![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/IvonaZuraZaja.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
I. \u017dura \u017daja<\/strong>, P. Martinec<\/strong>, I. Butkovi\u0107<\/strong>*, M. Vili\u0107<\/strong>, S. Milinkovi\u0107-Tur<\/strong>, S. Vince<\/strong>, N. \u017dura<\/strong>, A. Sluganovi\u0107<\/strong>, M. Samard\u017eija<\/strong>, J. Pejakovi\u0107 Hlede<\/strong> i I. Folno\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Elektromagnetsko se zra\u010denje emitira iz prirodnog okru\u017eenja, ali i uporabom industrijskih i svakodnevnih ure\u0111aja za be\u017ei\u010dnu komunikaciju, stoga su ljudski i \u017eivotinjski organizmi stalno izlo\u017eeni zra\u010denju. Tijekom posljednjih godina, zbog brzog tehnolo\u0161kog napretka, elektromagnetsko zra\u010denje iz umjetnih izvora prema\u0161ilo je vrijednosti zra\u010denja prirodnog podrijetla. Op\u0107a zabrinutost svih nas, zbog sve ve\u0107eg broja ure\u0111aja (mobilnih telefona, prijenosnih ra\u010dunala, Wi-Fi-ja i mikrovalnih pe\u0107nica), koji koriste radiofrekvencijsko elektromagnetsko zra\u010denje (RF-EMZ) opravdana je zbog sve brojnijih dokaza o njihovoj \u0161tetnosti na \u017eive organizme. Suvremeni ure\u0111aji moderne tehnologije emitiraju radiofrekvencijske elektromagnetske valove malih frekvencija koje ljudsko i \u017eivotinjsko tijelo apsorbira \u0161to mo\u017ee imati potencijalne \u0161tetne u\u010dinke na: mozak, srce, endokrini sustav i reproduktivnu funkciju. Mu\u0161ki je reproduktivni sustav jedno od najosjetljivijih tkiva na RF-EMZ-e. Tako je primjerice, iz trenutno dostupnih studija provedenih in vitro<\/em> i in vivo<\/em>, jasno da RF-EMZ-e ima \u0161tetne u\u010dinke na spermatogenezu, odnosno kakvo\u0107u ejakulata ljudi i \u017eivotinja \u2013 broj spermija u ejakulatu, pre\u017eivljavanje, morfologiju i gibljivost spermija \u2013 utje\u010de na stani\u010dni metabolizam i endokrini sustav i mo\u017ee prouzro\u010diti genotoksi\u010dnost, genomsku nestabilnost i oksidativni stres, a to mo\u017ee prouzro\u010diti neplodnost. \u0160tetni u\u010dinci RF-EMZ-a dijele se na toplinske i netoplinske. Ve\u0107ina negativnih biolo\u0161kih u\u010dinaka pripisuje se netoplinskim u\u010dincima, a toplinski se u\u010dinci nastali RF-EMZ mobilnog telefona, smatraju manje \u0161tetnima. Zbog stvaranja prevelike koli\u010dine reaktivnih kisikovih spojeva u mu\u0161kom spolnom sustavu hipertermija skrotuma i pove\u0107ani oksidativni stres mogu biti klju\u010dni mehanizmi putem kojih RF-EMZ-e utje\u010de na plodnost mu\u0161karaca. Navedeni su i negativni u\u010dinci povezani s vremenom kori\u0161tenja, ponajprije mobilnog telefona. Stoga je cilj ovoga preglednog rada opisati neke od u\u010dinaka RF-EMZ-a na mu\u0161ki spolni sustav.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> elektromagnetsko radiofrekvencijsko zra\u010denje, mu\u0161ki spolni sustav, kakvo\u0107a ejakulata, endokrini sustavi, oksidativni stres<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n U dana\u0161njem svijetu u kojem \u017eivimo sastavni dio na\u0161e svakodnevice je uporaba moderne tehnologije kao na\u010dina komunikacije. Ljudi i \u017eivotinje su svakodnevno izlo\u017eeni sve ve\u0107em broju radiofrekvencijskih elektromagnetskih polja (RF-EMP) nastalih proizvodnjom i opskrbom elektri\u010dne energije, televizijskih ure\u0111aja, osobnih ra\u010dunala, radija, mobilnih telefona i be\u017ei\u010dne internetske tehnologije kao \u0161to su: Wi\u2011Fi i 5G ruteri\/modemi (Gye i Park, 2012., Okechukwu, 2020.). Mobilni telefoni su najzastupljeniji ure\u0111aji u primjeni svekolikog pu\u010danstva, a emitiraju radiofrekvencijske elektromagnetske valove, koji prenose signale s mobilnog telefona do baznih stanica i antena. Frekvencija takvih valova je niska, ali usprkos tome postoji odre\u0111eni rizik za ljudsko i \u017eivotinjsko zdravlje, jer tijela ljudi i \u017eivotinja mogu djelovati kao antene koje apsorbiraju te valove i pretvaraju ih u vrtlo\u017ene struje (Khullar, 2012.). Jedan od najosjetljivijih i najva\u017enijih fiziolo\u0161kih sustava koji je izlo\u017een RF-EMP-a je spolni sustav (Asghari i sur., 2016.). Testisi kao organi mu\u0161kog spolnog sustava u kojima se stvaraju spermiji i testosteron, vrlo su osjetljivi na razne vanjske i unutarnje \u010dimbenike kao \u0161to su: hipertermija, upala, zra\u010denje te izlaganje agensima koji dovode do apoptoze zametnih stanica (Bahaodini i sur., 2015.).<\/p>\n Radiofrekvencijsko elektromagnetsko zra\u010denje prouzro\u010di smanjeno stvaranje i izlu\u010divanje melatonina (hormona epifize), \u0161to dovodi do smanjenog izlu\u010divanje gonadotopnih hormona adenohipofize (Al-Akhras i sur., 2006., Ciani i sur., 2021.), odnosno smanjeno stvaranje testosterona i spermatogenezu (Adah i sur., 2018., Kesari i sur., 2018., Okechukwu, 2020.). Nadalje, RF-EMZ-e pove\u0107ava zastupljenost apoptoze zametnih stanica, oksidativnog stresa i smanjenje antioksidacijske za\u0161tite u mu\u0161kom spolnom sustavu (Kesari, 2010., Adah i sur., 2018.). Osim navedenog, produljeno izlaganje testisa i sekundarnih spolnih organa RF-EMZ-u ima i \u0161tetan u\u010dinak na spermije i mo\u017ee izazvati genetska o\u0161te\u0107enja, odnosno o\u0161te\u0107enje DNK-a spermija (Yildirim i sur., 2015.). U ovom \u0107e radu ve\u0107a pozornost biti usmjerena na u\u010dinke RF-EMZ-a frekvencija 4G i starije tehnologije na mu\u0161ki spolni sustav o \u010dijim se posljedicama djelomi\u010dno znade, dok posljedice koje prouzro\u010de izlo\u017eenost RF-EMZ-a frekvencija 5G tehnologije jo\u0161 nisu istra\u017eene.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Elektromagnetsko se zra\u010denje mo\u017ee definirati kao prijenos energije u obliku elektromagnetskih valova koji se \u0161ire zrakopraznim prostorom brzinom svjetlosti. Ljudi i \u017eivotinje izlo\u017eeni su neioniziraju\u0107em zra\u010denju prirodnog i antropogenog podrijetla. U izvore neioniziraju\u0107ih zra\u010denja ubrajaju se svi ure\u0111aji koji proizvode jednu ili vi\u0161e vrsta neioniziraju\u0107ih zra\u010denja (Kesari i sur., 2018., Santini i sur., 2018., \u017dura \u017daja i sur., 2021.). Neioniziraju\u0107e zra\u010denje razli\u010ditih frekvencija antropogenog podrijetla, onoga koje je proizveo \u010dovjek (radiokomunikacijski sustavi, mobilni telefoni, mikrovalne pe\u0107nice, izvori iz podru\u010dja be\u017ei\u010dnog komunikacijskog sustava) i one\u010distio okoli\u0161 naziva se elektromagnetski smog ili elektrosmog (Kesari i sur., 2018.