{"id":650,"date":"2021-03-22T21:45:59","date_gmt":"2021-03-22T21:45:59","guid":{"rendered":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/?post_type=article&p=650"},"modified":"2021-04-21T14:02:24","modified_gmt":"2021-04-21T14:02:24","slug":"campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica","title":{"rendered":"Campylobacter<\/em> spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

S. Furmeg<\/strong>*, \u017d. Cvetni\u0107<\/strong>, M. Bukvi\u0107<\/strong>, J. Sokolovi\u0107<\/strong>, M. Mikuli\u0107<\/strong>, M. Cvetni\u0107<\/strong> i V. Jaki Tkalec<\/strong><\/p>\n

\n
Sanja FURMEG<\/strong>*, dipl. sanit. ing., (dopisni autor, e-mail: furmeg.vzk@veinst.hr), dr. sc. \u017deljko CVETNI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., akademik, dr. sc. Maja BUKVI\u0106<\/strong>, mag. ing. bioproc., mag. ing. agr., Jadranka SOKOLOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., vi\u0161a stru\u010dna suradnica, Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Kri\u017eevci, Hrvatska; dr. sc. Marina MIKULI\u0106<\/strong>, dr. med. vet, znanstvena suradnica, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska; Marija CVETNI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; dr. sc. Vesna JAKI TKALEC<\/strong>, dr. med. vet., znanstvena suradnica, Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Kri\u017eevci, Hrvatska<\/div>\n
\"\"<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.52.3.11<\/a><\/div>\n<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijali i metode<\/a>Rezultati<\/a>Rasprava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n

Kampilobakterioza je zoonoza koja se na ljude prenosi sa \u017eivotinja i proizvoda \u017eivotinjskog podrijetla, a prouzro\u010di ju bakterija iz roda Campylobacter<\/em>. Kampilobakteri su sveprisutni mikroorganizmi te ih mo\u017eemo na\u0107i u svim vrstama mesa i proizvodima od mesa, sirovom mlijeku i mlije\u010dnim prera\u0111evinama, rje\u0111e u jajima te u kontaminiranoj vodi.
\nKampilobakterioza je u\u010destalija ljeti jer vi\u0161e temperature pogoduju rastu uzro\u010dnika ove bolesti. Tijekom ljetnog razdoblja (lipanj, srpanj, kolovoz) 2020. godine u tri klaonice sakupljeno je 60 uzoraka ko\u017ee vratova tovnih pili\u0107a koji su pretra\u017eivani na bakterije iz roda Campylobacter<\/em>. Od ukupnog broja pretra\u017eenih uzoraka, 28 (46,67 %) uzoraka bilo je iznad grani\u010dne vrijednosti (1000 cfu\/g) prema Uredbi (EU) 2017\/1495, u 21,67 % odre\u0111en je broj Campylobacter<\/em> spp., ispod grani\u010dne vrijednosti, a u 19 uzoraka je rezultat bio <100 cfu\/g. Uzorci su obra\u0111eni prema standardnom postupku odre\u0111ivanja broja kolonija Campylobacter<\/em> spp. S obzirom na patogenost bakterija iz roda Campylobacter<\/em>, od izuzetnog su zna\u010denja termi\u010dka obrada hrane, dezinfekcija vode, sprje\u010davanje kri\u017ene kontaminacije te higijena prostora u kojem se hrana priprema s ciljem osiguranja zdravstvene ispravnosti hrane.
\nProvo\u0111enje biosigurnosnih mjera i pra\u0107enje prevalencije kampilobaktera nu\u017eni su u klaoni\u010dkim objektima kako bi se smanjila u\u010destalost pojave ove zoonoze.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> Campylobacter spp., ko\u017ee vratova tovnih pili\u0107a, kontaminacija, dobra higijenska praksa<\/em><\/p><\/blockquote>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Uvod<\/h2>\n
\n

Bakterije roda Campylobacter<\/em> (C.) uzro\u010dnici su kampilobakterioze, zoonoze koja se na ljude prenose sa \u017eivotinja i proizvoda \u017eivotinjskog podrijetla.
\nKampilobakterioza je naj\u010de\u0161\u0107e prijavljena bolest koja se prenosi hranom u Europskoj Uniji i svijetu te predstavlja zna\u010dajan problem u javnom zdravstvu (Silva i sur., 2011., EFSA i ECDC, 2018.). Naj\u010de\u0161\u0107im uzro\u010dnicima kampilobakterioze u ljudi smatraju se pripadnici termotolerantnih kampilobaktera, naj\u010de\u0161\u0107e C. jejuni<\/em>, manje C. coli<\/em>, C. lari<\/em> i C. upsaliensis<\/em> (Mikuli\u0107 i sur., 2016.a). Vrste kampilobaktera za razliku od ljudi, u razli\u010ditih vrsta doma\u0107ih i divljih \u017eivotinja iznimno rijetko prouzro\u010de bolesti iako su \u010desto i u velikom broju prisutne u izmetu. Smatra se da su dobro prilago\u0111ene uvjetima \u017eivota u crijevnom dijelu probavnog sustava. Kao naj\u010de\u0161\u0107i rezervoar vrste C. jejuni<\/em> je doma\u0107a perad, a osobito koko\u0161i (Mikuli\u0107 i sur., 2016.b); C. coli<\/em> se naj\u010de\u0161\u0107e nalazi u svinja i njihovoj okolini (Saenz i sur., 2000.), C. lari<\/em> u populaciji galebova i divljih ptica i peradi (Matsuda i Moore, 2011.), a glavni rezervoari C. upsaliensis<\/em> je izmet bolesnih i zdravih pasa i ma\u010daka (Labarca i sur., 2011.). Kampilobakteri su Gram-negativne bakterije zavijene poput zareza, ne stvaraju spore, imaju po jedan bi\u010d na jednoj ili obje strane \u0161to im omogu\u0107uje veliku pokretljivost (Cvetni\u0107 i sur., 2013.). Mikroaerofilne su bakterije, \u0161to zna\u010di da im za rast trebaju uvjeti sa smanjenom koli\u010dinom kisika, odnosno atmosferski uvjeti s otprilike 10 % CO2<\/sub>, 5 % O2<\/sub> i 85 % N2<\/sub> \u0161to ih razlikuje od ostalih uzro\u010dnika koji se prenose hranom (Mikuli\u0107 i sur., 2017.a). Vrste C. jejuni<\/em>, C. coli<\/em>, C. lari<\/em> i C. upsaliensis<\/em> nazivaju se jo\u0161 i termotolerantni kampilobakteri jer najvi\u0161e rastu pri temperaturama od 41 \u00b0C do 43 \u00b0C, ali ne pokazuju odlike pravih termofilnih bakterija budu\u0107i da ne rastu pri temperaturama od 55 \u00b0C i vi\u0161im (Levin, 2007.). Najbolje rastu na temperaturi inkubacije od 42 \u00b0C, \u0161to je vjerojatno posljedica prilagodbe njihovom normalnom stani\u0161tu \u2013 probavnom sustavu ptica (Vu\u010dkovi\u0107 i Abram, 2009.). Pre\u017eivljavanje C. jejuni<\/em> u aerobnim uvjetima pripisuje se metaboli\u010dkom komenzalizmu s bakterijama roda Pseudomonas i stvaranju za\u0161titnog biofilima (Joshua i sur., 2006., Hilbert i sur., 2010.). Campylobacter<\/em> spp. pokazuje osjetljivost na temperature kuhanja, pasterizacije, su\u0161enja, niski pH i koncentracije soli, a osjetljiv je i na uobi\u010dajene dezinficijense, kloriranje vode te postupak smrzavanja koji mo\u017ee umanjiti njegovu koncentraciju u odre\u0111enoj namirnici (Marinculi\u0107 i sur., 2009.).<\/p>\n

