeljnim ograni\u010denjima i referentnim grani\u010dnim vrijednostima elektromagnetskog zra\u010denja izra\u017eenima razli\u010ditim fizikalnim veli\u010dinama i pripadaju\u0107im mjernim jedinicama.
\nInstitucije u Republici Hrvatskoj (RH) relevantne za nacionalne propise u podru\u010dju telekomunikacija i radijskih komunikacija su Hrvatska agencija za po\u0161tu i elektroni\u010dke komunikacije (HAKOM), Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) te Hrvatski zavod za norme (HZN) (Malari\u0107 i sur., 2016.). Na nacionalnoj razini u RH najzna\u010dajniji propisi u podru\u010dju za\u0161tite od elektromagnetskog polja su: Zakon o za\u0161titi od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja<\/em> (NN 91\/10), Pravilnik o za\u0161titi od elektromagnetskih polja <\/em>(NN 146\/2014) te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o za\u0161titi od elektromagnetskih polja<\/em> (NN 31\/2019). U zadnje navedenom propisu su napisane grani\u010dne razine elektromagnetskih polja, izvori elektromagnetskih polja, uvjeti koje pravne ili fizi\u010dke osobe moraju zadovoljavati kako bi se slu\u017eile izvorom elektromagnetskih polja, uvjeti za isho\u0111enje ovla\u0161tenja za obavljanje stru\u010dnih poslova za\u0161tite od neioniziraju\u0107ih zra\u010denja te na\u010din vo\u0111enja evidencija ovla\u0161tenih pravnih osoba. Prema spomenutom Pravilniku, fizikalne veli\u010dine i pripadaju\u0107e mjerne jedinice koje se koriste u svrhu za\u0161tite od izlaganja neioniziraju\u0107em elektromagnetskom zra\u010denju su: a) temeljne fizikalne veli\u010dine i b) referentne veli\u010dine. Temeljne fizikalne veli\u010dine su one veli\u010dine koje su izravno povezane s zdravstvenim u\u010dincima elektromagnetskog polja, a koji su dosad potvr\u0111eni u\u010dinci, ujedno se te temeljne veli\u010dine moraju po potrebi ograni\u010diti na na\u010din da je osigurana za\u0161tita od \u0161tetnih elektromagnetskih u\u010dinaka, a izra\u017eene kao unutarnje (inducirano) elektri\u010dno polje<\/em> [V\/m], gusto\u0107a magnetskog toka<\/em> [T], gusto\u0107a struje<\/em> [A\/m2<\/sup>], specifi\u010dna gusto\u0107a apsorbirane snage<\/em> (engl. specific absorption rate <\/em>– SAR) [W\/kg] i gusto\u0107a snage<\/em> [W\/m2<\/sup>].
\nU praksi se od temeljnih veli\u010dina naj\u010de\u0161\u0107e koristi specifi\u010dna gusto\u0107a apsorbirane snage (SAR), a ozna\u010dava brzinu apsorbiranja energije po jedinici mase biolo\u0161kog tkiva. Referentne veli\u010dine su mjerljive veli\u010dine \u010dijim nadzorom se posredno osigurava zadovoljenje temeljnih ograni\u010denja. One su izra\u017eene kao jakost elektri\u010dnog polja<\/em> (E) \u2013 koja se u odre\u0111enoj to\u010dki prostora definira silom na jedini\u010dni elektri\u010dni naboj u toj to\u010dki, a izra\u017eava se u voltima po metru [V\/m], gusto\u0107a<\/em> 1<\/sup> <\/abbr> magnetskog toka<\/em> [T], dodirna struja<\/em> [mA], gusto\u0107a snage<\/em> (S) \u2013 koja predstavlja omjer snage i povr\u0161ine okomite na smjer \u0161irenja elektromagnetskog vala, a izra\u017eava se u vatima po metru kvadratnom [W\/m2<\/sup>]. Ovdje valja naglasiti da su grani\u010dne vrijednosti referentnih veli\u010dina smanjene u odnosu na pripadna temeljna ograni\u010denja kako bi se sprije\u010dile mogu\u0107e pojave jo\u0161 dosad nepotvr\u0111enih \u0161tetnih u\u010dinaka elektromagnetskog zra\u010denja na zdravlje ljudi. Sve norme propisane na razini me\u0111unarodnih organizacija ili na nacionalnoj razini ljudsku populaciju dijele na dvije skupine: op\u0107u i profesionalnu. Za op\u0107u populaciju grani\u010dne su vrijednosti umanjene za sigurnosni faktor 5 u odnosu na vrijednosti za profesionalce (Poljak, 2006.). Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o za\u0161titi od elektromagnetskih polja<\/em> (NN 31\/2019) temeljna ograni\u010denja i grani\u010dne razine referentnih veli\u010dina prikazani su u tabeli 1, 2, 3 i 4.<\/p>\n