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Radiofrekvencijsko elektromagnetsko zra\u010denje ima toplinske i netoplinske u\u010dinke (Challis, 2005., \u017dura \u017daja i sur., 2021.).<\/p>\n Toplinski u\u010dinak, tj. zagrijavanje tkiva povezan je s lokalnim pove\u0107anjem temperature (Challis, 2005., Pourlis, 2009.). Netoplinski u\u010dinci uklju\u010duju sve interakcije biolo\u0161kih tkiva s RF-EMV-a bez stvaranja topline ili bez mjerljivog porasta temperature (Slika 2.).<\/p>\n Naj\u0161tetniji u\u010dinak na \u017eive organizme ima magnetsko polje zbog svoje sposobnosti prodiranja u ljudska i \u017eivotinjska tijela, dok s druge strane elektri\u010dno polje elektromagnetskih valova ima slabu sposobnost prodiranja kroz ljudsku ko\u017eu pa je samim time i manje \u0161tetno (Khullar, 2012.). Inducirane izmjeni\u010dne struje u tijelima koje nastaju zbog izlo\u017eenosti RF-EMZ-a mogu prouzro\u010diti netoplinske u\u010dinke na: tkiva, stanice i molekule. Netoplinski u\u010dinci uklju\u010duju: poreme\u0107aj spavanja, u\u010dinak na kognitivne funkcije, pove\u0107anje krvnog tlaka i imaju potencijalno kancerogene u\u010dinke (Otzuran i sur., 2002., Khullar, 2012.). Mobilni telefoni svojim oda\u0161iljanjem i primanjem mikrovalnog zra\u010denja na frekvencijama koje poti\u010du rotaciju molekula vode i nekih organskih molekula, povezani su s toplinskim i netoplinskim u\u010dincima. Ve\u0107ina biolo\u0161kih u\u010dinaka RF-EMV-a mobitela mo\u017ee se objasniti netoplinskim u\u010dinkom.<\/p>\n Kada tijelo koje ima sposobnost vodljivosti bude izlo\u017eeno RF-EMZ-u dolazi do stvaranja elektri\u010dnih polja i cirkuliraju\u0107e elektri\u010dne struje, koja se istodobno natje\u010de s endogenom strujom i naponima organizma, i na taj na\u010din naru\u0161ava normalnu fiziolo\u0161ku ravnote\u017eu (Adah i sur., 2018.). Ukoliko gusto\u0107a struje prelazi odre\u0111ene vrijednosti, zbog depolarizacije membrana mo\u017ee do\u0107i do stimulacije mi\u0161i\u0107a i \u017eivaca (Adah i sur., 2018.). Dubina prodiranja zra\u010denja u tijelo ovisi o njegovoj frekvenciji i svojstvima izlo\u017eenog dijela tijela (Makker i sur., 2009.). Vrlo niskofrekventna RF-EMP-a mogu prouzro\u010diti ve\u0107u \u0161tetu u tjelesnim sustavima, jer su te frekvencije sli\u010dne fiziolo\u0161kim frekvencijama, a njihovo preklapanje mo\u017ee prouzro\u010diti promjene u biolo\u0161kim procesima. Tako primjerice, kada su izvori vrlo niskofrekventnih RF-EMP-a u bliskom kontaktu s tijelom dolazi do stvaranja vrtlo\u017enih struja i zagrijavanja (Kesari i Behari, 2012.). \u017divotinje su, za razliku od ljudi, izlo\u017eene promjenjivim koli\u010dinama RF-EMZ-a, jer su \u010desto daleko od baznih stanica stoga ih od zra\u010denja \u010desto odvajaju metalni kavezi (Balmori, 2005.). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Zbog sve ve\u0107e izlo\u017eenosti ljudi i \u017eivotinja RF-EMP-a nastalih uporabom ure\u0111aja moderne tehnologije, zabrinutost svih nas sve je ve\u0107a zbog mogu\u0107eg utjecaja na zdravlje (Slika 3.) (Marjanovi\u0107 i sur., 2012., Wdowiak i sur., 2017., Adah i sur., 2018.).<\/p>\n Tehnolo\u0161kim napretkom radiofrekvencijsko zra\u010denje iz umjetnih izvora vi\u0161estruko je prema\u0161ilo koli\u010dinu zra\u010denja prirodnog podrijetla do 1018<\/sup> puta za frekvenciju od 900 MHz. Mobilni su telefoni najzastupljeniji ure\u0111aji u populaciji, a rade na razli\u010ditim frekvencijama koje se razlikuju ovisno o proizvo\u0111a\u010du i zemlji kori\u0161enja. Intenzivnija istra\u017eivanja vezana za biolo\u0161ki utjecaj mikrovalnog zra\u010denja na ljudsko i \u017eivotinjsko zdravlje zapo\u010dela su tijekom Drugog svjetskog rata potaknuta razvojem radara (Kesari, 2018.).<\/p>\n Utjecaj radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja na ejakulat u ljudi istra\u017euje se od ranih \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Naime, Prausnitz i Susskind (1962.) su prvi opisali rezultate utjecaja RF-EMZ-a na testise. Zbog smanjene plodnosti mu\u0161karaca tijekom 20. stolje\u0107a znanstveni interes za istra\u017eivanja u\u010dinka RF-EMZ-a na spolni sustav mu\u0161karaca se pove\u0107ao. Utvr\u0111eno je da je broj spermija u ejakulatu mu\u0161karaca 1940. godine bio gotovo dvostruko ve\u0107i od broja spermija 1990. godine (Giwereman i sur., 1993.). Misli se da mu\u0161karci koji nose mobilne telefone u d\u017eepovima hla\u010da kroz dulje vremensko razdoblje, svakodnevno pove\u0107avaju mogu\u0107nost posljedica RF-EMZ-a, a posebno su mladi\u0107i rizi\u010dna skupina (Oh i sur., 2018.). Osim reproduktivnih organa i glava je znatno izlo\u017eena RF-EMZ-a, jer je najvi\u0161e u doticaju s mobilnim telefonima (Al-Bayyari, 2017.).<\/p>\n Izlaganje ejakulata RF-EMZ-a na frekvenciji mobilnih telefona prouzro\u010di: smanjenje koncentracije, gibljivosti, pre\u017eivljavanje spermija i pove\u0107anje udjela spermija s patolo\u0161kom morfologijom u mu\u0161karaca (Erogul i sur., 2006., Agarwal i sur., 2007., Okechukwu, 2020.). \u0160takori izlo\u017eeni RF-EMZ-u frekvencije od 10 GHz dva sata, dnevno tijekom 35 dana, imaju smanjeno stvaranje spermija (Kesari i sur., 2010.). Smanjena plodnost \u0161takora se dovodi u vezu: sa stvaranjem prevelike koli\u010dine reaktivnih kisikovih spojeva (ROS), smanjenom aktivnosti antioksidacijskih enzima, pucanjem DNK-a lanca, patolo\u0161kom morfologijom spermija i smanjenom koncentracijom testosterona (Kesari i sur., 2010.). Ejakulat bika in vitro<\/em> ozra\u010den frekvencijom od 1800 MHz o\u010dituje nakon kratkotrajnog izlaganja i zna\u010dajan porast gibljivosti spermija, dok du\u017ea izlo\u017eenost ejakulata RF-EMZ-u prouzro\u010di pad njihove gibljivosti (Lukac i sur., 2011.). Uzrok o\u0161te\u0107enja spermija izlo\u017eenih RF-EMZ-u je nastanak ve\u0107e koli\u010dine ROS-a. ROS su nestabilne reaktivne molekule koje se fiziolo\u0161ki stvaraju u nekoliko tipova stanica, a uklju\u010dene su izme\u0111u ostalog i u regulaciju ekspresije gena koja odre\u0111uje: protuupalni odgovor, rast stanica, diferencijaciju, proliferaciju i odgovor na stres (Simko i Mattson, 2004.). Mjerenjem brzine apsorpcije zra\u010denja biofizi\u010dki pokazatelji opisuju fizi\u010dke i biolo\u0161ke \u010dimbenike koji odre\u0111uju stani\u010dnu radioosjetljivost nakon izlaganja RF-EMZ-u. Elektromagnetsko polje mora prodrijeti u izlo\u017eeni biolo\u0161ki sustav i potaknuti unutarnje elektromagnetsko polje koje \u0107e potaknuti biolo\u0161ki odgovor. Dubina prodiranja ili apsorpcija RF-EMZ-a ovisi o pokazateljima