![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/KristinaMatkovic_200x250.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
K. Matkovi\u0107<\/strong>, M. Ostovi\u0107<\/strong>, M. Batinjan<\/strong>, I. Sabolek<\/strong>*, S. Men\u010dik<\/strong> i \u017d. Pavi\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Cilj je ovog na\u0161eg istra\u017eivanja bio pratiti, analizirati i usporediti mikroklimatske uvjete u stajama za goveda. Vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja pra\u0107ene su u o\u017eujku i travnju tijekom \u010detiri godine (2018. – 2021.) u staji za junad u tovu i staji za mlije\u010dne krave. Rezultati istra\u017eivanja pokazali su smjer rasta temperature zraka i me\u0111upovezanost mikroklimatskih pokazatelja u objema stajama, a i ve\u0107i broj bakterija u zraku u staji za junad u tovu, nego li u staji za mlije\u010dne krave. Dobiveni rezultati potvr\u0111uju va\u017enost analize mikroklimatskih uvjeta u stajama za goveda te upu\u0107uju na mogu\u0107u budu\u0107u potrebu za prilagodbom u tehnologiji njihova dr\u017eanja.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> govedo, mikroklima, staja, uvjeti dr\u017eanja, analiza<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mikroklima je va\u017ean zdravstveni, proizvodni i ekonomski \u010dimbenik u uzgoju i proizvodnji goveda (Ostovi\u0107 i sur., 2008.). Mikroklima podrazumijeva klimatske uvjete u nastambama koji nastaju pod utjecajem sredine u kojoj \u017eivotinje \u017eive i vanjskih klimatskih \u010dimbenika (Ostovi\u0107 i sur., 2015.). Prema podatcima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj u 2020. godini bilo je 422.881 govedo, od toga 367.590 u kontinentalnom dijelu (https:\/\/dzs.gov.hr\/<\/a>) u kojem prevladava umjereno-topla vla\u017ena klima (https:\/\/meteo.hr\/<\/a>).<\/p>\n Goveda su stepske \u017eivotinje i one bolje podnose niske, nego visoke ambijentalne temperature (Dejanovi\u0107 i sur., 2015.). Uz temperaturu, vla\u017enost zraka je jedan od najbitnijih mikroklimatskih pokazatelja koji utje\u010de na fiziolo\u0161ke procese, proizvodnju i reprodukciju goveda. U stajama za goveda po\u017eeljna je relativna vla\u017enost zraka od 60 do 80 % (Ivankovi\u0107 i Miji\u0107, 2020.). Povi\u0161ena vla\u017enost zraka iscrpljuje \u017eivotinje, smanjuje op\u0107u otpornost i pogoduje razvoju odre\u0111enih bolesti (npr. di\u0161nih infekcija, ko\u017enih gljivi\u010dnih bolesti), dok smanjena vla\u017enost zraka zbog stvaranja velike koli\u010dine pra\u0161ine na \u010dije se \u010destice dodatno ve\u017eu mikroorganizmi isu\u0161uje sluznice i nepovoljno djeluje na di\u0161ni sustav (Havranek i Rupi\u0107, 2003.).<\/p>\n Optimalna brzina strujanja zraka u stajama za goveda iznosi od 0,2 do 0,5 m\/s, iznimno do 1 m\/s tijekom visokih vanjskih temperatura (Vu\u010demilo, 2012.). Pri prejakom strujanju zraka \u017eivotinje poja\u010dano odaju toplinu koju nadokna\u0111uju pove\u0107anim utro\u0161kom hrane i metabolizmom. U takvoj se sredini mogu pothladiti, smanjuje im se otpornost i sklonije su razvoju bolesti. Istra\u017eivanje Szulc i sur. (2020.) pokazalo je da se broj bakterija u zraku staja za goveda kre\u0107e od 7,14 \u00d7 103<\/sup> do 3,88 \u00d7 104<\/sup> cfu\/m3<\/sup>, a gljivica od 5,53 \u00d7 101<\/sup> do 1,30 \u00d7 104<\/sup> cfu\/m3<\/sup>. U zraku prevladavaju saprofiti, no mogu se na\u0107i i patogeni mikroorganizmi (Matkovi\u0107 i sur., 2007.). Cilj ovog rada bio je pratiti, analizirati i usporediti vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja u staji za junad u tovu i staji za mlije\u010dne krave.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Istra\u017eivanje je provedeno u sklopu terenske nastave iz predmeta Higijena i dr\u017eanje \u017eivotinja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Veterinarskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, odnosno stru\u010dne prakse na projektu Europskog socijalnog fonda Unapre\u0111enje stru\u010dne prakse na farmskim \u017eivotinjama i konjima na Veterinarskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu \u2013 VETFARM (2020. \u2012 2023.). Vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja mjerene su u o\u017eujku i travnju tijekom \u010detiri godine (2018. \u2012 2021.) u staji na farmi za tov junadi (Belje plus d. o. o., Poljanski Lug) i staji za mlije\u010dne krave (Srednja gospodarska \u0161kola, Kri\u017eevci).