\"\"
Tabela 1.<\/strong> Grani\u010dne razine referentnih veli\u010dina za javna podru\u010dja 1 (NN 31\/2019).<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"
Tabela 2.<\/strong> Grani\u010dne razine referentnih veli\u010dina za podru\u010dja pove\u0107ane osjetljivosti (NN 31\/2019).<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"
Tabela 3.<\/strong> Grani\u010dne razine elektri\u010dnog i magnetskog polja i gusto\u0107e magnetskog toka za pojedina\u010dnu frekvenciju impulsnog polja za javna podru\u010dja (NN 31\/2019).<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"
Tabela 4.<\/strong> Grani\u010dne razine elektri\u010dnog i magnetskog polja i gusto\u0107e magnetskog toka za pojedina\u010dnu frekvenciju impulsnog polja za podru\u010dja pove\u0107ane osjetljivosti (NN 31\/2019).<\/figcaption><\/figure>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Biolo\u0161ki u\u010dinci radiofrekvencijskog zra\u010denja<\/h2>\n
\n

Biolo\u0161ki u\u010dinci RF-EMZ-a mogu biti toplinski i netoplinski, a temelje se na nizu istra\u017eivanja in vivo<\/em> na pokusnim \u017eivotinjama, in vitro<\/em> na stani\u010dnim kulturama te na rezultatima analiza epidemiolo\u0161kih podataka. Dok je toplinski u\u010dinak, tj. zagrijavanje tkiva nakon izlaganja RF-EMZ-u vrlo dobro poznat, netoplinski u\u010dinci prouzro\u010de danas poprili\u010dne kontroverze, osobito u dokazivanju mogu\u0107eg uzroka karcinoma te u\u010dinka na: imunosni, reproduktivni i \u017eiv\u010dani sustav. No, mehanizam njihovog nastanka nije potpuno razja\u0161njen. Tako su, primjerice, simptomi netoplinskog u\u010dinka u ljudi: promjena mo\u017edane aktivnosti, poreme\u0107aj spavanja, poreme\u0107aj pam\u0107enja, depresija, razdra\u017eljivost, vrtoglavica, glavobolja, gubitak koncentracije, zujanje u u\u0161ima, nepravilnosti rada srca te elektroosjetljivost (SAEFL, 2005., Mileusni\u0107, 2006., R\u00f6\u00f6sli, 2008.).
\nUzrok netoplinskog u\u010dinka je pove\u0107ani oksidacijski stres te s tim u vezi i o\u0161te\u0107enje molekule DNK-a. Netoplinski u\u010dinci RF-EMZ-a zabilje\u017eeni su na brojnim vrstama slobodno \u017eivu\u0107ih \u017eivotinja, uklju\u010duju\u0107i ptice (Mcree i Hamrick, 1977., Bastide i sur., 2001., Balmori, 2005.), vodozemce (Balmori, 2010.), kukce (Cammaerts i sur., 2012., Evans i sur., 2017.), ribe (Ibraheim i Khater, 2013.), sisavce (Mailankot i sur., 2009.) pa i biljke (Balodis i sur., 1996.).
\nKad je rije\u010d o u\u010dincima RF-EMZ-a na medonosnu p\u010delu (A. mellifera<\/em>) treba naglasiti da su ve\u0107inom promatrani netoplinski u\u010dinci na pona\u0161anje i sposobnost orijentacije p\u010dela, plodnost i sposobnost razmno\u017eavanja matice i trutova, genotoksi\u010dnost, oksidativni stres te proizvodnost (prinos meda).<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Toplinski u\u010dinak RF-EMZ-a<\/h2>\n
\n

Izlaganje stanica i tkiva visokim gusto\u0107ama snage RF-EMZ od 100 mW\/cm2<\/sup> (1000 W\/m2<\/sup>) ili vi\u0161e, mo\u017ee nedvojbeno prouzro\u010diti njihovo zagrijavanje, tj. prouzro\u010di tzv. toplinski u\u010dinak. Me\u0111utim, treba naglasiti kako stupanj zagrijavanja ovisi o nekoliko \u010dimbenika: frekvenciji zra\u010denja, veli\u010dini, obliku i povr\u0161ini izlo\u017eenog tkiva, trajanju izlo\u017eenosti tkiva te o mogu\u0107nostima i u\u010dinkovitosti odvo\u0111enja topline iz tkiva.