polja koje prodire u tkivo (poput intenziteta i gusto\u0107e snage), podru\u010dju izlo\u017eenosti, obliku, orijentaciji objekta i svojstvu zra\u010denja (Sharma i sur., 2017.). Navedeni \u010dimbenici izravno i neizravno sudjeluju u stvaranju slobodnih radikala za koje je utvr\u0111eno da nakon izlaganja mobilnog telefona na frekvenciji 3G mre\u017ee izravno mogu o\u0161tetiti DNK-a spermija \u0161takora (Kumar i sur., 2014.). Testisi su vrlo osjetljivi na zra\u010denje, a osim dubine prodiranja, koja je bitan \u010dimbenik o\u0161te\u0107enja testisa, bitno je vrijeme i trajanje izlaganja zra\u010denju, broj izlaganja u danu, koli\u010dina nezrelih stanica izlo\u017eenih zra\u010denju i koli\u010dina vode u organu koji je izlo\u017een. Ve\u0107a koli\u010dina vode u organizmu pove\u0107ava u\u010dinak zra\u010denja. Smatra se i da morfolo\u0161ke promjene prouzro\u010dene RF-EMP-m ovise o: vrsti, dozi, na\u010dinu i trajanju izlaganja RF-EMZ-u (T\u00fcredi i sur., 2015., Kesari, 2018.).<\/p>\n Prema istra\u017eivanjima iz 2005. godine ne\u0161to manje od 10 % parova u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama bilo je neplodno, stoga se ve\u0107 tada predvi\u0111alo pove\u0107anje broja i do 15 % u industrijaliziranim dr\u017eavama (Chandra i sur., 2005., Homan i sur., 2007.). Smatra se da je pove\u0107ana uporaba be\u017ei\u010dne tehnologije (npr. mobilnih telefona ili Wi-Fi-ja), koja oda\u0161ilje RF-EMZ-e usko povezana s neplodno\u0161\u0107u i da je uzrok o\u0161te\u0107enja spermija (Adah i sur., 2018., Kesari i sur., 2018.). Dokazano je da frekvencija mobilnih telefona i Wi-Fi-ja povezana sa smanjenjem broja gibljivih i progresivno gibljivih spermija, smanjenjem pre\u017eivljavanja spermija i pove\u0107anjem broja spermija patolo\u0161ke morfologije kao i stvaranjem prekomjerne koli\u010dine ROS-a, \u0161to u kombinaciji s drugim \u0161tetnim \u010dimbenicima poput konzumacije opijata, pu\u0161enje cigareta i na\u010din \u017eivota mo\u017ee dovesti do smanjene plodnosti u ljudi i \u017eivotinja (Agarwal i sur., 2007., Kumar i sur., 2011., Avendano i sur., 2012., Adah i sur., 2018., Kesari i sur., 2018.).<\/p>\n Za normalno funkcioniranje testisa ljudi i \u017eivotinja neophodna je odre\u0111ena temperatura, odnosno 2 \u00b0C ni\u017ea temperatura od normalne tjelesne temperature. Pove\u0107anje temperature testisa, \u0161to nije isklju\u010deno u odre\u0111enim okolnostima pri uporabi ure\u0111aja be\u017ei\u010dne tehnologije, mo\u017ee prouzro\u010diti nepovratni poreme\u0107aj spermatogeneze (Kandeel i Swerdloff, 1988., Adah i sur., 2018.).<\/p>\n Zna\u010dajno smanjen broj spermija i pove\u0107an broj apoptotskih stanica utvr\u0111en je u \u0161takora nakon njihovog izlaganja mobitelu u trajanju od 2 sata dnevno tijekom 35 dana (Kesari i sur., 2010.). U \u0161takora koji su bili izlo\u017eeni prijenosnim ra\u010dunalima povezanim s Wi-Fi mre\u017eom utvr\u0111eno je smanjenje broja i gibljivosti spermija. Izlo\u017eenost testisa RF-EMZ-u prouzro\u010di zna\u010dajno smanjenje promjera i te\u017eine sjemenih kanali\u0107a testisa, odnosno patolo\u0161kih i fiziolo\u0161kih promjena u tkivu testisa (Luo i sur., 2013., Kumar i sur., 2014., Bahaodini i sur., 2015.). Dugotrajna upotreba mobilnih telefona prouzro\u010di smanjenu koncentraciju, gibljivost i pre\u017eivljavanje spermija te smanjeni udio spermija normalne morfologije (Kesari i Behari, 2012., La Vignera i sur., 2012.), odnosno smanjenju progresivnu gibljivost spermija u mu\u0161karaca koji su nosili mobilni telefon u d\u017eepovima (Al-Bayyari i sur., 2017.).<\/p>\n Mehanizam negativnog u\u010dinka RF-EMZ-a na testise i smanjenja kakvo\u0107e ejakulata najvjerojatnije je povezan s nastankom oksidativnog stresa i prekomjernog stvaranja ROS-a. Slobodni radikali oksidiraju fosfolipide u izvanstani\u010dnom dijelu membrane spermija te tako prouzro\u010de smanjenu membransku fluidnost i pre\u017eivljavanje spermija \u0161to prouzro\u010di njihovu smanjenu gibljivost (Kesari i sur., 2018., \u017dura \u017daja i sur., 2019.a). Poznato je da smanjenu gibljivost i pre\u017eivljavanje spermija prouzro\u010di pove\u0107anje koncentracije superoksidnog aniona (Agarwal i sur., 2009.). Nastali ROS, osim \u0161to utje\u010du na gibljivost i pre\u017eivljavanje prouzro\u010de o\u0161te\u0107enja stani\u010dnih organela spermija poput: DNK-a i mitohondrija (Adah i sur., 2018.).<\/p>\n Izlo\u017eenost \u017eivotinja RF-EMZ-u mo\u017ee utjecati na aktivnost njihove epifize i hipofize (Rodriguez i sur., 2004., Cucurachi i sur., 2013., Okechukwu, 2020.). RF-EMZ-e mo\u017ee utjecati na smanjeno izlu\u010divanje melatonina, odnosno smanjenje biolo\u0161kog u\u010dinka melatonina u ljudi i \u017eivotinja (Yellon, 1994., Jarupat i sur., 2003., Kesari i sur., 2018.) (Slika 4.).<\/p>\n Dokazano je da su Leydigove stanice mi\u0161a i \u0161takora osobito osjetljive na RF-EMZ-e, a to se odra\u017eava na smanjenu koncentraciju testosterona i spermatogenezu (Kumar i sur., 2013.). Izocitrat dehidrogenaza je jedan od va\u017enih enzima u ciklusu limunske kiseline koji je pod utjecajem RF-EMP-a (Simko i Mattson, 2004.). Promjene u aktivnosti enzima dovode do smanjenog stvaranja adenozin trifosfata (ATP) u stanicama sisavaca, a budu\u0107i da gibljivost spermija ovisi o ATP-u, takav mehanizam mo\u017ee prouro\u010diti smanjenje gibljivosti spermija tijekom izlaganja takvom zra\u010denju (Slika 4.) (Adah i sur., 2018., \u017dura \u017daja i sur., 2019.a). Spermiji gube citoplazmu u procesu sazrijevanja, \u0161to dovodi do gubitka antioksidativnog za\u0161titnog mehanizma koji se nalazi u citoplazmi, a taj ih proces \u010dini podlo\u017enim o\u0161te\u0107enju DNK-a (\u017dura \u017daja i sur., 2016.a,b, \u017dura \u017daja i sur., 2019.a,b). Tijekom sazrijevanja spermija dolazi do takvih promjena da se proces apoptoze ne mo\u017ee pokrenuti kao odgovor na bilo koji oblik te\u0161kog genetskog o\u0161te\u0107enja (Aitken, 1999.), a tijekom procesa sazrijevanja dolazi do odvajanja spermija od Sertolijevih stanica, stanica \u2013 koje ih prehranjuju (Kesari i Behari, 2012.). Poznato je da elektri\u010dno polje mo\u017ee utjecati na stani\u010dnu funkciju na na\u010din da mijenja strukture ionskih kanala i integritet stani\u010dne membrane (Cucullo i sur., 2005.). Poznato je i da RF-EMZ-e mo\u017ee prouzro\u010diti poreme\u0107aje u mehanizmima membrane stanica spermija koji reguliraju prolaz iona, posebno natrija i kalija, a posljedi\u010dno i udio vode \u0161to negativno utje\u010de na pre\u017eivljavanje spermija (Ayrapetyan, 2006.). Misli se da je posljedica izravnog u\u010dinka RF-EMZ-a apoptoza i smanjenje broja stanica u sjemenim kanali\u0107ima (Slika 5.) (Adah i sur., 2018.).