<\/p>\n Staja za tov junadi u kojoj su provedena mjerenja zatvorena je staja s kompletnom betonskom konstrukcijom, du\u017eine 60 m, \u0161irine 15 m i visine 4 m. Na ulazu i izlazu iz staje su vrata dimenzija 3,7 m \u00d7 3,7 m.\t U sredini staje nalazi se hranidbeni hodnik, \u0161irine 2,6 m, a na svakoj strani pet boksova s punim podom koji se stelji. Boksovi su odijeljeni metalnim pregradama. Svaki je boks du\u017eine 12 m i \u0161irine 5,5 m. U boksu je bilo u prosjeku 20 jednogodi\u0161nje junadi, kri\u017eanaca razli\u010ditih pasmina (simentalsko govedo, hereford, limuzin, \u0161arole, belgijsko plavo govedo), s ve\u0107im udjelom jedinki mu\u0161kog spola (70:30). Junad se napaja iz automatskih pojilica u obliku posude, a hrani (zelena sila\u017ea, \u0161rot, repini rezanci, superkoncentrat i slama) iz valova koji se nalaze ispred boksova, \u0161irine 0,7 m. Du\u017e sljemena krova su 10 otvora za prirodno prozra\u010divanje. Osvjetljenje je prirodno i umjetno. Staja ima 20 prozora (4 m \u00d7 0,8 m), dva po boksu.<\/p>\n Staja za mlije\u010dne krave zatvorena je staja s vanjskom klimom. Staja ima betonske temelje i drvenu konstrukciju. Vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja mjerene su jednom tjedno (4 puta mjese\u010dno) tijekom navedenih mjeseci, na tri mjesta u svakoj staji \u2013 po\u010detak, sredina i kraj staje (n<\/em>=24 mjerenja po pokazatelju i godini). Temperatura (\u00b0C), relativna vlaga (%) i brzina strujanja zraka (m\/s) mjerene su u biozoni goveda prenosivim digitalnim ure\u0111ajima (Testo SE & Co. KgaA, Lenzkirch, Njema\u010dka). Podatci su analizirani programom Statistica v. 14.0 (TIBCO Software Inc., Palo Alto, CA, SAD, 2020.). Osnovna obrada podataka provedena je uobi\u010dajenim postupcima deskriptivne statistike. Za testiranje zna\u010dajnosti razlika u vrijednostima istra\u017eivanih pokazatelja unutar pojedine staje izme\u0111u razli\u010ditih godina kori\u0161tena je Kruskall-Wallisova analiza varijance, a izme\u0111u staja unutar iste godine T-test. Povezanost izme\u0111u pokazatelja utvr\u0111ena je Pearsonovim koeficijentom korelacije. Zna\u010dajnost razlika promatrana je na razini P<\/em><0,05.\u00a0\u00a0<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n U tabeli 1 prikazane su prosje\u010dne vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja pra\u0107enih u staji za junad u tovu i staji za mlije\u010dne krave tijekom \u010detverogodi\u0161njeg razdoblja (2018. – 2021.).<\/p>\n Vidljivo je da je vrijednost temperature zraka u staji za junad u tovu bila najmanja u 2018., a najve\u0107a u 2021. godini te su se obje vrijednosti zna\u010dajno razlikovale (P<\/em><0,05) u usporedbi s vrijednostima u drugim godinama istra\u017eivanja. Sli\u010dni rezultati ustanovljeni su i u staji s mlije\u010dnim kravama; prosje\u010dna temperatura zraka bila je najni\u017ea 2018., a najvi\u0161a 2021. godine. Dobiveni rezultati mogu se pripisati povi\u0161enju vanjske temperature zraka sukladno dokazanim klimatskim promjenama (Hempel i sur., 2019.). Suprotno tome, vrijednosti relativne vlage zraka u stajama bile su najve\u0107e u 2018. godini i zna\u010dajno su se razlikovale (P<\/em><0,05) od drugih vrijednosti, uz najmanje prosje\u010dne vrijednosti u 2021. godini. To se mo\u017ee objasniti negativnom zna\u010dajnom povezano\u0161\u0107u (P<\/em><0,05) izme\u0111u relativne vlage i brzine strujanja zraka u stajama (tabela 2). Naime, u usporedbi s drugim godinama istra\u017eivanja, najve\u0107e prosje\u010dne vrijednosti brzine strujanja zraka u stajama utvr\u0111ene su za 2021. godinu.<\/p>\n Iz slike 1 razvidno je da je broj bakterija u zraku staje za junad u tovu, kao i staje za mlije\u010dne krave, u prosjeku bio najmanji u 2018. godini i zna\u010dajno se razlikovao (P<\/em><0,05) od najve\u0107eg broja u 2021. godini.