\nStoga su organi kao \u0161to su o\u010di i testisi, zbog slabe prokrvljenosti, odnosno slabije sposobnosti odvo\u0111enja topline, posebno osjetljivi na izlaganja RF-EMZ-a, a to se o\u010dituje nastankom katarakte i privremenom neplodno\u0161\u0107u. Na temelju pove\u0107anja temperature tkiva postavljene su i grani\u010dne vrijednosti izlo\u017eenosti \u010dovjeka RF-EMZ-u primjenjuju\u0107i sigurnosne faktore. Tako je, primjerice, za profesionalno izlaganje uzet sigurnosni faktor 10, a za op\u0107u populaciju ljudi faktor 50. Drugim rije\u010dima, grani\u010dna vrijednost izlaganja RF-EMZ-u je deset, odnosno pedeset puta manja od vrijednosti koja prouzro\u010di toplinski u\u010dinak (Malari\u0107 i sur., 2016.). Do porasta temperature u tijelu dolazi zbog apsorpcije energije RF-EMZ-a. Mjera za apsorbiranu energiju u tijelu izlo\u017eenom RF-EMZ-u jest specifi\u010dna gusto\u0107a apsorbirane snage (SAR, engl. Specific Absorption Rate<\/em>), a odre\u0111ena je kao snaga apsorbirana po jedinici mase (W\/kg). Va\u017eno je pritom naglasiti da propisana ograni\u010denja ne isklju\u010duju netoplinski biolo\u0161ki u\u010dinak koji se mo\u017ee o\u010ditovati kada energija RF-EMZ-a ne pove\u0107ava temperaturu stanice, tkiva ili organizma, ali prouzro\u010di fizikalne i biokemijske promjene.<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Netoplinski u\u010dinak RF-EMZ-a<\/h2>\n
\n

Iako RF-EMZ nema dovoljnu energiju za kidanje kovalentnih veza, poznato je da u \u017eivih bi\u0107a frekvencija iz frekvencijskog pojasa be\u017ei\u010dnog prijenosa informacija \u0161tetno djeluje na imunosni, reproduktivni i \u017eiv\u010dani sustav ljudi i \u017eivotinja te prouzro\u010di promjene na molekuli DNK-a (Sivani i Sudarsanam, 2012., \u017dura \u017daja i sur., 2019.). Iako mehanizam nastanka o\u0161te\u0107enja navedenih sustava nije poznat, ve\u0107ina istra\u017eivanja usmjerena je na istra\u017eivanje oksidacijskog stresa, genotoksi\u010dnosti i kancerogeneze in vivo<\/em> i in vitro<\/em>. Do danas je predlo\u017eeno nekoliko mogu\u0107ih mehanizama nastanka netoplinskih u\u010dinaka RF-EMZ-a poput nastanka slobodnih radikala, promjene propusnosti stani\u010dne membrane, rezonantne interakcije biolo\u0161kih molekula s radiofrekvencijskim zra\u010denjem i smanjenje razine melatonina ili nastanak karcinoma. \u017divotinje koje se orijentiraju pomo\u0107u zemljinog magnetskog polja osjetljive su na umjetno stvoreno elektromagnetsko polje \u0161to prouzro\u010di njihovu dezorijentaciju. Stoga su mnogobrojna istra\u017eivanja u\u010dinka RF-EMZ-a provedena na pticama selicama i medonosnoj p\u010deli. Medonosna je p\u010dela, kao i sve vrste roda Apis<\/em>, socijalni kukac, a jedinke mogu pre\u017eivjeti isklju\u010divo kao dio skupine koju zovemo p\u010delinja zajednica.
\nP\u010delinja se zajednica sastoji od matice (spolno zrela \u017eenka), trutova (mu\u017ejaci) i radilica (spolno nerazvijene \u017eenke).
\nMatica je majka svih p\u010dela u zajednici i njezina su najva\u017enije funkcije polaganje jaja i feromonska koordinacija ostalih \u010dlanova zajednice. Radilice obavljaju niz ku\u0107nih poslova u ko\u0161nici, poput gradnje sa\u0107a i prehrane legla te kasnije u svojstvu skuplja\u010dica skupljanja, transportiranja i pohrane zaliha prirodne hrane. Trutovi imaju samo funkciju osjemeniti maticu tijekom parenja. Medonosne p\u010dele pripadaju razredu Insecta<\/em> (kukci), redu Hymenoptera<\/em> (opnokrilci), porodici Apidae<\/em> (prave p\u010dele), rodu Apis<\/em> (p\u010dele), a najva\u017eniji kukac opra\u0161iva\u010d \u2013 europska medonosna p\u010dela pripada vrsti A. mellifera<\/em>. U Europi su poznate sljede\u0107e pasmine medonosne p\u010dele: sjeverno-europska (A. m. mellifera<\/em>), talijanska (A. m. ligustica<\/em>), kranjska (A. m. carnica<\/em>) te kavkaska pasmina (A. m. caucasica<\/em>). Da bi se p\u010dela razvila u odraslu jedinku mora pro\u0107i kroz nekoliko \u017eivotnih stadija: jaje – savijena li\u010dinka \u2013 ispru\u017eena li\u010dinka \u2013 kukuljica \u2013 odrasla p\u010dela.<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Biolo\u0161ki u\u010dinci RF-EMZ-a na medonosne p\u010dele<\/h2>\n
\n

Na temelju dosada\u0161njih rezultata istra\u017eivanja utjecaja elektromagnetskih polja na medonosnu p\u010delu (A. mellifera<\/em>) ustvr\u0111eni su: dezorijentacija, poreme\u0107aji pona\u0161anja u ko\u0161nici i komunikacije, smanjena plodnost i nosivost matice, proizvodni i poreme\u0107aji u razmno\u017eavanju, oksidacijski stres i genotoksi\u010dnost.