<\/p>\n Krvna barijera testisa je osjetljiva na stimulaciju okoli\u0161a, \u0161to mo\u017ee utjecati na njezinu propusnost i utjecati i na stvaranje protutijela protiv spermija, a to je klju\u010dno za mu\u0161ku plodnost. Tkivo nakon izlaganja RF-EMZ-u mijenja oblik, pojavljuju se nabori, \u0161to mo\u017ee biti posljedica gubitka kolagena i retikularnih vlakana unutarnjih i vanjskih stani\u010dnih slojeva tkiva testisa \u0161takora (Khaki i sur., 2006.). Budu\u0107i da mitohondriji spermija stvaraju energiju za gibljivost spermija, metaboli\u010dki poreme\u0107aj u tzv. \u201elancu prijenosa elektrona\u201c na unutarnjoj membrani mitohondrija tijekom procesa oksidativne fosforilacije, mo\u017ee zna\u010dajno pove\u0107ati stvaranje ROS-a, a \u010dime utje\u010de na gibljivost spermija ljudi (Koppers i sur., 2011.). Naime, u prvom dijelu oksidativne fosforilacije tj. \u201elancu prijenosa elektrona\u201c fiziolo\u0161ki se stvaraju superoksidni radikali. Poznato je da RF-EMZ-e mo\u017ee utjecati na mitohondrijske membrane i na taj na\u010din utjecati i na proizvodnju velike koli\u010dine ROS-a (Pei i sur., 2015.). RF-EMZ-e mo\u017ee poremetiti metabolizam ROS-a, pove\u0107anjem stvaranja ROS-a ili smanjenjem aktivnosti antioksidacijskih enzima (Oksay i sur., 2014.). Tkivo testisa ovisi o kisiku za normalni proces spermatogeneze, a istovremeno je vrlo osjetljivo na toksi\u010dne u\u010dinke ROS-a, stoga je optimalna aktivnost antioksidativnih enzima neophodna za normalnu spermatogenezu (Oksay i sur., 2014., \u017dura \u017daja i sur., 2019.a). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Na temelju dostupnih rezultata dobivenih istra\u017eivanjima na ljudima i \u017eivotinjama, mo\u017ee se zaklju\u010diti da spermiji in vitro<\/em> i in vivo<\/em> izlo\u017eeni RF-EMZ-u frekvencijama koje emitiraju mobilni telefoni, prijenosna ra\u010dunala ili Wi-Fi imaju smanjenu gibljivost, patolo\u0161ku morfologiju i pove\u0107ani oksidativni stres zbog pove\u0107anog stvaranja ROS-a. Pove\u0107ani oksidativni stres i hipertermija skrotuma mogu biti klju\u010dni mehanizmi pomo\u0107u kojih RF-EMZ-e utje\u010de na plodnost mu\u0161karaca i mu\u0161kih \u017eivotinja. Dugotrajna uporaba mobilnih telefona je jedan od uzroka koji se moraju uzeti u obzir kao uzrok smanjenja kakvo\u0107e ejakulata. Mu\u0161karci ne bi smjeli dr\u017eati mobitel u d\u017eepovima hla\u010da ili blizu testisa da bi na taj na\u010din izbjegli dodatno \u0161tetno djelovanje RF-EMZ-a na reproduktivnu sposobnost. Zaga\u0111enje elektrosmogom stalno se pove\u0107ava pa je za o\u010dekivati jo\u0161 vi\u0161e zdravstvenih problema uklju\u010duju\u0107i pove\u0107anje mu\u0161ke neplodnosti. Navedeni u\u010dinci i posljedice izlaganja RF-EMZ-u ovise o fizikalnim pokazateljima kao \u0161to su: trajanje izlaganja, udaljenost od izvora zra\u010denja, gusto\u0107a snage i dubina prodiranja.<\/p>\n Postoje brojni dokazi da RF-EMZ-e ima \u0161tetne u\u010dinke na mu\u0161ki reproduktivni sustav, kao \u0161to je pove\u0107ana temperatura testisa koja ometa proces spermatogeneze, histolo\u0161ke aberacije u testisima, a ponekad smanjenje mase testisa. Preporuka je da se izlo\u017eenost zra\u010denju svede na najmanju mogu\u0107u mjeru.<\/p>\n <\/a> 1.\tADAH, A. S., D. I ADAH, K. T. BIOBAKU and A. B. ADEYEMI (2018): Effects of electromagnetic radiations on the male reproductive system. Anat. J. Afr. 7, 1152-1161. 10.4314\/aja.v7i1.169488 <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Humans and animals are constantly exposed to electromagnetic radiation emitted from the natural environment, and through the use of industrial and everyday devices for wireless communication. In recent years, due to rapid technological progress, electromagnetic radiation from artificial sources has exceeded the values of radiation of natural origin. General concern about the increasing number of devices (mobile phones, laptops, Wi-Fi and microwave ovens) using radiofrequency electromagnetic radiation (RF-EMR) is justified due to increasing evidence of their harm to the living organism. Modern technology devices emit small frequency radiofrequency electromagnetic waves, which are then absorbed by the human and animal bodies and can potentially cause adverse effects on the brain, heart, endocrine system and reproductive function. It is believed that the male reproductive system is one of the most sensitive tissues to RF-EMR. It is clear from the literature that RF-EMR has harmful effects on ejaculate quality indicators (such as spermatozoa count in ejaculate and spermatozoa morphology and motility), affects cellular metabolism and the endocrine system, and causes genotoxicity, genomic instability and oxidative stress, which in turn may result in infertility. The adverse effects of RF-EMR are divided into thermal and non-thermal. Most negative biological effects are attributed to non-thermal effects, while the thermal effects from cell phone radiation are considered to be less harmful. However, scrotum hyperthermia and increased oxidative stress from the formation of excess reactive oxygen compounds in the male reproductive system can be key mechanisms by which RF-EMR affects male fertility. The negative effects associated with the duration of use of mobile phones are known and listed above. Therefore, the aim of this review article is to describe some of the effects of RF-EMR on the male reproductive system.<\/p>\n Key words:<\/strong> radiofrequency electromagnetic radiation; male reproductive system; ejaculate quality; endocrine systems; oxidative stress<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" I. \u017dura \u017daja, P. Martinec, I. Butkovi\u0107*, M. Vili\u0107, S. Milinkovi\u0107-Tur, S. Vince, N. \u017dura, A. Sluganovi\u0107, M. Samard\u017eija, J.