<\/p>\n S obzirom na to da na broj bakterija utje\u010de koncentracija pra\u0161ine u zraku koja je njihov nosa\u010d te temperatura i vlaga zraka koje utje\u010du na njihovo pre\u017eivljavanje i umno\u017eavanje (Quintana i sur., 2020.), dobiveni rezultati mogu se objasniti utvr\u0111enim povezanostima (tabela 2). Za obje staje ustanovljene su pozitivne zna\u010dajne povezanosti (P<\/em><0,05) broja bakterija u zraku s temperaturom zraka i srednjom temperaturom zra\u010denja te negativna zna\u010dajna povezanost (P<\/em><0,05) s relativnom vlagom zraka. Iz tabele 1 je vidljivo da su ve\u0107e prosje\u010dne vrijednosti temperature zraka tijekom svih godina istra\u017eivanja utvr\u0111ene za staju s mlije\u010dnim kravama, dok su prosje\u010dne vrijednosti relativne vlage zraka tijekom ve\u0107ine godina bile ve\u0107e u staji za junad u tovu, no u 50 % slu\u010dajeva vrijednosti temperature i relativne vlage zraka u staji za junad u tovu i staji za mlije\u010dne krave nisu se tijekom godina zna\u010dajno razlikovale.<\/p>\n Vrijednosti brzine strujanja zraka tijekom svih godina istra\u017eivanja u prosjeku su bile zna\u010dajno ve\u0107e (P<\/em><0,05) u staji za mlije\u010dne krave. Dobiveni rezultati mogu se objasniti na\u010dinom dr\u017eanja \u017eivotinja i konstrukcijom staja, odnosno odavanjem topline u mlije\u010dnih krava koje su bile u laktaciji, pri \u010demu poja\u010dano proizvode toplinu (Koska i Salajpal, 2012.). Mlije\u010dne krave dr\u017eane su u drvenoj staji, dok je junad u tovu bila u betonskoj staji, \u0161to utje\u010de na zagrijavanje i hla\u0111enje prostora (Lovarelli i sur., 2021.). Tako je i srednja temperatura zra\u010denja tijekom svih godina istra\u017eivanja bila vi\u0161a u staji za junad u tovu, nego u staji za mlije\u010dne krave, iako u pravilu bez zna\u010dajnih razlika. Broj bakterija u zraku tijekom gotovo svih godina bio je u prosjeku zna\u010dajno ve\u0107i (P<\/em><0,05) u staji za junad u tovu (slika 1). Taj je nalaz u skladu s rezultatima istra\u017eivanja Abd-Elall i sur. (2009.), a mo\u017ee se objasniti visokom gusto\u0107om naseljenosti junadi te razli\u010ditim na\u010dinima dr\u017eanja junadi i mlije\u010dnih krava, odnosno odr\u017eavanja higijenskih uvjeta u stajama za pojedine kategorije goveda.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Analiza vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja u stajama za goveda pra\u0107enih tijekom \u010detiri godine potvrdila je \u010dinjenice o njihovim me\u0111usobnim utjecajima i odnosima te ve\u0107em broju bakterija u zraku u stajama za junad u tovu, u usporedbi sa stajama za mlije\u010dne krave, kao i spoznaju o klimatskim promjenama s obzirom na utvr\u0111eni smjer rasta temperature zraka u stajama. Stoga je va\u017eno nastaviti pratiti mikroklimatske uvjete, budu\u0107i da goveda te\u017ee podnose visoke, nego li niske temperature. To u budu\u0107nosti mo\u017ee utjecati na tehnologiju dr\u017eanja koja \u0107e u nekim podru\u010djima zahtijevati prilagodbu konstrukcije staja i na\u010dina prozra\u010divanja da bi se osigurali zadovoljavaju\u0107i proizvodni rezultati i dobrobit goveda.<\/p>\n <\/a> 1.\tABD-ELALL, A. M. M., M. E. M. MOHAMED and M. A. I. AWADALLAH (2009): Potential airborne microbial hazards for workers on dairy and beef cattle farms in Egypt. Vet. Ital. 45, 275-285. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n The study was aimed at monitoring, analysing and comparison of microclimate conditions in cattle barns. The values of microclimate parameters were monitored in March and April during a four-year period (2018-2021) in fattening cattle and dairy cow barns. The study results showed a trend of increasing air temperature and correlation among microclimate parameters in both barns, as well as a higher bacterial count in the air of fattening cattle barn as compared to dairy cow barn. The results obtained confirm the importance of analysing microclimate conditions in cattle barns and indicate a possible future need for adaptation in their housing technology.