Kampilobakteri su sveprisutni mikroorganizmi, a nalazimo ih u: mesu peradi i doma\u0107ih \u017eivotinja, mesnim i mlije\u010dnim prera\u0111evinama, sirovom mlijeku, pitkoj vodi; mo\u017eemo ih na\u0107i i u potocima, rijekama i vodama staja\u0107icama \u0161to je pokazatelj one\u010di\u0161\u0107enja izmetom divljih ptica ili stoke. Nalaze se i u crijevima peradi. Prilikom klaoni\u010dke obrade kampilobakteri one\u010diste pile\u0107e meso i u njemu pre\u017eivljavaju tijekom lanca proizvodnje te tako postaju rizik za ljudsko zdravlje. Zbog toga se meso peradi smatra najva\u017enijim izvorom ovog patogena, osobito nedovoljno termi\u010dki obra\u0111eno meso te gotova hrana koja je bila u kontaktu sa sirovim mesom peradi (Levak, 2015., Mikuli\u0107 i sur., 2017.a). Pile\u0107e meso predstavlja jeftin i lako dostupan izvor visokokvalitetnih bjelan\u010devina, aminokiselina, vitamina i minerala. Potro\u0161nja pile\u0107eg mesa \u010desto je povezana s pojavom kampilobakterioze, osobito u djece i starijih osoba. Dokazano je da je smanjena potro\u0161nja pile\u0107eg mesa dovela do pada, a pove\u0107ana do porasta oboljelih ljudi od kampilobakterioze (Mikuli\u0107 i sur., 2016.c). Tijekom razli\u010ditih faza u procesu klanja i obrade mesa peradi, velika mogu\u0107nost kontaminacije javlja se i u kasnijim fazama proizvodnje kao \u0161to su: \u010dupanje perja, evisceracija, pranje, pohranjivanje, rashla\u0111ivanje i zamrzavanje te kontaminacija putem ruku radnika, opreme ili same okoline, stoga je od izuzetnog zna\u010denja provedba higijensko-sanitarnih mjera te pravilno \u010di\u0161\u0107enje i dezinfekcija objekata (Levak, 2015.). Ko\u017ea peradi predstavlja jedan od glavnih izvora ovog patogena (Musgrove i sur., 1997.), a ukoliko je ko\u017ea kontaminirana, vjerojatnost da je i meso kontaminirano je 35 puta ve\u0107a u odnosu na ko\u017eu koja nije kontaminirana (Jeffrey i sur., 2001.). Kampilobakterioza je vode\u0107a zoonoza u Europi koja se naj\u010de\u0161\u0107e \u0161iri konzumacijom pile\u0107eg mesa, a zbog na\u010dina klaoni\u010dke obrade ko\u017ea vratova peradi je potencijalno najve\u0107i izvor Campylobacter<\/em> spp. Cilj na\u0161eg istra\u017eivanja bio je u nekoliko klaonica pili\u0107a na podru\u010dju sjeverne Hrvatske pretra\u017eiti uzorke ko\u017ea vratova tovnih pili\u0107a te standardnim mikrobiolo\u0161kim postupkom ustvrditi u\u010destalost i objektivno odrediti broj Campylobacter<\/em> spp.<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Materijali i metode<\/h2>\n
\n

Materijali<\/h3>\n

Tijekom ljetnog razdoblja 2020. godine (lipanj, srpanj i kolovoz) prikupljeno je 60 uzoraka ko\u017ee vratova tovnih pili\u0107a u tri klaonice na podru\u010dju sjeverne Hrvatske. Ko\u017ee vratova tovnih pili\u0107a uzimane su slu\u010dajnim odabirom nakon faze evisceracije i rashla\u0111ivanja. Uzorci su uzorkovani vi\u0161ekratno u razli\u010dite radne dane, dostavljeni u laboratorij u prijenosnom hladnjaku u kontroliranim uvjetima uz odr\u017eavanje hladnog lanca i istog su dana stavljeni u obradu.
\nUzorkovanje ko\u017ee vratova tovnih pili\u0107a provedeno je prema standardnom postupku uzimanja uzoraka s trupova (HRN EN ISO 17604:2015).<\/p>\n