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":5,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[1771,1774,1773,1772,431],"issuem_issue":[1722],"ppma_author":[330,1768,970,331,893,250,1442,227,1769,1455,1770],"class_list":["post-5974","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-review-articles","tag-elektromagnetsko-radiofrekvencijsko-zracenje","tag-endokrini-sustavi","tag-kakvoca-ejakulata","tag-muski-spolni-sustav","tag-oksidativni-stres","issuem_issue-veterinarska-stanica-54-5"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Ivona \u017dURA \u017dAJA<\/strong>, dr. med. vet., docentica, Paulina MARTINEC<\/strong>, dr. med. vet., dr. sc. Ivan BUTKOVI\u0106<\/strong>*, dr. med. vet., (dopisni autor, e-mail: ibutkovic@vef.unizg.hr), dr. sc. Marinko VILI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Suzana MILINKOVI\u0106-TUR<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, dr. sc. Silvijo VINCE<\/strong> dr. med. vet., redoviti profesor, Anamaria SLUGANOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., dr. sc. Marko SAMARD\u017dIJA<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Jadranka PEJAKOVI\u0106 HLEDE<\/strong>, dr. med. vet., stru\u010dna suradnica, dr. sc. Ivan FOLNO\u017dI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Nikolino \u017dURA<\/strong>, mag. physioth., Klini\u010dki bolni\u010dki centar Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.54.5.6<\/a><\/div>\n<\/p>\n\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Elektromagnetsko zra\u010denje<\/a>U\u010dinci radiofrekvencijskog zra\u010denja<\/a>U\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja na mu\u0161ki spolni sustav<\/a>Zaklju\u010dna razmatranja<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\n
\nRazvitkom tehnologije sve je ve\u0107a izlo\u017eenost \u017eivih bi\u0107a zra\u010denjima (RF-EMZ) koji interferiraju s na\u010dinom funkcioniranja organizama u njihovoj okolini, a time potencijalno imaju i \u0161tetno djelovanje. Stoga je opravdana zabrinutost svih nas za ljudsko i \u017eivotinjsko zdravlje. RF-EMZ mo\u017ee prouzro\u010diti toplinske (zagrijavanje tijela) i netoplinske (biolo\u0161ke i genetske) u\u010dinke (\u017dura \u017daja i sur., 2021.).<\/p>\n
\nOsim navedenog, dugotrajna izlo\u017eenost RF-EMZ-u utje\u010de i na stani\u010dni metabolizam spermija \u0161to se o\u010dituje smanjenom gibljivosti, smanjenim brojem i pre\u017eivljavanjem spermija i pove\u0107anjem udjela spermija patolo\u0161ke morfologije u ejakulatu ljudi i \u017eivotinja \u0161to mo\u017ee prouzro\u010diti neplodnost (Khullar, 2012., Adah i sur., 2018., Kesari i sur., 2018., Okechukwu, 2020.).<\/p>\nElektromagnetsko zra\u010denje<\/h2>\n
\n
\nElektromagnetski spektar predstavlja raspon i opseg frekvencija elektromagnetskog zra\u010denja i pripadaju\u0107ih valnih duljina fotona, a dijeli se na neioniziraju\u0107e i ioniziraju\u0107e zra\u010denje. Zra\u010denje koje ima dovoljnu energiju ioniziranja molekule ili atome tvari pri njihovu me\u0111udjelovanju nazivamo ioniziraju\u0107im zra\u010denjem, a \u010dine ga: alfa, beta, gama zra\u010denje, X zrake i kozmi\u010dko zra\u010denje. Najmanja energija koja je potreba za ionizaciju i ispu\u0161tanje elektrona iz molekule ili atoma smatra se 10eV (Marjanovi\u0107 i sur., 2012.). Neioniziraju\u0107e elektromagnetsko zra\u010denje je zra\u010denje ni\u017eih frekvencija i nema dovoljnu energiju za ionizaciju atoma, a sastoji se od: vidljive svjetlosti, niskoenergetskog ultraljubi\u010dastog zra\u010denja, infracrvenog zra\u010denje, radiovalnog i mikrovalnog polja te polja ekstremno niskih frekvencija (ITU, 2008., Kesari i sur., 2018., \u017dura \u017daja i sur., 2021.) (Slika 1.).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika01-ucinci-radiofrekvencijskog.webp\")
Neioniziraju\u0107e zra\u010denje<\/h3>\n
U\u010dinci radiofrekvencijskog zra\u010denja<\/h2>\n
\nToplinski u\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja<\/h3>\n
\nNa lokalno pove\u0107anje temperature i na sam toplinski u\u010dinak djeluje nekoliko \u010dimbenika. Nekoliko \u010dimbenika su: povr\u0161ina izlo\u017eenog tkiva, frekvencija zra\u010denja i vrijeme izlo\u017eenosti tkiva zra\u010denju i mogu\u0107nost odvo\u0111enja topline. Slabija sposobnost odvo\u0111enja topline testisa zbog slabe prokrvljenosti je razlog njihove osjetljivosti na RF-EMZ-e; toplinski u\u010dinci zbog uporabe mobitela manifestiraju se kao: glavobolja, osje\u0107aj topline ili peckanje oko uha i lica te promjenama krvnomo\u017edane barijere (Otzuran i sur., 2002., Khullar, 2012.).<\/p>\nNetoplinski u\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika02-ucinci-radiofrekvencijskog.webp\")
\nIzlo\u017eenost \u017eivotinja RF-EMZ-u mo\u017ee prouzro\u010diti pogor\u0161anje zdravlja, promjene u pona\u0161anju (Marks i sur., 1995.) i smanjenje plodnosti (Fernie i sur., 2000., Adah i sur., 2018.). Poznato je da uporaba elektroni\u010dkih ku\u0107anskih ure\u0111aja i mobilnih telefona prouzro\u010di smanjenje plodnosti, ali i neplodnost (Erogul i sur., 2006.).
\nSmatra se da je mu\u0161ki spolni sustav jedan od najosjetljivijih na RF-EMZ-e (Liu i sur., 2015.).<\/p>\nU\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja na mu\u0161ki spolni sustav<\/h2>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika03-ucinci-radiofrekvencijskog.webp\")
\nPored nastanka ROS-a, uz smanjenu koli\u010dinu i\/ili aktivnosti antioksidansa, dolazi do o\u0161te\u0107enja spermija, odnosno o\u0161te\u0107enja membrane stanica i organela, lipida, bjelan\u010devina, pa \u010dak i molekule DNK-a (De Iuliis i sur., 2009., Kim i sur., 2021.).<\/p>\nBiofizi\u010dki pokazatelji radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja<\/h3>\n
\nO\u0161te\u0107enje DNK-a ukazuje na ozbiljnost promjena i opravdanu zabrinutost te povezanosti RF-EMZ-a i neplodnosti, a i raka testisa. Postavlja se pitanje na koji na\u010din tako niskofrekventno RF-EMZ-e mo\u017ee dovesti do o\u0161te\u0107enja DNK-a. Naime, fotoni u RF-EMZ-u nemaju dovoljno energije da bi prouzro\u010dili pucanje kemijskih veza u molekulama te da prouzro\u010de izravno ioniziranje biolo\u0161kih molekula (Sharma i sur., 2017.). Prihva\u0107ena je teorija da do o\u0161te\u0107enja dolazi indirektnim putem \u2013 stvaranjem velike koli\u010dine slobodnih radikala, koji o\u0161te\u0107uju DNK-a (Simko, 2007., Kesari, 2018.). Mobilni telefoni i prijenosni tornjevi podjednako su odgovorni za zdravstvene u\u010dinke, jer emitiraju zra\u010denje obli\u017enjim baznim stanicama ili antenama. Zra\u010denje mobilnog telefona nastaje u oda\u0161ilja\u010du, a emitira se kroz antenu u obliku radio valova (Sharma i sur., 2017.). Tijela ljudi i \u017eivotinja su poput antena koja apsorbiraju zra\u010denje i pretvaraju ga u izmjeni\u010dnu vrtlo\u017enu struju (Bhat, 2013.). Utjecaj elektromagnetskog polja na ljudsko tijelo mjeri se putem standardizirane jedinice zvane specifi\u010dna gusto\u0107a apsorbirane snage (engl. specific absorption rate<\/em> – SAR). SAR je mjera brzine apsorbiranja energije po jedinici mase biolo\u0161kog tkiva, a izra\u017eava se u vatima po kilogramu (W\/kg). Dok prodire u tjelesna tkiva, a tkivo je izlo\u017eeno RF-EMP-u, energija se raspr\u0161uje i slabi.<\/p>\nU\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja na ejakulat<\/h3>\n