<\/p>\n Key words:<\/strong> cattle; microclimate; barn; housing conditions; analysis<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" K. Matkovi\u0107, M. Ostovi\u0107, M. Batinjan, I. Sabolek*, S. Men\u010dik i \u017d. Pavi\u010di\u0107 Dr. sc. Kristina MATKOVI\u0106, dr. med. vet.,<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[1646,1071,1643,1644,1645],"issuem_issue":[1590],"ppma_author":[283,280,1647,279,136,282],"class_list":["post-5518","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-original-scientific-articles","tag-analiza","tag-goveda","tag-mikroklima","tag-staja","tag-uvjeti-drzanja","issuem_issue-veterinarska-stanica-54-3"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Kristina MATKOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, dr. sc. Mario OSTOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, Marija BATINJAN<\/strong>, studentica \u010detvrte godine, Ivana SABOLEK<\/strong>*, dr. med. vet., asistentica, (dopisni autor, e-mail: isabolek@vef.unizg.hr), dr. sc. Sven MEN\u010cIK<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. \u017deljko PAVI\u010cI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.54.3.7<\/a><\/div>\n<\/p>\n\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijali i metode<\/a>Rezultati i rasprava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\n
\nOptimalna temperatura za mlije\u010dne krave i junad u tovu kre\u0107e se u rasponu od 5 do 20 \u00b0C (Asaj, 2003., Havranek i Rupi\u0107, 2003.). Vu\u010demilo (2012.) navodi da je optimalna temperatura za mlije\u010dne krave izme\u0111u 12 i 16 \u00b0C, a za junad u tovu izme\u0111u 12 i 20 \u00b0C. Temperatura iznad 24 \u00b0C uzrokuje toplinski stres (Ivankovi\u0107 i Miji\u0107, 2020.). U mlije\u010dnih se krava tada znatno smanjuju uzimanje hrane i proizvodnja mlijeka (Vu\u010demilo, 2012.), a iznad 35 \u00b0C nastupa op\u0107i poreme\u0107aj fiziolo\u0161kih funkcija (Vu\u010demilo i sur., 2003.). Do znatnog smanjenja proizvodnje mlijeka dolazi i pri temperaturi zraka od -15 \u00b0C, uz poja\u010dano uzimanje hrane (Vu\u010demilo, 2012.).<\/p>\n
\nS druge strane, pri preslabom strujanju zraka u staji rastu temperatura i vlaga te se nakupljaju \u0161tetni plinovi, pra\u0161ina i mikroorganizmi, \u0161to tako\u0111er nepovoljno utje\u010de na \u017eivotinje (Ostovi\u0107 i sur., 2015.).<\/p>\n
\nBroj mikroorganizama u zraku ovisi o konstrukciji staje, na\u010dinu dr\u017eanja i gusto\u0107i naseljenosti \u017eivotinja, aktivnostima \u017eivotinja i ljudi, na\u010dinu prozra\u010divanja, hranjenja, napajanja i uklanjanja gnoja, dobu dana i godi\u0161njem dobu, odnosno o drugim mikroklimatskim pokazateljima (Matkovi\u0107 i sur., 2006.a, 2006.b, 2009., Quintana i sur., 2020.), kao i o na\u010dinu uzorkovanja (Mbareche i sur., 2018.).<\/p>\nMaterijali i metode<\/h2>\n
\n
\nDu\u017eina staje je 30 m, \u0161irina 15 m i visina 8 m. Staja ima dvoja vrata dimenzija 3,5 m \u00d7 3,5 m. Prozra\u010divanje je prirodno. U gornjem dijelu zidova su otvori izme\u0111u letvica koji omogu\u0107uju stalnu izmjenu zraka. Hranidbeni se hodnik, \u0161irine 4 m, iz kojeg se krave hrane (sila\u017ea), nalazi postrano. Krave (hol\u0161tajn-frizijsko i simentalsko govedo) se dr\u017ee slobodno (n<\/em>=30) u prostoru s le\u017ei\u0161tima (24 m \u00d7 11 m), pri \u010demu dio vremena provode i na pa\u0161njaku. Le\u017ei\u0161ta za krave su srednje duga, s gumenim oblogama i dodatno nasteljena slamom. Blatni hodnici su s punim podom. Gnoj se uklanja pomo\u0107u struga\u010da. Krave se napajaju iz termopojilica. Osvjetljenje u staji je prirodno, pomo\u0107u svjetlarnika koji se prote\u017ee du\u017e sljemena krova i ujedno slu\u017ei kao zra\u010dnjak, a koristi se i umjetna rasvjeta. Staja ima dva ventilatora koji se uklju\u010duju u slu\u010daju potrebe (visoke temperature). Na zidu staje je automatska \u010detka za njegu krava. U sklopu staje je izmuzi\u0161te, prostor za prihvat mlijeka s laktofrizom i sanitarni \u010dvor.<\/p>\n
\nSrednja temperatura zra\u010denja odre\u0111ena je pomo\u0107u nomograma, mjerenjem temperature globus termometra te temperature i brzine strujanja zraka u sredini staje (Vu\u010demilo i Tofant, 2009.).