Metode<\/h3>\n

Za izdvajanje bakterija kori\u0161tena je horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i odre\u0111ivanje broja Campylobacter<\/em> spp. \u2013 2. dio: Postupak odre\u0111ivanja broja kolonija (ISO 10272- 2:2017; EN ISO 10272-2:2017). Ispitni dio sa\u010dinjavao je 25 g uzorka ko\u017ee vrata koji je razrije\u0111en sa 225 mL puferirane peptonske vode (engl. Buffered Peptone Water<\/em>; BPW, Biokar, Francuska).
\nNakon toga uzorak je homogeniziran.
\nIz po\u010detnog razrije\u0111enja napravljeno je niz decimalnih razrije\u0111enja kako bi se odredio to\u010dan broj kolonija. Za rast kampilobaktera kori\u0161tena je selektivna podloga mCCDA (engl. modified charcoal cefoperazone deoxycholate<\/em> agar) proizvo\u0111a\u010da Oxoid LtD, Basingstoke, UK na koju je inokuliran 0,1 mL predoboga\u0107enog bujona sa uzorkom. Tako nacijepljene plo\u010de inkubirane su u mikroaerofilnim uvjetima pri 41,5 \u00b0C tijekom 48 sati.<\/p>\n

Tipi\u010dne kolonije na mCCD agaru su sivkaste, ponekad i metalnog sjaja, plosnate i vla\u017ene, \u010desto konfluiraju\u0107e.
\nPrepoznavanje kolonija Campylobacter<\/em> spp. u velikoj mjeri je stvar iskustva, jer njihov izgled mo\u017ee varirati. Porasle sumnjive kolonije nacijepljene su na krvni agar (Biognost, Hrvatska) koji je inkubiran u aerobnim uvjetima na temperaturi od 25 \u00b0C tijekom 48 sati.
\nIzostanak rasta kulture Campylobacter<\/em> spp. na krvnom agaru jedan je od potvrdnih pokazatelja prisutnosti Campylobacter<\/em> spp. u uzorku. Zbog brzog propadanja Campylobacter<\/em> spp. u aerobnim uvjetima, postupci konfirmacije moraju se izvr\u0161iti u \u0161to kra\u0107em vremenu. Tijekom potvrde kori\u0161teni su testovi oksidaze (Merck, Njema\u010dka) te mikroskopski pregled nativnog preparata s pokrovnicom na kojem se jasno vidi tipi\u010dan oblik zavojitih ili zakrivljenih \u0161tapi\u0107a i karakteristi\u010dna pokretljivost bakterija roda Campylobacter<\/em>.<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Rezultati<\/h2>\n
\n

U pretra\u017eenim uzorcima ko\u017ee vratova tovnih pili\u0107a Campylobacter<\/em> spp. odre\u0111en je na temelju izgleda rasta na selektivnom agaru, pozitivnim testovima oksidaze, mikroskopskom pretragom te izostanku rasta na krvnom agaru u aerobnim uvjetima na 25 \u00b0C. Od ukupno 60 pretra\u017eenih uzoraka ko\u017ee vratova tovnih pili\u0107a u klaonicama peradi rezultat za 28 (46,67 %) uzoraka je bio iznad grani\u010dne vrijednosti navedene u Uredbi Komisije (EU) 2017\/1495 (1000 cfu\/g). U 13 (21,67%) uzoraka odre\u0111en je broj Campylobacter<\/em> spp. manji od 1000 cfu\/g, a u 19 (31,66 %) uzoraka nije bilo porasta kolonija na mCCDA plo\u010dama \u0161to zna\u010di vrijednost <100 cfu\/g Campylobacter<\/em> spp. u obra\u0111enim uzorcima (tabela 1., grafikon 1 i 2.).<\/p>\n

\"\"
Tabela 1.<\/strong> Prikaz broja Campylobacter<\/em> spp. u razli\u010ditim vrijednostima tijekom istra\u017eivanja.<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"
Grafikon 1.<\/strong> Prikaz rezultata Campylobacter<\/em> spp. prema mjestu uzorkovanja.<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"
Grafikon 2.<\/strong> Prikaz Campylobacter<\/em> spp. u pojedinim klaonicama iznad i ispod grani\u010dne vrijednosti (EU 2017\/1495).<\/figcaption><\/figure>\n

Raspon vrijednosti iznad grani\u010dne vrijednost Campylobacter<\/em> spp. kretao se od 1364 cfu\/g sve do 5909 cfu\/g. U 13 uzoraka odre\u0111en je broj Campylobacter<\/em> spp., no vrijednosti su bile manje od grani\u010dne vrijednosti prema Uredbi 2017\/1495.
\nRaspon dobivenih rezultata kretao se od 182 cfu\/g do 909 cfu\/g. U 19 uzoraka nije bilo porasta Campylobacter<\/em> spp., a budu\u0107i da se radi o metodi brojenja i za po\u010detno razrje\u0111enje kori\u0161teno je 0,1 mL, vrijednost rezultata se izra\u017eava <100 cfu\/g (tablica 2, grafikon 3.).<\/p>\n

\"\"
Tabela 2.<\/strong> Prikaz raspona vrijednosti cfu\/g kod uzoraka iznad i ispod grani\u010dne vrijednosti (EU 2017\/1495) tijekom istra\u017eivanja.<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"
Grafikon 3.<\/strong> Prikaz dobivenih rezultata (cfu\/g) iznad grani\u010dne vrijednosti (EU 2017\/1495) Campylobacter<\/em> spp. tijekom istra\u017eivanja.<\/figcaption><\/figure>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Rasprava<\/h2>\n
\n