Broj spermija<\/h3>\n
\n\u0160takori su bili izlo\u017eeni RF-EMZ-u 7 sati dnevno tijekom jednog tjedna (Mortazavi i sur., 2010.). \u0160tetni u\u010dinak RF-EMZ-a, posebice mobilnog telefona na testise utvrdila su brojna istra\u017eivanja na ljudima i \u017eivotinjama. Zbog prekomjernog stvaranja slobodnih radikala u mitohondrijima spermija dobiveni se u\u010dinak pripisuje nastanku oksidativnog stresa (De Iuliis i sur., 2009., Ghanbari i sur., 2013., Gorpinchenko i sur., 2014., Jonwal i sur., 2018.).<\/p>\nGibljivost i morfologija spermija<\/h3>\n
U\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja na spolne hormone<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika04-ucinci-radiofrekvencijskog.webp\")
\nStoga je zbog negativnog u\u010dinka RF-EMZ-a smanjeno izlu\u010divanje melatonina (hormona epifize), a posljedi\u010dno tome i smanjeno izlu\u010divanje gonadotopnih hormona adenohipofize (Al-Akhras i sur., 2006., Ciani i sur., 2021.), smanjena proizvodnja testosterona i spermatogeneza (Adah i sur., 2018., Kesari i sur., 2018., Okechukwu, 2020.).<\/p>\nU\u010dinci radiofrekvencijskog zra\u010denja na biokemijske pokazatelje sjemene plazme<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika05-ucinci-radiofrekvencijskog.webp\")
\u279a \u2013 pove\u0107anje; \u2798 \u2013 smanjenje ili inhibicija (Preuzeto od Gye i Park, 2012.).<\/figcaption><\/figure>\nU\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja na krvno-testisnu barijeru<\/h3>\n
\nVanjski je sloj tkiva pokusnih uzoraka testisa bio tanji od kontrolnih uzoraka testisa u mu\u0161karaca i bio je odvojen od sloja mioidnih stanica u vi\u0161e podru\u010dja, daju\u0107i pritom mjehuri\u0107asti izgled tkivu (Kodoma i sur., 1997.). Mioidne stanice testisa pokusnih uzoraka mi\u0161eva su imale manji broj poliribosoma, vezikula nastalih pinocitozom i glikogenih granula (Bushra i sur., 2011.). Utvr\u0111eno je i da ve\u0107ina mitohondrija nema kriste, nedostaju veze izme\u0111u mioidnih stanica. Nakon prestanka izlaganja RF-EMZ-u epitelno tkivo se po\u010delo oporavljati. Navedeno ukazuje da izlaganje RF-EMZ-u mo\u017ee prouzro\u010diti duboke promjene u epitelnom tkivu sjemenih kanali\u0107a \u0161to u kona\u010dnici prouzro\u010di smanjenu plodnost, odnosno neplodnost (Adah i sur., 2018.).<\/p>\nU\u010dinci radiofrekvencijskog elektromagnetskog zra\u010denja na oksidativni stres i mu\u0161ki spolni sustav<\/h3>\n
\nPrekomjerne koli\u010dine ROS-a kao \u0161to su: superoksidni anioni (O\u00af), hidroksilni radikali (OH\u00af) i vodikov peroksid (H2<\/sub>O2<\/sub>) mogu utjecati na strukturni integritet i funkciju spermija, kao \u0161to su: gibljivost, kapacitacija i fuzija spermija s oocitom (Griveau i sur., 1994.). Spermiji su osobito osjetljivi na oksidativni stres jer u stani\u010dnim membranama sadr\u017ee veliki udio vi\u0161estruko nezasi\u0107enih masnih kiselina i membranski vezanu NADPH oksidazu (D\u2019Autreaux i Toledano, 2007.). Pove\u0107ano stvaranje ROS-a prouzro\u010di oksidacijsko o\u0161te\u0107enje lipida stani\u010dne membrane spermija (Hughes i sur., 1996., Diem i sur., 2005.) te korelira sa smanjenom mu\u0161kom plodno\u0161\u0107u (Iwaski i Gagnon, 1992., Adah i sur., 2018., \u017dura \u017daja i sur., 2019.a) (Slika 6).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/slika06-ucinci-radiofrekvencijskog.webp\")
Zaklju\u010dna razmatranja<\/h2>\n
\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tAGARWAL, A., F. DEEPINDER, R. K. SHARMA, G. RANGA and J. LI (2007): Effect of cell phone usage on semen analysis in men attending infertility clinic: an observational study. Fertil. Steril. 89, 124- 128. 10.1016\/j.fertnstert.2007.01.166
\n3.\tAGARWAL, A., N. R. DESARI, K. MAKKER, A. VARGHESE, R. MOURADI, E. SABANEGH and R. SHARMA (2009): Effects of radiofrequency electromagnetic waves (RF-EMW) from cellular phones on human ejaculated semen: an in vitro pilot study. Fertil. Steril. 92, 1318-1325. 10.1016\/j.fertnstert.2008.08.022
\n4.\tAGARWAL, A., S. ASPINDER, H. ALAA and K. KESARI (2011): Cell phones and male infertility: A review of recent innovations in technology and consequences. Int. Braz. J. Urol. 37, 432-454. 10.1590\/S1677-55382011000400002
\n5.\tAL-AKHRAS, M., H. DARMANI and A. ELBETIEHA (2006): Influence of 50 Hz magnetic field on sex hormones and other fertility parameters of adult male rats. Bioelectromagnetics 27, 127-131. 10.1002\/bem.20186
\n6.\tAl-BAYYARI, N. (2017): The effect of cell phone usage on semen quality and fertility among Jordanian males. Middle East Fertil. Soc. J. 22, 178- 182. 10.1016\/j.mefs.2017.03.006
\n7.\tALTUN, G., \u00d6. G. DENIZ, K. K. YURT, D. DAVIS and S. KAPLAN (2018): Effects of mobile phone exposure on metabolomics in the male and female reproductive systems. Environ. Res. 167, 700-707. 10.1016\/j.envres.2018.02.031
\n8.\tASGHARI, A., A. A. KHAKI, A. RAJABZADEH and A. KHAKI (2016): A review on Electromagnetic fields (EMFs) and the reproductive system. Electron. Physician 8, 2655-2662. 10.19082\/2655
\n9.\tAVENDANO, C., A. MATA, C. S. SARMIENTO and G. DONCEL (2012): Use of laptop computers connected to internet through Wi-fi decreases human sperm motility and increases sperm DNA fragmentation. Fertil. Steril. 97, 39-45. 10.1016\/j.fertnstert.2011.10.012
\n10.\tAYRAPETYAN, S. (2006): Cell aqua medium as a primary target for the effect of electromagnetic fields. In: Ayrapetyan, S. N. and M. Markov: Bioelectromagnetics. Germany, Heidelberg (31-63). 10.1007\/1-4020-4278-7_03
\n11.\tBAHAODINI, A., M. OWJFARD, A. TAMADON and S. M. JAFARI (2015): Low frequency electromagnetic fields long-term exposure effects on testicular histology, sperm quality and testosterone levels of male rats. Asian Pac. J. Reproduct. 4, 195- 200. 10.1016\/j.apjr.2015.06.001
\n12.\tBALMORI, A. (2005): Possible effects of electromagnetic fields from phone masts on a Population of White Stork (Ciconia ciconia). Electromagn. Biol. Med. 24, 109-119, 10.1080\/15368370500205472
\n13.\tBHAT, M. A. (2013): Effects of electromagnetic waves emitted by mobile phones on male fertilit. Computer Engineering and Intelligent Systems 4, 51-64.
\n14.\tBUSHRA, H., R. LEILA, A. K. AMIR and S. JAFAR (2011): Histological study of testes and sperm parameters in adult mice exposed to 50 Hz electromagnetic field during developmental period. Ann. Biol. Res. 2, 455-462.