\nBiolo\u0161ki u\u010dinak elektromagnetskog zra\u010denja na pona\u0161anje p\u010dela promatrali su Kimmel i sur. (2007.).
\nOni su, naime, kao izvor EMZ-a koristili baznu stanicu be\u017ei\u010dnog telefona, tzv. DECT telefona (engl. Digital Enhanced Cordless Telecommunications<\/em>) koji oda\u0161ilje kontinuirano zra\u010denje na frekvenciji od 1900 MHz, a pri razgovoru signal je moduliran frekvencijom od 100 Hz. Vr\u0161na snaga ure\u0111aja iznosila je 250 mW, dok je prosje\u010dna snaga bila na vrijednosti od 10 mW. Istra\u017eivanje je provedeno na ukupno \u0161esnaest p\u010delinjih zajednica i to na na\u010din da su osam p\u010delinjih zajednica autori izlo\u017eili zra\u010denju (pet zajednica zra\u010denju punog intenziteta i tri zajednice s 50 % smanjenog intenziteta zra\u010denja) te osam zajednica nije bilo izlo\u017eeno i poslu\u017eile su kao kontrolna skupina. Rezultati su pokazali zna\u010dajno ve\u0107u sposobnost povratka u ko\u0161nice p\u010dela radilica iz kontrolne skupine (63 %), a u odnosu na p\u010dele izlo\u017eene EMZ-u (49,2 %). Ne\u0161to ve\u0107i broj povratka p\u010dela autori su zabilje\u017eili u radilica izlo\u017eenih polovi\u010dnoj vrijednosti intenziteta zra\u010denja (54,1 %) u odnosu na p\u010dele izlo\u017eene punom intenzitetu zra\u010denja (56,4 %). Sahib, (2011.) je, zbog ubrzanog razvoja be\u017ei\u010dne komunikacije u Indiji, istra\u017eivao utjecaj RF-EMZ-a mobilnih telefona od 900 MHz na pona\u0161anje p\u010dela i plodnost matica. Autor je, naime, pokazao da svakodnevno desetminutno izlaganje p\u010delinjih zajednica tijekom deset dana prouzro\u010di nestanak p\u010dela skuplja\u010dica iz zajednice, odnosno njihov ote\u017eani i dugotrajniji povratak u ko\u0161nicu kao posljedica dezorijentacije. Nadalje, isti je autor ustvrdio da su zajednice kontrolne skupine znatno ja\u010de u odnosu na izlo\u017eene zajednice u kojima je tijekom klini\u010dkog pregleda ustvr\u0111ena prisutnost matice i razli\u010ditih razvojnih stadija legla. Na osnovi sumnji da je elektrosmog mogu\u0107i uzrok nestanka odraslih p\u010dela iz ko\u0161nica, Sharma i Kumar (2010.) analizirali su u\u010dinak frekvencije mobilnih telefona na biolo\u0161ke \u010dimbenike i pona\u0161anje p\u010delinje zajednice. Oni su p\u010dele izlagali elektromagnetskom zra\u010denju frekvencije od 900 MHz dva puta dnevno u trajanju od petnaest minuta tijekom dva tjedna te ustvrdili manju nesivost matice i manju povr\u0161inu legla u ozra\u010denih zajednica.
\nOsim u\u010dinka zra\u010denja na maticu, autori su u izlo\u017eenih p\u010delinjih zajednica tako\u0111er ustvrdili znatno manji broj izlazaka i ulazaka radilica u ko\u0161nicu te s tim u vezi i manju proizvodnost (manju koli\u010dnu opra\u0161ivanja biljaka i smanjena proizvodnja meda i drugih p\u010delinjih proizvoda). Na kraju pokusa autori su zabilje\u017eili zna\u010dajno slabljenje zajednica i kona\u010dno potpuni nestanak odraslih p\u010dela iz ko\u0161nica izlo\u017eenih EMZ-u. Kako bi ustvrdio mogu\u0107e u\u010dinke elektromagnetskih valova na pona\u0161anje p\u010dela (A. m. carnica<\/em>) Favre, (2011.) je analizom zvuka koji proizvode matica i radilice tijekom izlaganja zra\u010denju mobilnih telefona na frekvenciji od 900 MHz ustvrdio da EMZ prouzro\u010di pojavu tzv. \u201ezvi\u017edanja\/pi\u0161tanja radilica\u201c.
\nUkratko, autor je snimao zvukove koje p\u010dele oda\u0161ilju tijekom svojih normalnih aktivnosti uz prisustvo uga\u0161enih mobilnih telefona te u aktivnom stanju.