Posljednjih desetlje\u0107a u razvijenim i zemljama u razvoju ustvr\u0111eno je znatno pove\u0107anje incidencije i prevalencije kampilobakterioze. Dramati\u010dan porast ustvr\u0111en je u Sjevernoj Americi, u Europi i Australiji je alarmantan, a podatci iz dijelova Afrike, Azije i Bliskog istoka ukazuju da je kampilobakterioza endemi\u010dna na tim podru\u010djima, posebno u djece. Uz C. jejuni<\/em>, sve je vi\u0161e prepoznata klini\u010dka va\u017enost novih vrsta, poput Campylobacter concisus<\/em> i Campylobacter ureolyticus<\/em>. Kampilobakterioza je jedna od zaraznih bolesti koja \u0107e vjerojatno izazvati veliki globalni interes stru\u010dnjaka iz javnoga zdravlja u godinama koje dolaze (Kaakoush i sur. 2015.).<\/p>\n

Intenzivan uzgoj brojlera predstavlja glavni izvor i rezervoar kampilobakterioze. Smatra se da je horizontalni prijenos najzna\u010dajniji uzrok kolonizacije brojlerskih jata, a dokazano je da je okoli\u0161 naj\u010de\u0161\u0107i izvor one\u010di\u0161\u0107enja brojlerskih tovili\u0161ta (Bull i sur., 2006.). Radnici na farmi mogu \u0161iriti infekciju iz uzgoja u uzgoj ne mijenjaju\u0107i prilikom istovara pili\u0107a odje\u0107u, a izvor su i transportni kavezi za tovne pili\u0107e na klaonicu koji nisu na odgovaraju\u0107i na\u010din o\u010di\u0161\u0107eni i dezinficirani (Bull i sur., 2006., Ellerbroek i sur., 2010., Hayama i sur., 2011.). Crijeva brojlera, osobito slijepa, mogu sadr\u017eavati veliki broj kampilobaktera (Berrang i sur., 2001.).
\nKao mjera smanjenja broja bakterija u klaonicama redovito se koriste \u0161urionici u kojima temperatura vode iznosi 72 \u00b0C (Zglavnik i Sokolovi\u0107, 2009.). Nakon \u0161urenja trupovi prolaze kroz aparat za linijsko \u010dupanje perja, a potom slijedi evisceracija prilikom koje mo\u017ee do\u0107i do puknu\u0107a crijeva. Prilikom puknu\u0107a crijeva mo\u017ee do\u0107i do one\u010di\u0161\u0107enja trupova peradi i ko\u017ee. U klaoni\u010dkim objektima od izuzetne je va\u017enosti pridr\u017eavanje higijensko \u2013 sanitarnih uvjeta, redovito \u010di\u0161\u0107enje i dezinfekcija opreme i pribora u cilju smanjenja pojavljivanja bakterija iz roda Campylobacter<\/em> u mesu peradi (Zglavnik i Sokolovi\u0107, 2009., Levak, 2015.). Ko\u017ea peradi predstavlja jedan od glavnih izvora Campylobacter<\/em> spp. zbog slijevanja sadr\u017eaja s povr\u0161ine trupova te se pretpostavlja da je to podru\u010dje trupa peradi naj\u010de\u0161\u0107e kontaminirano bakterijama. Campylobacter<\/em> spp. ostaju na ko\u017ei i mogu stvarati biofilm \u0161to im pru\u017ea povoljan okoli\u0161 za opstanak i daljnje one\u010di\u0161\u0107enje (Chantarapanont i sur., 2003.). Ko\u017ee vrata brojlera su dobri pokazatelji one\u010di\u0161\u0107enja pili\u0107a vrstama Campylobacter<\/em> spp. (Berndtson i sur., 1992.).<\/p>\n

Tijekom istra\u017eivanja u lipnju, srpnju i kolovozu 2020. godine u tri razli\u010dite klaonice brojlera tijekom klanja uzorkovano je 60 uzoraka vratova pili\u0107a u kojih je u 28 (46,67 %) uzoraka dokazana prisutnost Campylobacter<\/em> spp. U klaonici 1 u \u010dak 75 % uzoraka, u klaonici 2 u 10 % i u klaonici 3 u 15 % obra\u0111enih uzoraka. Mikuli\u0107 i sur. (2016.a) godine proveli su istra\u017eivanje na prisutnost Campylobacter<\/em> spp. u Hrvatskoj na 241 uzoraka svje\u017eeg pile\u0107eg mesa (trupovi i vratovi). Rezultati istra\u017eivanja pokazali su visoku prevalenciju termotolerantnih kampilobaktera od 73,86 %. C. jejuni<\/em> je dokazan u 53,53 %, a C. coli<\/em> u 15,35 % uzoraka. Istra\u017eivanja su se pokazala sli\u010dnim onima u zemljama Europske Unije i u ostatku svijeta. Sli\u010dne rezultate poput na\u0161ih u svojim su istra\u017eivanjima opisali Had\u017eiabdi\u0107 i sur. (2013.) koji su prisutnost bakterija iz roda Campylobacter<\/em> spp. ustvrdili u 58,1 % pile\u0107ih ko\u017ea u klaonicama u Bosni i Hercegovini.
\nAlagi\u0107 i sur. (2016.) su dokazali u Campylobacter<\/em> spp. u 27,4 % trupova pili\u0107a u jednoj od najve\u0107ih klaonici u Bosni i Hercegovini. Istra\u017eivanje u Francuskoj je pokazalo da je 44,8 % uzoraka brojlera prikupljenih tijekom klanja u klaonicama kontaminirano Campylobacter<\/em> spp., dominirala je vrsta C. jejuni<\/em> u 87,5 %, a u ko\u017ei vratova pili\u0107a vrsta C. jejuni<\/em> je dokazana u svim obra\u0111enim uzorcima (Denis i sur., 2001.). U Tajlandu je provedeno istra\u017eivanje na prisutnost kampilobakterioze na farmama pili\u0107a, klaonicama pili\u0107a i trgovinama pili\u0107a, uzorkovano je 849 uzoraka, a Campylobacter<\/em> spp. dokazan je u 415 (48,9 %) uzoraka (Meeyam i sur., 2004.). Na\u0161e je istra\u017eivanje provedeno tijekom ljetnih mjeseci lipnja, srpnja i kolovoza. Ranijih godina provedeno je istra\u017eivanje kako bi se istra\u017eio u\u010dinak okoli\u0161nih temperatura tijekom razli\u010ditih godi\u0161njih doba na pre\u017eivljavanje C. jejuni<\/em> u peradi. Od svibnja do listopada ustvr\u0111eno je od 87 do 97 % pozitivnih uzoraka, a najmanje je ustvr\u0111eno u prosincu 7 %, i sije\u010dnju 33 % (Wills i Murray, 1997.). Dokazivanjem pojedinih genotipova mogu\u0107e je koristiti u svrhu izbijanja bolesti te se \u010desto dokazuju u \u017eivotinja i ljudi. U Hrvatskoj su 2016. dokazani i opisani novi ST i CC C. jejuni<\/em> i C. coli<\/em> podrijetlom iz pile\u0107eg mesa (Mikuli\u0107, 2017.b).<\/p>\n