\n15.\tCHALLIS, L. J. (2005): Mechanisms for Interaction Between RF Fields and Biological Tissue. Bioelectromagnetics 7, 98-106. 10.1002\/bem.20119
\n16.\tCHANDRA, A., G. M. MARTINEZ, W. D. MOSHER, J. C. ABMA and J. JONES (2005): Fertility, family planning, and reproductive health of U.S. women: data from the 2002 national survey of family growth. Vital Health Stat. 25, 1-160. 10.1037\/e414702008-001
\n17.\tCIANI, E., T. M. HAUG, G. MAUGARS, F. A. WELTZIEN, J. FALC\u00d3N and R. FONTAINE (2021): Effects of melatonin on anterior pituitary plasticity: a comparison between mammals and teleosts. Front. Endocrinol. 11, 1-20. 10.3389\/fendo.2020.605111
\n18.\tCUCULLO, L., E. OBY, J. M. HALLENBECK, B. AUMAYR, E. RAPP and D. JANIGRO (2005): Artificial blood-brain barrier. In: Dermietzel, R., D. C. Spray, M. Nedergaard: Blood-brain interfaces: from ontogeny to artificial barriers. New Jersey, Hoboken (375-402). 10.1002\/9783527611225.ch17
\n19.\tD\u2019AUTREAUX, B. and M. B. TOLEDANO (2007): ROS as signaling molecules: Mechanisms that generate specificity in ROS homeostasis. Nat. Rev. Mol. Cell Biol. 8, 813-824. 10.1038\/nrm2256
\n20.\tDE IULIIS, G. N., R. J. NEWEY, B. V. KING and R. J. AITKEN (2009): Mobile phone radiation induces reactive oxygen species production and DNA damage in human spermatozoa in vitro. PloS One 4, e6446. 10.1371\/journal.pone.0006446
\n21.\tDIEM, E., C. SCHWARZ, F. ADLKOFER, O. JAHN and H. R\u00dcDIGER (2005): Non-thermal DNA breakage by mobile-phone radiation (1800 MHz) in human fibroblasts and in transformed GFSH-R17 rat granulosa cells in vitro. Mutat. Res. 583, 178-183. 10.1016\/j.mrgentox.2005.03.006
\n22.\tEROGUL, O., E. OZATES, I. YILDIRIM, T KIR, E. AYDUR, G. KOMESLI, H. C. IRKILATA, M. K. IRMAK and A. F. PAKER (2006): Effects of electromagnetic radiation from a cellular phone on human sperm motility: an in vitro study. Arch. Med. Res. 37, 840-843. 10.1016\/j.arcmed.2006.05.003
\n23.\tFERNIE, K. J., D. M. BIRD, R. D. DAWSON and P. C. LAGUE (2000): Effects of electromagnetic fields onthe reproductive success of American Kestrels. Physiol. Biochem. Zool. 73, 60-65. 10.1086\/316726
\n24.\tGHANBARI, M., S. B. MORTAZAVI, A. KHAVANIN and M. KHAZAEI (2013): The effects of cell phone waves (900 MHz-GSM band) on sperm parameters and total antioxidant capacity in rats. Int. J. Fertility Steril. 7, 21-28.
\n25. GIWEREMAN, A., E. CARLSON and N. KEIDING (1993): Evidence for increasing incidence of abnormalities of the human testis: a review. Environ. Health Perspect. 101, 65-97. 10.2307\/3431378
\n26. GORPINCHENKO, I., O. NIKITIN, O. BANYRA and A. SHULYAK (2014): The infuence of direct mobile phone radiation on sperm quality. Central Europ. J. Urol. 67, 65-71. 10.5173\/ceju.2014.04.art26
\n27. GRIVEAU, J. F., P. RENARD and D. LE LANNOU (1994): An in vitro promoting role for hydrogen peroxide in human sperm capacitation. Int. J. Androl. 17, 300-307. 10.1111\/j.1365-2605.1994.tb01260.x
\n28. GYE, M. C. and C. J. PARK (2012): Effect of electromagnetic field exposure on the reproductive system. Clin. Exp. Reprod. Med. 39, 1-9. 10.5653\/cerm.2012.39.1.1
\n29. HOMAN, G. F., M. DAVIES and R. NORMAN (2007): The impact of lifestyle factors on reproductive performance in the general population and those undergoing infertility treatment: a review. Hum. Reprod. Update 13, 209-223. 10.1093\/humupd\/dml056
\n30. HUGHES, C. M., S. E. LEWIS, V. J. MCKELVEY- MARTIN and W. THOMPSON (1996): A comparison of baseline and induced DNA damage in human spermatozoa from fertile and infertile men, using a modified comet assay. Mol. Hum. Reprod. 13, 1240-1247. 10.1093\/molehr\/2.8.613
\n31. ITU, International Telecommunication Union (2008): Radio Regulations. International Telecommunication Union 1, 1-429.
\n32. IWASAKI, A. and C. GAGON (1992): Formation of reactive oxygen species in spermatozoa of infertile patients. Fertil. Steril. 57, 409-416. 10.1016\/S0015-0282(16)54855-9
\n33. JARUPAT S., A. KAWABATA, H. TOKURA and A. BORKIEWICZ (2003): Effects of the 1900 MHz electromagnetic field emitted from cellular phone on nocturnal melatonin secretion. J. Physiol. Anthropol. 22, 61-63. 10.2114\/jpa.22.61
\n34. JONWAL, C., R. SISODIA, V. K. SAXENA and K. K. KESARI (2018): Effect of 2.45 GHz microwave radiation on the fertility pattern in male mice. Gen. Physiol. Biophys. 37, 453-460. 10.4149\/gpb_2017059
\n35. KANDEEL, F. R. and R. S. SWERDLOFF (1988): Role of Temperature in regulation of spermatogenesis and the use of heating as a method for contraception. Fertil. Steril. 49, 1-23. 10.1016\/S0015-0282(16)59640-X
\n36. KESARI, K. K., S. KUMAR and J. BEHARI (2010): Mobile phone usage and male infertility in Wistar rats. Indian J. Exp. Biol. 48, 987-992.
\n37.\tKESARI, K. K., A. AGARWAL and R. HENKEL (2018): Radiations and male fertility. Reprod. Biol. Endocrinol. 16, 118. 10.1186\/s12958-018-0431-1
\n38.\tKESARI, K. K. and J. BEHARI (2012): Evidence for mobile phone radiation exposure effects on reproductive pattern of male rats: role of ROS. Electromagn. Biol. Med. 31, 213-222. 10.3109\/15368378.2012.700292
\n39.\tKHAKI, A. A., R. S. TUBBS, N. M. SHOJA, J. S RAD, R. M. FARAHANI and S. ZARRINTAN (2006): The Effects of an electromagnetic field on the boundary tissue of the seminiferrous tubules of the rat: a light and transmission microscope study. Folia Morphol. 65, 188-194.
\n40.\tKHULLAR, S. (2012): Impact of electromagnetic waves generated by cellular phones on male fertility: A review. Asian J. Biomed. Pharm. Sci. 2, 9-14.
\n41.\tKIM, S., D. HAN, J. RYU, K. KIM and Y. H. KIM (2021): Effects of mobile phone usage on sperm quality \u2013 No time-dependent relationship on usage: A systematic review and updated meta- analysis. Environ. Res. 202, 111784. 10.1016\/j.envres.2021.111784
\n42.\tKODAMA, H., R. YAMAGUCHI, J. FUKADA, H. KASAI and T. TANAKA (1997): Increased oxidative deoxyribonucleic acid damage in the spermatozoa of infertile male patients. Fertil. Steril. 68, 519-524. 10.1016\/S0015-0282(97)00236-7
\n43.\tKOPPERS, A. J., L. A. MITCHELL, P. WANG, M. LIN and R. J. AITKEN (2011): Phosphoinositide 3- kinase signalling pathway involvement in a truncated apoptotic cascade associated with motility loss and oxidative DNA damage in human spermatozoa. Biochem. J. 436, 687-698. 10.1042\/BJ20110114
\n44.\tKUMAR, S., J. BEHARI and R. SISODIA (2013): Influence of electromagnetic fields on reproductive system of male rats. Int. J. Rad. Biol. 89, 147. 10.3109\/09553002.2013.741282
\n45.\tKUMAR, S., K. K. KESARI and J. BEHARI (2011): The therapeutic effect of a pulsed electromagnetic field on the reproductive patterns of male Wistar rats exposed to a 2.45-GHz microwave field. Clin. (Sao Paulo) 66, 1237-1245. 10.1590\/S1807-59322011000700020
\n46.\tKUMAR, S., J. P. NIRALA, J. BEHARI and R. PAULRAJ (2014): Effect of electromagnetic irradiation produced by 3G mobile phone on male rat reproductive system in a simulated scenario. Indian J. Exp. Biol. 52, 890-897.