\nIzlaganjem p\u010delinje zajednice mobilnom telefonu tijekom razgovora, autor je zabilje\u017eio pove\u0107anje frekvencije slanja zvukova p\u010dela 25 do 40 minuta nakon uspostave poziva s ukupnim trajanjem \u010dak do dvanaest sati nakon prekida razgovora. Detaljnijom analizom autor je ustvrdio nekoliko razli\u010ditih frekvencija koje su izlo\u017eene p\u010dele koristile i to: 150\u2013 250 Hz (tijekom cijelog pokusa); 400\u2013500 Hz (u kra\u0107im vremenskim intervalima); 500 \u00b1 50 Hz i 2250 \u00b1 250 Hz (rje\u0111e kori\u0161tene frekvencije u odnosu na prethodne dvije). Treba naglasiti da je sve navedene frekvencije autor ustvrdio isklju\u010divo u ko\u0161nicama, tj. p\u010delinjim zajednicama, izlo\u017eenima elektromagnetskom zra\u010denju uklju\u010denih mobilnih telefona s time da je njihovo o\u010ditovanje mogu\u0107e zamijetiti istovremeno u izlo\u017eenoj ko\u0161nici ili za svaku jedinku zasebno. S druge strane, postoje rezultati istra\u017eivanja utjecaja EMZ-a na p\u010dele koji ne pokazuju nikakve zna\u010dajne u\u010dinke. Primjerice, Darney i sur. (2016.) pokazali su da ure\u0111aji koji koriste visokofrekventne radiovalove frekvencije 13,56 MHz, a slu\u017ee za individualno pra\u0107enje kretanja p\u010dele (engl. radio frequency identification<\/em> \u2013 RFID), ne prouzro\u010di nikakve \u0161tetne posljedice.<\/p>\n

Nadalje, Mixon i sur. (2009.) ustvrdili su da i ozra\u010divanje p\u010dela RF-EMZ-om s frekvencijom od 900 MHz i 1800 MHz nema u\u010dinka na agresivnost i orijentaciju p\u010dela, kao ni na njihovu me\u0111usobnu komunikaciju. Uz navedene zaklju\u010dke autori napominju da se pojava naglog nestanka radilica iz ko\u0161nice ne mo\u017ee povezati s u\u010dincima radiofrekvencijskog zra\u010denja. U\u010dinak RF-EMF-a na aktivnost katalaze, superoksid dismutaze, glutation-S-transferaze, koncentraciju lipidne peroksidacije i o\u0161te\u0107enje molekule DNK-a na li\u010dinkama medonosne p\u010dele u laboratorijskim uvjetima na frekvenciji od 900 MHz, razli\u010ditih jakosti polja i modulacije, istra\u017eivali su Vili\u0107 i sur. (2017.). Autori su pokazali da u\u010dinci u li\u010dinaka ovise o fizikalnim uvjetima RF-EMZ-a, kao \u0161to su jakost polja i modulacija. Tlak Gajger i sur. (2019.) istra\u017eivali su utjecaj elektromagnetskog zra\u010denja oda\u0161ilja\u010da mobilnih telefona na p\u010delinju zajednicu smje\u0161tenu na tri lokacije u prirodnim uvjetima tijekom godinu dana. Na podru\u010dju najve\u0107e jakosti polja (1 V\/m) autori su tijekom prva dva mjeseca ustvrdili pove\u0107anu agresivnost, smanjenu ja\u010dinu p\u010delinjih zajednica i smanjenu povr\u0161inu zanesenog p\u010delinjeg legla. U svih p\u010delinjih zajednica autori su uo\u010dili smanjenu koli\u010dinu peludi i meda. Lopatina i sur. (2019.) pokazali su da elektromagnetsko zra\u010denje Wi-Fi usmjeriva\u010da pri frekvenciji od 2,4 GHz inhibira kratkoro\u010dno pam\u0107enje, odnosno pove\u0107ava dugoro\u010dno pam\u0107enje. Autori su primijetili i da je u RF-EMF-u izlo\u017eenih odraslih p\u010dela smanjen podra\u017eaj za hranjenjem \u0161to posljedi\u010dno mo\u017ee dovesti do smanjenje u\u010dinkovitosti opra\u0161ivanja i proizvodnosti zajednice.<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Umjesto zaklju\u010dka<\/h2>\n
\n

Be\u017ei\u010dna je tehnologija danas nezaobilazna sastavnica suvremenog na\u010dina \u017eivota.
\nNakon izlaganja stanica, organizama ili \u017eivotinja ni\u017eim intenzitetima RF-EMZ-a zra\u010denja, u kojih je porast temperature manji od 0,1 \u00b0C, mogu se o\u010ditovati netoplinski u\u010dinci (Alekseev i Ziskin, 2019.). Za cjelovito razumijevanje netoplinskih biolo\u0161kih u\u010dinaka RE-EMZ-a na \u017eiva bi\u0107a, unato\u010d ubrzanom porastu broja ure\u0111aja i korisnika be\u017ei\u010dne tehnologije, svakako su potrebna dugotrajnija istra\u017eivanja koja uklju\u010duju istra\u017eivanja razli\u010ditih ekolo\u0161kih sustava (Cucurachi, 2013.). No, unato\u010d rezultatima brojnih istra\u017eivanja na p\u010delinjim zajednicama, jo\u0161 do danas nisu potpuno jasni u\u010dinci RF-EMZ-a. \u0160tovi\u0161e, nije poznat ni mehanizam djelovanja.