U tabeli 2. i grafikonu 3. prikazan je raspon dobivenih vrijednosti kod uzoraka kod kojih su se vrijednosti kretale od 1364 cfu\/g a najvi\u0161a koncentracija iznosila je 5909 cfu\/g.
\nIsto tako u 13 uzoraka odre\u0111en je broj Campylobacter<\/em> spp., no vrijednosti su bile manje od grani\u010dne vrijednost, a raspon dobivenih rezultata kretao se od 182 cfu\/g do 909 cfu\/g. Prema nekim ranijim istra\u017eivanjima neki autori su smatrali da infektivna doza za C. jejuni<\/em> iznosi 500 cfu\/g (Robinson, 1981.). Black i sur. (1988.) na zdravim dobrovoljcima potvrdili su infektivnu dozu od 800 cfu\/g. Uzimaju\u0107i u obzir infektivnu dozu koja mo\u017ee ovisiti o fizi\u010dkom statusu i dobi pacijenta dobivene vrijednosti nisu zanemarive. U \u0160panjolskoj je ukupno pretra\u017eeno 150 uzoraka ko\u017ee vratova iz ohla\u0111enih trupova broilera, od kojih je 66 (44 %) bilo nesukladno, 53 (84 %) u rasponu izme\u0111u 1000 i 10 000 cfu\/g, dok je 13 uzoraka imalo vi\u0161e od 10 000 cfu\/g (EFSA i ECDC, 2018).
\nRezultati na\u0161eg istra\u017eivanja prema broju nezadovoljavaju\u0107ih uzoraka ko\u017ea vratova vrlo su sli\u010dni rezultatima istra\u017eivanja u \u0160panjolskoj, ali vrijednosti u na\u0161im istra\u017eivanjima nisu prelazile vi\u0161e od 5909 cfu\/g dok su u \u0160panjolskoj te vrijednost bile \u010desto i iznad 10 000 cfu\/g.<\/p>\n

Godine 1972. godine klini\u010dki mikrobiolozi u Belgiji prvo su izdvojili kampilobaktere iz uzoraka stolice bolesnika s proljevom. Razvoj selektivnih hranjivih podloga za rast ovog mikroorganizma 1970-ih omogu\u0107io je da se u mnogo vi\u0161e laboratorija istra\u017euje ovaj mikroorganizam. Uskoro je potvr\u0111eno da je Campylobacter<\/em> spp. uobi\u010dajeni patogen u ljudi. Vrsta C. jejuni<\/em> vode\u0107i je uzrok \u017eelu\u010dano crijevnih infekcija zabilje\u017eenih u SAD-u i diljem svijeta (Altekruse i sur., 1999.). Kampilobakterioza se mo\u017ee javiti u pojedina\u010dnim slu\u010dajevima ili manjim obiteljskim epidemijama. Glavnu opasnost u doma\u0107instvu predstavlja kri\u017eno one\u010di\u0161\u0107enje svje\u017ee i hrane spremne za konzumaciju kako izravno tako i neizravno preko ruku, radnih povr\u0161ina, kuhinjskih pomagala, kao i nedovoljno toplinski obra\u0111ena hrana (Mikuli\u0107 i sur., 2016.b). Kampilobakterioza je u\u010destalija ljeti jer vi\u0161e temperature pogoduju rastu uzro\u010dinka ove bolesti (Patrick i sur., 2004.).<\/p>\n

Prema najnovijim podatcima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Europskog centra za spre\u010davanje i kontrolu bolesti (ECDC), humana alimentarna kampilobakterioza je najzastupljenija zoonoza jo\u0161 od 2005. godine. Broj prijavljenih slu\u010dajeva humane kampilobakterioze na podru\u010dju Europe u 2017. godini iznosio je 246 158 slu\u010dajeva. U posljednjih pet godina bilje\u017ei se usporavanje rasta broja oboljelih te se u 2017. godini bilje\u017ei pad u broju oboljelih od kampilobakterioze (64,8 slu\u010dajeva na 100 000 stanovnika) \u0161to je neznatno smanjenje u odnosu na 2016. (66,3\/100 000 stanovnika). Najvi\u0161a incidencija zabilje\u017eena je za 2017. godinu u \u010ce\u0161koj (230\/100 000), Slova\u010dkoj (127,8), \u0160vedskoj (106,1) i Luksemburgu (103,8).
\nNajni\u017ei postotci u 2017. zabilje\u017eeni su u Bugarskoj, Cipru, Latviji, Poljskoj, Portugalu i Rumunjskoj (\u2264 5,8 na 100 000). Od ukupnog broja potvr\u0111enih kampilobakterioza, C. jejuni<\/em> je naj\u010de\u0161\u0107i uzro\u010dnik dokazan u 84,4 % slu\u010dajeva, C. coli<\/em> u 9,2 %, C. lari<\/em> 0,1 %, a C. upsaliensis<\/em> u 0,1 %, slu\u010dajeva (EFSA i ECDC, 2018.).
\nPrema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godine 2018. prijavljen je 1971 slu\u010daj, a 2019. godine 1732 slu\u010daja kampilobakterioze u Republici Hrvatskoj (HZJZ, 2020.).<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/h2>\n
\n