\n47.\tLA VIGNERA, S., R. A. CONDORELLI, E. VINCARI, R. D\u2019AGATA and A. E. CALOGERO (2012): Effects of the exposure to Mobile phones on male reproduction: a review of the literature. J. Androl. 33, 350-356. 10.2164\/jandrol.111.014373
\n48.\tLIU, Y., W. B. LIU, K. J. LIU, L. AO, J. L. ZHONG, J. CAO and J. Y. LIU (2015): Effect of 50 Hz Extremely Low-Frequency Electromagnetic Fields on the DNA Methylation and DNA Methyltransferases in Mouse Spermatocyte-Derived Cell Line GC-2. Biomed. Res. Int. 2015, 237183. 10.1155\/2015\/237183
\n49.\tLUKAC, N., P. MASSANYI, S. ROYCHOUDHURY, M. CAPCAROVA, E. TVRDA, Z. KNAZICKA, A. KOLESAROVA and J. DANKO (2011): In vitro effects of radiofrequency electromagnetic waves on bovine spermatozoa motility. J. Environ. Sci. Health A Tox. Hazard Subst. Environ. Eng. 46, 1417-1423. 10.1080\/10934529.2011.607037
\n50.\tLUO, Y., X. WANG, Y. CHEN, S. XU, G. DING, C. SHI (2013): Effects of electromagnetic radiation on morphology and TGF-\u03b23 expression in mouse testicular tissue. Toxicology 310, 8-14. 10.1016\/j.tox.2013.05.004
\n51.\tMAKKER, K., A. VARGHESE, N. R. DESAI, R. MOURADI and A. AGARWAL (2009): Cell phones: modern man\u2019s nemesis? Reprod. Biomed. Online 18, 148-157. 10.1016\/S1472-6483(10)60437-3
\n52.\tMARJANOVI\u0106, A. M., I. PAVICI\u0106 and I. TROSIC (2012): Biological indicators in response to radiofrequency\/microwave exposure. Arh. Hig. Rada Toksikol. 63, 407-441. 10.2478\/10004-1254-63-2012-2215
\n53.\tMARKS, T. A., C. C. RATKE and W. O. ENGLISH (1995): Stray Voltage and developmental, reproductive and other toxicology problems in dogs, cats and cows: a discussion. Vet. hum. toxicol. 37, 163-172.
\n54.\tMORTAZAVI, S. M. J., A. R. TAVASSOLI, F. RANJBARI and P. MOAMMAIEE (2010): Effects of laptop computers electromagnetic field on sperm quality. J. Reprod. Infertil. 11, 251-258.
\n55.\tOH, J. J., S. S. BYUN, S. E. LEE, G. CHOE and S. K. (2018): Hong effect of electromagnetic waves from mobile phones on spermatogenesis in the era of 4G-LTE. Biomed. Res. Int. 2018, 1801798. 10.1155\/2018\/1801798
\n56.\tOKECHUKWU, C. E. (2020): Does the use of mobile phone affect male fertility? A mini-review. J. Hum. Reprod. Sci. 13, 174-183. 10.4103\/jhrs.JHRS_126_19
\n57.\tOKSAY, T., M. NAZIROGLU, S. DOGAN, A. GUZEL, N. GUMRAL and P. A. KOSAR (2014): Protective effects of melatonin against oxidative injury in rat testis induced by wireless (2.45 GHz) devices. Andrologia 46, 65-72. 10.1111\/and.12044
\n58.\tOZTURAN, O., T. ERDEM, M. C. MIMAN, M. T. KALCIOGLU and S. ONCEL (2002): Effects of electromagnetic field of mobile phones on hearing. Acta Otolaryngol. 122, 289- 293. 10.1080\/000164802753648178
\n59.\tPEI , X., Q. GU, D. YE, Y. WANG, X. ZOU, L. HE, Y. JIN and Y. YAO (2015) . Effect of computer radiation on weight and oxidant-antioxidant status of mice. Nutr. Hosp. 31, 1183-1186.
\n60.\tPOURLIS, A. F. (2009): Reproductive and developmental effects of EMF in vertebrate animal models. Pathophysiology 16, 179-189. 10.1016\/j.pathophys.2009.01.010
\n61.\tPRAUSNITZ, S. and C. SUSSKIND (1962): Effects of chronic microwave irradiation on mice. Ire. Trans. Biomed. Electron. 9, 104-108. 10.1109\/TBMEL.1962.4322972
\n62.\tSHARMA, A., K. K. KESARI, H. N. VERMA and R. SISODIA (2017): Neurophysiological and behavioral dysfunctions after electromagnetic field exposure: a dose response relationship. In: KESARI, K.: Perspectives in environmental toxicology. Switzerland, Basel (1-30). 10.1007\/978-3-319-46248-6_1
\n63.\tSIMKO, M. and MATTSON, M. (2004): Extremely low frequency electromagnetic fields as effectors of cellular responses in vitro: Possible immune cell activation. J. Cell. Biochem. 93, 83-92. 10.1002\/jcb.20198
\n64.\tSIMKO, M. (2007): Cell type specific redox status is responsible for diverse electromagnetic field effects. Curr. Med. Chem. 14, 1141-1152. 10.2174\/092986707780362835
\n65.\tT\u00dcREDI, S., H. HANCI, Z. TOPAL, D. \u00dcNAL, T. MERCANTEPE, I. BOZKURT, H. KAYA and E. ODACI (2015): The effects of prenatal exposure to a 900-MHz electromagnetic field on the 21-day- old male rat heart. Electromag. Biol. Med. 34, 390. 10.3109\/15368378.2014.952742
\n66.\tWDOWIAK, A., A. PAWEL, A. MAZUREK and I. B. WDOWIAK (2017): Effect of electromagnetiwaves on human reproduction. Ann. Agric. Environ. Med. 24, 13-18. 10.5604\/12321966.1228394
\n67.\tYILDIRIM, M. E., M. KAYNAR, H. BADEM, M. CAVIS, O. F. KARATAS and E. CIMENTEPE (2015): What is harmful for male fertility: Cell phone or the wireless internet? Kaohsiung J. Med. Sci. 31, 480- 484. 10.1016\/j.kjms.2015.06.006
\n68.\t\u017dURA \u017dAJA, I., M. SAMARD\u017dIJA, S. VINCE, M. VILI\u0106, I. MAJI\u0106-BALI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106 and S. MILINKOVI\u0106 TUR (2016a): Differences in seminal plasma and spermatozoa antioxidative systems and seminal plasma lipid and protein levels among boar breeds and hybrid genetic traits. Anim. Reprod. Sci. 170, 75-82. 10.1016\/j.anireprosci.2016.04.006
\n69.\t\u017dURA \u017dAJA, I., M. VILI\u0106, I. TOMULI\u0106, A. SHEK VUGROVE\u010cKI, K. MALARI\u0106, P. TUCAK and I. TLAK GAJGER (2021): The effects of radiofrequency radiation on humans and animals, with special reference to honey bees (Apis mellifera). Vet. stn. 52, 347-357. 10.46419\/vs.52.3.5 (In Croatian).
\n70.\t\u017dURA \u017dAJA, I., M. SAMARD\u017dIJA, S. VINCE, A. SLUGANOVI\u0106, S. STRELEC, J. \u0160URAN, I. DELVECHIO, D. \u00d0URI\u010cI\u0106, M. OSTOVI\u0106, H. VALPOTI\u0106, S. MILINKOVI\u0106-TUR (2016b): Antioxidant protection and lipid peroxidation in testes and different parts of epididymis in boars. Theriogenology 86, 2194-2201. 10.1016\/j.theriogenology.2016.07.008
\n71.\t\u017dURA \u017dAJA, I., A. SLUGANOVI\u0106, M. SAMARD\u017dIJA, S. MILINKOVI\u0106-TUR, T. DOBRANI\u0106, S. STRELEC, D. \u0110URI\u010cI\u0106, H. VALPOTI\u0106 and S. VINCE (2019a): The effects of oxidative stress on the male reproductive system and mechanisms of antioxidant protection. Vet. stn. 50, 43-54. (In Croatian).
\n72.\t\u017dURA \u017dAJA, I., I. \u0160VUB, S. MILINKOVI\u0106- TUR, S. VINCE, H. VALPOTI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, S. \u010cIP\u010cI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2019b): Biochemical parameters of seminal plasma in domestic animals and humans. Vet. stn. 50, 3, 223-237. (In Croatian).
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Effects of radiofrequency electromagnetic radiation on male fertility<\/h2>\n
\nIvona \u017dURA \u017dAJA<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Paulina MARTINEC<\/strong>, DVM, Ivan BUTKOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Marinko VILI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Suzana MILINKOVI\u0106-TUR<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Silvijo VINCE<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Anamaria SLUGANOVI\u0106<\/strong>, DVM, Marko SAMARD\u017dIJA<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Jadranka PEJAKOVI\u0106 HLEDE<\/strong>, DVM, PhD, Expert Associate, Ivan FOLNO\u017dI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Croatia; Nikolino \u017dURA<\/strong>, mag. physioth., University Hospital Centre Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n