\nMogu\u0107i razlog je \u0161to su ranija istra\u017eivanja utjecaja RF-EMZ-a na p\u010delinje zajednice provedena ponajprije na odraslim p\u010delama i kroz kra\u0107e vrijeme izlaganja, a uz izostanak istovremenog promatranja utjecaja na razli\u010dite razvojne stadije ili pojedina tkiva, a nisu detaljno provedena ni istra\u017eivanja svih fizikalnih svojstava zra\u010denja, primjerice, frekvencije, modulacije, polarizacije, intenziteta, gusto\u0107e snage, jakosti elektri\u010dnog polja i drugo. I na kraju, valja spomenuti da dosada\u0161nji nejasni rezultati u\u010dinka RF-EMZ-a na p\u010delinje zajednice ne isklju\u010duju ni mogu\u0107nost prilagodbe p\u010dela tijekom kra\u0107eg ili du\u017eeg izlaganja, a ovisno o promijenjenim okoli\u0161nim uvjetima.<\/p>\n

<\/a>
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

  ▲<\/a><\/p>\n

1. ALEKSEEV, S. I. and M. C. ZISKIN (2019): Biological Effects of Millimeter and Submillimeter Waves. In: Ben Greenebaum, B., F. Barnes: Handbook of Biological Effects of Electromagnetic Fields. CRC
\nPress Taylor & Francis Group. Boca Raton, London, New York (179-241).
\n2. Anon. (2010): Zakon o za\u0161titi od neioniziraju\u0107eg zra\u010denja (Narodne novine 91\/2010).
\n3. Anon. (2014): Pravilnik o za\u0161titi od elektromagnetskih polja (Narodne novine 146\/2014).
\n4. Anon. (2019): Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o za\u0161titi od elektromagnetskih polja (Narodne novine 31\/2019).
\n5. BALMORI, A. (2010): Mobile phone masts effects on common frog (Rana temporaria) tadpoles: the city turned into a laboratory. Electromagn. Biol. Med. 29, 31-35.
\n6. BALMORI, A. (2005): Possible effects of electromagnetic fields from phone masts on a population of White stork (Ciconia ciconia). Electromagn. Biol. Med. 24, 109-119.
\n7. BALODIS, V. G., K. BRUMELIS, O. KALVISKIS, D. NIKODEMUS and V. Z. TJARVE (1996): Does the Skrundra radio location station diminish the radial growth of pine trees? Sci. Total Environ. 180, 57-64.
\n8. BANDARA, P. and D. O. CARPENTER (2018): Planetary electromagnetic pollution: it is time to assess its impact. Lancet Planet Health. 2, e513-e514.
\n9. BASTIDE, M., B. J. YOUBICIER-SIMO, J. C. LEBECQ and J. GIAIMIS (2001): Toxicological study of electromagnetic radiation emitted by television and video display screens and cellular telephones on chickens and mice. Indoor Built Environ. 10, 291-298.
\n10. CAMMAERTS, M. C., P. DE DONCKER, X. PATRIS, F. BELLENS, Z. RACHIDI and D. CAMMAERTS (2012): GSM 900 MHz radiation inhibits ants\u2019 association between food sites and encountered cues. Electromagn. Biol. Med. 31, 151-165.
\n11. CUCURACHI, S., W. L. M. TAMIS, M. G. VIJVER, W. J. G. M. PEIJNENBURG, J. F. B. BOLTE and G. R. DE SNOO (2013): A review of the ecological effects of radiofrequency electromagnetic fields (RF-EMF). Environ. Int. 51, 116-140.
\n12. DARNEY, K., A. GIRAUDIN, R. JOSEPH, P. ABADIE, P. AUPINEL, A. DECOURTYE, E. LE BOURG and M. GAUTHIER (2016): Effect of high-frequency radiations on survival of the honeybee (Apis mellifera). Apidologie 47, 703-710.
\n13. EVANS, D. A., P. R. SYALIMA and R. RASEEK (2017): Mobile phone radiation induces sedation in Periplaneta americana. Curr. Sci. 113, 2275-2281.
\n14. FAVRE, D. (2011): Mobile phone-induced honeybee worker piping. Apidologie 42, 270-279.
\n15. IARC (International Agency for Research on Cancer) (2013): IARC Monographs on the Evaluation of Carcinogenic Risks to Humans. Non-Ionizing Radiation, Part 2: Radiofrequency Electromagnetic Fields, 102, WHO, Lyon, France.
\n16. IBRAHEIM, M. H. and Z. K. KHATER (2013): The Effect of Electromagnetic Field on Water and Fish Clarias Garpienus, Zagazig, Egypt. Life Sci. J. 10, 3310-3324.
\n17. ITU (The International Telecommunication Union) (2019): Statistics. https:\/\/www.itu.int\/en\/ITU-D\/Statistics\/Pages\/stat\/default.aspx Pristupljeno: 28.2.2020.