Kampilobakterioza predstavlja va\u017ean javno-zdravstveni problem koji zauzima vode\u0107e mjesto prema broju oboljelih u Europskoj Uniji kao naj\u010de\u0161\u0107a bolest koja se prenosi hranom. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja ukazuju na mogu\u0107u visoku pojavnost bakterija iz roda Campylobacter<\/em> tijekom razli\u010ditih faza proizvodnje mesa peradi.
\nRezultati ovog istra\u017eivanja potvr\u0111uju pojavnost Campylobacter<\/em> spp. u 46,67 % uzoraka ko\u017ea vratova tovnih pili\u0107a.
\nDobiveni rezultati se sla\u017eu s prethodno provedenim istra\u017eivanjima na podru\u010dju Europe i pokazuju visoku pojavnost Campylobacter<\/em> spp. S obzirom da je broj slu\u010dajeva kampilobakterioze u Hrvatskoj u stalnom porastu, od izuzetne je va\u017enosti kontrola prisutnosti Campylobacter<\/em> spp. u peradarskoj proizvodnji. Provo\u0111enje biosigurnosnih mjera i pra\u0107enje prevalencije kampilobaktera nu\u017eni su u klaoni\u010dkim objektima kako bi se smanjila u\u010destalost pojave ove zoonoze.<\/p>\n

<\/a>
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

  ▲<\/a><\/p>\n

1. ALAGI\u0106, D., A. SMAJLOVI\u0106, M. SMAJLOVI\u0106, Z. MAKSIMOVI\u0106, E. \u010cLANAK, K. \u010cAKLOVICA, S. TANKOVI\u0106, E. VELJOVI\u0106, I. LJEVAKOVI\u0106-MUSLADIN i M. RIFATBEGOVI\u0106 (2016): U\u010destalost one\u010di\u0161\u0107enja mesa brojlera s bakterijama roda Campylobacter. Meso 18, 335-340.
\n2. ALTEKRUSE, S. F., J. S. NORMAN, P. I FIELDS and D. L. SWERDLOW (1999): Campylobacter jejuni \u2013 An emerging foodborne pathogens. Emerg. Infect. Dis. 5, 28-35.
\n3. BERRANG, M. E., R. J. BUHR, J. A. CASON and J. A. DICKENS (2001): Broiler carcass contamination with Campylobacter from feces during defeathering. J. Food Prot. 64, 2063-2066.
\n4. BERNDTSON, E., M. TIVERAMO and A. ENGVAL (1992): Distribution and numbers of Campylobacter in newly slaughtered broiler chickens and hens. Int. J. Food Microbiol. 15, 45-50.
\n5. BLACK, R. E., M. M. LEVINE, M. L. CLEMENTS, T. P. HUGHES and M. J. BLASER (1988): Experimental Campylobacter jejuni infection in humans. J. Infect. Dis., 157, 472-479.
\n6. BULL, S. A., V. M. ALLEN, G. DOMINGUE, F. JORGENSEN, J. A. FROST, R. URE, R. WHYTE, D. TINKER, J. E. L. CORRRY, J. GILLARD-KING and T. J. HUMPHREY (2006): Sources of Campylobacter spp. colonizing housed broiler flocks during
\nrearing. Appl. Environ. Microbiol. 72, 645-652.
\n7. CHANTARAPANONT, W., M. BERRANG and J. F. FRANK (2003). Direct microscopic observation and viability determination of Campylobacter jejuni on chicken skin. J. Food Prot. 66, 2222-2230.
\n8. CVETNI\u0106, \u017d., M., OSTOJI\u0106 i A. KVESI\u0106 (2013): Specijalna bakteriologija. U: Mikrobiologija i parazitologija. Mostar, str. 33-98.
\n9. DENIS, M., J. R. PETTON, M. J. LAISNEY, G. ERMEL and G. SALUAT (2001): Campylobacter contamination in French chicken production from farm to consumers. Use of a PCR assay for detection and indetification of C. jejuni and C. coli. J. Appl. Microbiol. 91, 255-267.
\n10. EFSA i ECDC (2018): The European Union summary report on trends and sources of zoonoses, zoonotic agents and food-borne outbreaks in 2017. EFSA Journal 16: 5500, 10-22.
\n11. ELLERBROEK, L. I., J. A. LIENAU and G. KLEIN (2010): Campylobacter spp. In broilers flocks at farm level and the potential for cross-contamination during slaughter. Zoonoses Public Health. 57, e81-e88.
\n12. HAD\u017dIABDI\u0106, S., E. RE\u0160IDBEGOVI\u0106, I. GRUNTAR, D. KU\u0160AR, M. PATE, L. ZAHIROVI\u0106, A. KUSTURA, A. GAGI\u0106, T. GOLETI\u0106 and M. OCEPEK (2013): Campylobacter in broiler flocks in Bosnia and Herzegovina: Prevalence and genetic diversity. Slov. Vet. Res. 50, 45-55.
\n13. HAYAMA, Y., T. YAMAMOTO, F. KASUGA and T. TSUTSUI (2011): Simulation model for Campylobacter cross-contamination during poultry processing at slaughterhouses. Zoonose Public Health, 58, 399-406.
\n14. HILBERT, F., M. SCHERWITZEL, P. PAULSEN and M. P. SZOSTAK (2010): Survival of Campylobacter jejuni under conditions of atmospheric oxygen tension with the support of Pseudomonas spp. Appl. Environ. Microbiol. 76, 5911-5917.
\n15. HRN EN ISO 10272 \u2013 2:2017 \u2013 Mikrobiologija u lancu hrane \u2013 Horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i odre\u0111ivanje broja Campylobacter spp. \u2013 2. Dio: Postupak odre\u0111ivanja broja kolonija (izvornik: International Organization for Standardization, ISO 10272 \u2013 2:2017; EN ISO 10272 \u2013 2:2017)
\n16. HRN EN ISO 17604 \u2013 2015 \u2013 Mikrobiologija lanca hrane – Uzorkovanje \u017eivotinjskih trupova za mikrobiolo\u0161ku analizu (ISO 17604:2015; EN ISO 17604:2015).
\n17. HZJZ (2020): Hrvatski zdravstveni statisti\u010dki ljetopis za 2019. godinu. Prijava epidemija u 2019. godini. Str. 175.
\n18. JEFFREY, J. S., K. H. TONOOKA and J. LOZANO (2001): Prevalence of Campylobacter spp. from skin, crop and intestine of commercial broiler chicken carcasses at processing. Poultry Sci. 80, 1390-1392.
\n19. JOSHUA, G. W. P., C. GUTHRIE \u2013 IRONS, A. V. KARLYSHEV and B. W. WREN (2006): Biofilm formation in Campylobacter jejuni. Microbiology 152, 387-396.
\n20. KAAKOUSH, N. O., N. CASTANO-RODRIGUEZ, H. M. MITCHELL and S. MING MAN (2015): Global Epidemiology of Campylobacter Infection. Clin. Microbiol. Rev. 28, 687-720.
\n21. LABARCA, J. A., J. STURGEON, L. BORENSTEIN, N. SALEM, S. M. HARVEY, E. LEHNKERING, R. REPORTER and L. MASCOLA (2001): Campylobacter upsaliensis: Another pathogen for consideration in the United States. Clin. Infect. Dis. 34, 59-60.
\n22. LEVAK, S. (2015): Campylobacter spp. u mesu peradi. Meso XVII, 558-565.
\n23. LEVIN, R. E. (2007): Campylobacter jejuni: A Review of its characteristics, pathogenicity, ecology, distribution, subspecies characterization and molecular methods of detection. Food Biotechn. 21, 271-347.
\n24. MARINCULI\u0106, A., B. HABRUN, LJ. BARBI\u0106 i R. BECK (2009): Biolo\u0161ke opasnosti u hrani. Hrvatska agencija za hranu, Osijek.
\n25. MATSUDA, M. and M. MOORE (2011): The epidemiology and zoonotic transmision of thermophilic Campylobacter lari. Br. Microbiol. Res. J. 1, 104-121.
\n26. MEEYAM, T., P. PADUNGTOD and J. B. KANEENE (2004): Molecular characterisation of Campylobacter isolated from chickens and humans in northern Thailand. Sautheast Asian J. Trop. Med. Public Health. 35, 670-675.
\n27. MIKULI\u0106, M., A. HUMSKI, B. NJARI, M. OSTOVI\u0106, S. DUVNJAK and \u017d. CVETNI\u0106 (2016a): Prevalence of Thermotolerant Campylobacter spp. in Chicken Meat in Croatia and Multilocus Sequence Typing of a Small Subset of Campylobacter jejuni and Campylobacter coli Isolates. Food Tehnol. Biotehnol. 54, 475-481.
\n28. MIKULI\u0106, M., A. HUMSKI, B. NJARI, M. OSTOVI\u0106 i \u017d. CVETNI\u0106 (2016b): Termotolerantni Campylobacter spp. \u2013 uzro\u010dnici kampilobakterioze (I. dio). Vet. stn. 47, 327-334.
\n29. MIKULI\u0106, M., A. HUMSKI, B. NJARI, M. OSTOVI\u0106 i \u017d. CVETNI\u0106 (2016c): Termotolerantni Campylobacter spp. \u2013 uzro\u010dnici kampilobakterioze (II. dio). Vet. stn. 47, 447-454.
\n30. MIKULI\u0106, M., A. HUMSKI, B. NJARI, D. STOJEVI\u0106, L. JURINOVI\u0106, S. \u0160PI\u010cI\u0106, S. DUVNJAK and \u017d. CVETNI\u0106 (2017a): Methods for the isolation and identification of bacteria of the genus Campylobacter – classical and molecular methods (Part I). Vet. stn. 48, 297-303.
\n31. MIKULI\u0106, M., A. HUMSKI, B. NJARI, D. STOJEVI\u0106, L. JURINOVI\u0106, S. \u0160PI\u010cI\u0106, S. DUVNJAK and \u017d. CVETNI\u0106 (2017b): Methods for isolation and identification of bacteria of the genus Campylobacter – genotyping methods (Part II). Vet. stn. 48, 357-363.
\n32. MUSGROVE, M. T., J. A. CASON, D. L. FLETCHER, N. J. STERN, N. A. COX and J. BAILEY (1997): Effect of cloacal plugging on microbial recovery from Partially processed broilers. Poultry Sci. 76, 530-533.
\n33. PATRICK, M. E., L. E. CHRISTIANSEN, M. WAINO, S. ETHELBERG, H. MADSEN and H. C. WEGENER (2004): Effects of climate on incidence of Campylobacter spp. in humans and prevalence in broiler flocks in Denmark. Appl. Environ. Microbiol. 70, 7474-7480.
\n34. ROBINSON, D. A. (1981): Infective dose of Campylobacter jejuni in milk. Br. Med. J. 282, 1584.
\n35. SILVA, J., D. LEITE, M. FERNANDES, C. MENA, P. A. GIBBS and P. TEIXEIRA (2011): Campylobacter spp. As a Fooborne Pathogen: A Review. Front Microbiol. 2:200.27. doi.10.3389\/fmicb.2011.00200
\n36. SAENZ, Y., M. ZARAZAGA, M. LANTERO, M. H. GASTANERES, F. BAQUERO, and C. TORRES (2000): Antibiotic resistence in Campylobacter strains isolated from animals, foods, and humans in Spain in 1997-1998. Antimicrob. Agents Chemother. 44, 267-271.
\n37. Uredba komisije (EU) 2017\/1495 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2073\/2005 u pogledu Campylobactera u trupovima brojlera. https:\/\/eur-lex.europa.eu\/legal-content\/HR\/TXT\/PDF\/?uri=CELEX:32017R1495&from=EN. Pristupljeno 15.01.2019.
\n38. VU\u010cKOVI\u0106, D. i M. ABRAM (2009): Kampilobakteri – naj\u010de\u0161\u0107i uzro\u010dnik bakterijskog proljeva u ljudi \u0161irom svijeta. Medicina 45, 344-350.
\n39. ZGLAVNIK, T. i M. SOKOLOVI\u0106 (2009): Pojavnost Campylobacter spp. u fecesu, brisevima s pile\u0107ih trupova i otpadne vode na liniji klanja. \u201ePeradarski dani 2009 (Pore\u010d 25. \u2013 28. o\u017eujka 2009.). Zbornik, str. 184-190.
\n40. WILLS, W. L. and C. MURRAY (1997): Campylobacter jejuni seasonal recovery observations of retail market broilers. Poult. Sci. 76, 314-317.
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