\n18. KIMMEL, S., J. KUHN, W. HARST and H. STEVER (2007): Electromagnetic Radiation: Influences on Honeybees (Apis mellifera). https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/292405747_Electromagnetic_radiation_Influences_on_honeybees_Apis_mellifera_IIAS-InterSymp_Conference Pristupljeno: 22.10.2020.
\n19. LOPATINA, N. G., T. G. ZACHEPILO, N. G. KAMISHEV, N. A. DYUZHIKOVA and I. N. SEROV (2019): Effect of non-ionizing electromagnetic radiation on behavior of the honeybee, Apis mellifera L. (Hymenoptera, Apidae). Entmol. Rev. 99, 24-29.
\n20. MAILANKOT, M., A. P. KUNNATH, H. JAYALEKSHMI, B. KODURU and R. VALSALAN (2009): Radio frequency electromagnetic radiation (RF-EMR) from GSM (0.9\/1.8GHz) mobile phones induces oxidative stress and reduces sperm motility in rats. Clinics. 64, 561-565.
\n21. MALARI\u0106, K., D. \u0160IMUNI\u0106 i R. ZENTNER (2016): Ekonomija i ekologija radiokomunikacijskih sustava. Merkur A.B.D., Zagreb.
\n22. MCREE, D. I. and P. E. HAMRICK (1977): Exposure of Japanese quail embryos to 2.45 GHz microwave radiation during development. Radiat. Res. 71, 355-366.
\n23. MILEUSNI\u0106, E. (2006): Izlo\u017eenost ljudi elektromagnetskim poljima. Energija 55, 550- 577.
\n24. MIXON, T. A., C. I. ABRAMSON, S. L. NOLF, G. A. JOHNSON, E. SERRANO and H. WELLS (2009): Effect of GSM Cellular Phone Radiation on the Behavior of Honey Bees (Apis mellifera). Sci. Bee Culture 137, 22-27.
\n25. POLJAK, D. (2006): Izlo\u017eenost ljudi neionizacijskom zra\u010denju. Kigen, Zagreb.
\n26. POPLA\u0160EN, D., V. BRUMEN i D. BU\u0106AN (2015): Djelovanje elektromagnetskog zra\u010denja na ljudski organizam. Sigurnost 57, 371-374.
\n27. R\u00d6\u00d6SLI, M. (2008): Radiofrequency electromagnetic field exposure and non-specific symptoms of ill health: A systematic review. Environ. Res. 107, 277-287.
\n28. SAEFL (2005): Electrosmog in the enviroment. Swiss Agency for the Enviroment, Forests and Landscape (SAEFL), Bern.
\n29. SAHIB, S. S. (2011): Electromagnetic Radiation (EMR) Clashes with Honey Bees. Int. J. Environ. Sci. 1, 897-900.
\n30. SHARMA, V. P. and N. R. KUMAR (2010): Changes in honeybee behaviour and biology under the influence of cell phone radiations. Curr. Sci. 98, 1376-1378.
\n31. SIVANI, S. and D. SUDARSANAM (2012): Impacts of radio-frequency electromagnetic field (RF-EMF) from cell phone towers and wireless devices on biosystem and ecosystem \u2013 a review. Biol. Med. 4, 202-216.
\n32. TLAK GAJGER, I., M. VILI\u0106, P. TUCAK and K. MALARI\u0106 (2019): Effect of electromagnetic field on some behaviour modality of honeybee colonies (Apis mellifera) in field Conditions. J. Anim. Vet. Adv. 18, 61-64.
\n33. VILI\u0106, M., I. TLAK GAJGER, P. TUCAK, A. \u0160TAMBUK, M. \u0160RUT, G. KLOBU\u010cAR, K. MALARI\u0106, I. \u017dURA \u017dAJA, A. PAVELI\u0106, M. MANGER and M. TKALEC (2017): Effects of short-term exposure to mobile phone radiofrequency (900 MHz) on the oxidative response and genotoxicity in honey bee larvae. J. Apic. Res. 56, 430-438.
\n34. ZAVRTNIK, S., J. LOBOREC, I. GR\u010cI\u0106 and D. \u017dUB\u010cI\u0106 (2020): Honey bee (Apis mellifera) in biomonitoring of environmental pollution. Vet. stn. 51, 441-453. (In Croatian).