Campylobacter<\/em> spp. in the skin of broiler neck<\/h2>\n
\n
Sanja FURMEG<\/strong>, B.Sc. Sanit. Ing., Expert Associate, \u017deljko CVETNI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Academician, Maja BUKVI\u0106<\/strong>, PhD, Mag. Ing. Bioproc., Mag. Agr., Expert Associate, Jadranka SOKOLOVI\u0106<\/strong>, DVM, Expert Associate, Croatian Veterinary Institute, Veterinary Department Kri\u017eevci, Croatia; Marina MIKULI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Research Associate, Croatian Veterinary Institute, Zagreb; Marija CVETNI\u0106<\/strong>, DVM, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Vesna JAKI TKALEC<\/strong>, DVM, Croatian Veterinary Institute, Veterinary Department Kri\u017eevci, Croatia<\/div>\n
\n

Campylobacteriosis is a zoonosis transmitted to man from animals and products of animal origin, caused by bacteria of the genus Campylobacter<\/em>. Campylobacters are ubiquitous microorganisms that can be found in all types of meat and meat products, raw milk and dairy products, less frequently in eggs, and in contaminated water. Campylobacteriosis is more frequent in summer since the higher temperatures stimulate the growth of the causative agent of this disease. During summer 2020 (June, July, August), 60 samples of the skins of broiler necks were collected in three slaughterhouses and tested for Campylobacter<\/em> bacteria. Of the total number of samples tested, 28 (46.67%) were inconsistent (> 1000 CFU\/g), Campylobacter<\/em> spp. was proven in 21.67% of samples, though at lower concentrations < 1000 CFU\/g, and 19 samples did not contain Campylobacter<\/em> spp. All samples were processed according to the standard method for detecting the presence and determining the number of Campylobacter<\/em> spp. Considering the pathogenicity of bacteria belonging to the genus Campylobacter<\/em>, thermal treatment of food, water disinfection, prevention of cross contamination, and hygiene of food preparation areas are of paramount importance to ensure food safety. Implementation of biosecurity measures and monitoring for the prevalence of campylobacters are necessary in slaughterhouses to reduce the frequency of occurrence of this zoonosis.<\/p>\n

Key words:<\/strong> Campylobacter spp.; skins of broiler necks; contamination; good hygiene practice<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S. Furmeg*, \u017d. Cvetni\u0107, M. Bukvi\u0107, J. Sokolovi\u0107, M. Mikuli\u0107, M. Cvetni\u0107 i V. Jaki Tkalec Sanja FURMEG*, dipl. sanit.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[386,388,389,387],"issuem_issue":[92],"ppma_author":[292,101,294,293,384,385,128],"class_list":["post-650","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-original-scientific-articles","tag-campylobacter-spp","tag-contamination","tag-dobra-higijenska-praksa","tag-koze-vratova-tovnih-pilica","issuem_issue-52-3"],"yoast_head":"\nCampylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a - CROATIAN VETERINARY JOURNAL<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Campylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"S. Furmeg*, \u017d. Cvetni\u0107, M. Bukvi\u0107, J. Sokolovi\u0107, M. Mikuli\u0107, M. Cvetni\u0107 i V. Jaki Tkalec Sanja FURMEG*, dipl. sanit.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-04-21T14:02:24+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"1 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica\",\"name\":\"Campylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg\",\"datePublished\":\"2021-03-22T21:45:59+00:00\",\"dateModified\":\"2021-04-21T14:02:24+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Articles\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Campylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"name\":\"VETERINARSKA STANICA\",\"description\":\"Journal of Croatian Veterinary Institute\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\",\"name\":\"Veterinarska stanica\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"width\":728,\"height\":90,\"caption\":\"Veterinarska stanica\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/\",\"https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/\",\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Campylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"Campylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","og_description":"S. Furmeg*, \u017d. Cvetni\u0107, M. Bukvi\u0107, J. Sokolovi\u0107, M. Mikuli\u0107, M. Cvetni\u0107 i V. Jaki Tkalec Sanja FURMEG*, dipl. sanit.","og_url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica","og_site_name":"CROATIAN VETERINARY JOURNAL","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/","article_modified_time":"2021-04-21T14:02:24+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg","type":"","width":"","height":""}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Estimated reading time":"1 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica","name":"Campylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","isPartOf":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg","datePublished":"2021-03-22T21:45:59+00:00","dateModified":"2021-04-21T14:02:24+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#primaryimage","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SanjaFurmeg.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=campylobacter-spp-u-kozi-vrata-tovnih-pilica#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Articles","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Campylobacter spp. u ko\u017ei vrata tovnih pili\u0107a"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","name":"VETERINARSKA STANICA","description":"Journal of Croatian Veterinary Institute","publisher":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization","name":"Veterinarska stanica","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","width":728,"height":90,"caption":"Veterinarska stanica"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/","https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/","https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/650","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/article"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=650"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/650\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1829,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/650\/revisions\/1829"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=650"},{"taxonomy":"issuem_issue","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fissuem_issue&post=650"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fppma_author&post=650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}