\n35. \u017dURA \u017dAJA, I., A. SLUGANOVI\u0106, M. SAMARD\u017dIJA, S. MILINKOVI\u0106-TUR, T. DOBRANI\u0106, S. STRELEC, D. \u0110URI\u010cI\u0106, H. VALPOTI\u0106 and S. VINCE (2019): The effects of
\noxidative stress on the male reproductive system and mechanisms of antioxidant protection. Vet. stn. 50, 43-54. (In Croatian).<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

The effects of radiofrequency radiation on humans and animals, with special reference to honey bees (Apis mellifera<\/em>)<\/h2>\n
\n
Ivona \u017dURA \u017dAJA<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia; Marinko VILI\u0106<\/strong>, PhD, DVM, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia; Iva TOMULI\u0106<\/strong>, DVM, Croatia; Ana SHEK VUGROVE\u010cKI<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia; Kre\u0161imir MALARI\u0106<\/strong>, PhD, Full Professor, Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Perica TUCAK<\/strong>, PhD, DVM, State inspectorate of Republic of Croatia, Zagreb, Croatia; Ivana TLAK GAJGER<\/strong>, PhD, DVM, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n

Wireless technology, based on radiofrequency electromagnetic radiation (RF-EMR), now has unimaginable possibilities. However, the use of wireless technology raises concerns about its possible harmful effects on human and animal health. The general population, and even a considerable number of scientists, seem to be unaware of the changing nature of the natural electromagnetic environment, despite huge increases in electrosmog. This may be due to poor knowledge of the effects of RF- EMR of anthropogenic origin on human and animal health, and a lack of understanding of its effects on other natural and artificial atmospheric components and the ionosphere.
\nMoreover, the large number of published research results is even controversial. When referring to the biological effects of RF-EMR on animals, it must be stated that research has been performed on numerous animal species, from invertebrates to mammals. This paper briefly explains the basic concepts of RF-EMR and the effects of this radiation on living beings, with special reference to honey bees. A comprehensive understanding of the non-thermal biological effects of RE-EMZ on living beings, despite the rapid increase in the number of devices and users of wireless technology, certainly requires long-term research on different ecosystems. Despite numerous studies on bee communities, the effects of RF-EMR are still not completely understood and the mechanism of action remains unknown, and no consensus has been reached regarding the harmfulness of RF-EMR to living beings. A possible reason is that earlier studies of the impacts of RF- EMR on bee communities were conducted primarily on adult bees and through shorter exposure times, and in the absence of simultaneous observation of impacts on different developmental stages or individual tissues. There has also been a lack of research on all the physical properties of radiation, such as frequency, modulation, polarization, intensity, power density, electric field strength and others. Finally, the currently unclear results of the effect of RF-EMR on bee communities should not exclude the possibility of bee adaptations during short- or long-term exposure, depending on changing environmental conditions.<\/p>\n

Key words:<\/strong> electrosmog; electromagnetic radiation; biological effects; honey bee (Apis mellifera)<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I. \u017dura \u017daja, M. Vili\u0107, I. Tomuli\u0107, A. Shek Vugrove\u010dki, K. Malari\u0107, P. Tucak i I. Tlak Gajger* Dr. sc.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":8,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[35],"tags":[341,339,338,340,337],"issuem_issue":[92],"ppma_author":[330,331,332,333,334,335,336],"class_list":["post-665","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-professional-paper","tag-apis-mellifera","tag-bioloski-ucinci","tag-elektromagnetsko-zracenje","tag-medonosna-pcela","tag-radiofrekvencijsko-zracenje","issuem_issue-52-3"],"yoast_head":"\nU\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera) - CROATIAN VETERINARY JOURNAL<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera) - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"I. \u017dura \u017daja, M. Vili\u0107, I. Tomuli\u0107, A. Shek Vugrove\u010dki, K. Malari\u0107, P. Tucak i I. Tlak Gajger* Dr. sc.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-05-21T06:42:38+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"26 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja\",\"name\":\"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera) - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg\",\"datePublished\":\"2021-03-22T21:50:40+00:00\",\"dateModified\":\"2021-05-21T06:42:38+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Articles\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"name\":\"VETERINARSKA STANICA\",\"description\":\"Journal of Croatian Veterinary Institute\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\",\"name\":\"Veterinarska stanica\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"width\":728,\"height\":90,\"caption\":\"Veterinarska stanica\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/\",\"https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/\",\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera) - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera) - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","og_description":"I. \u017dura \u017daja, M. Vili\u0107, I. Tomuli\u0107, A. Shek Vugrove\u010dki, K. Malari\u0107, P. Tucak i I. Tlak Gajger* Dr. sc.","og_url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja","og_site_name":"CROATIAN VETERINARY JOURNAL","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/","article_modified_time":"2021-05-21T06:42:38+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg","type":"","width":"","height":""}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Estimated reading time":"26 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja","name":"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera) - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","isPartOf":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg","datePublished":"2021-03-22T21:50:40+00:00","dateModified":"2021-05-21T06:42:38+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#primaryimage","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucinak-radiofrekvencijskog-zracenja#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Articles","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"U\u010dinak radiofrekvencijskog zra\u010denja na ljude i \u017eivotinje, s posebnim osvrtom na zajednice medonosne p\u010dele (Apis mellifera)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","name":"VETERINARSKA STANICA","description":"Journal of Croatian Veterinary Institute","publisher":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization","name":"Veterinarska stanica","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","width":728,"height":90,"caption":"Veterinarska stanica"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/","https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/","https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/665","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/article"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=665"}],"version-history":[{"count":25,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/665\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2845,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/665\/revisions\/2845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=665"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=665"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=665"},{"taxonomy":"issuem_issue","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fissuem_issue&post=665"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fppma_author&post=665"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}