\nZa odre\u0111ivanje ukupnog broja mezofilnih bakterija u zraku kori\u0161tene su staklene Petrijeve zdjelice s hranjivom podlogom (Nutrient agar, Biolife, Italija) koje su izlagane jednu minutu u tri razine (razina poda, biozona, ~2 m od poda, n<\/em>=3 zdjelice po pojedinom mjestu u staji). Zdjelice su inkubirane u termostatu 24 sata na 37 \u00b0C.
\nBroj bakterija koje svaku minutu padnu na kvadratni metar povr\u0161ine staje (cfu\/m2<\/sup>\/min) izra\u010dunat je prema formuli: broj kolonija (cfu) : 60 (cm2<\/sup> Petrijeve zdjelice) \u00d7 10.000 i prikazan kao prosje\u010dna vrijednost broja bakterija poraslih u sve tri zdjelice.<\/p>\nRezultati i rasprava<\/h2>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/tablica01-analiza-mikroklimatskih-uvjeta.png\")
a,b,c,d<\/sup> vrijednosti u istom redu ozna\u010dene razli\u010ditim slovima zna\u010dajno se razlikuju (P<\/em><0,05).
* sve vrijednosti u istom stupcu koje se odnose na isti pokazatelj zna\u010dajno se razlikuju (P<\/em><0,05), osim ozna\u010denih.<\/figcaption><\/figure>\n
\nTakav smjer vrijednosti pratila je i srednja temperatura zra\u010denja kojom se iskazuje toplinsko zra\u010denje okoline (povr\u0161ina), uz utvr\u0111enu pozitivnu zna\u010dajnu povezanost (P<\/em><0,05) izme\u0111u temperature zraka i srednje temperature zra\u010denja u objema stajama (tabela 2).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/tablica02-analiza-mikroklimatskih-uvjeta.png\")
* P<\/em><0,05, TJ – staja za junad u tovu, MK – staja za mlije\u010dne krave, TZ – temperatura zraka, RV – relativna vlaga zraka, W – brzina strujanja zraka, STZ – srednja temperatura zra\u010denja, B – bakterije u zraku.<\/figcaption><\/figure>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/slika01-analiza-mikroklimatskih-uvjeta.jpg\")
a,b,c<\/sup> vrijednosti unutar iste skupine (TJ ili MK) ozna\u010dene razli\u010ditim slovima zna\u010dajno se razlikuju (P<\/em><0,05) izme\u0111u pojedinih godina.
* sve vrijednosti izme\u0111u skupina (TJ i MK) unutar istih godina zna\u010dajno se razlikuju (P<\/em><0,05), osim ozna\u010denih.<\/figcaption><\/figure>\n
\nBroj bakterija u zraku obiju staja bio je pozitivno povezan s brzinom strujanja zraka, iako je ta povezanost bila zna\u010dajna (P<\/em><0,05) samo za staju za junad u tovu.
\nMo\u017ee se protuma\u010diti da je pri poja\u010danom strujanju zraka u zraku obiju staja bilo vi\u0161e pra\u0161ine i bakterija koje su se naslojile na hranjive podloge.<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tASAJ, A. (2003): Higijena na farmi i u okoli\u0161u. Zagreb: Medicinska naklada.
\n3.\tDEJANOVI\u0106, J., M. OSTOVI\u0106, \u017d. PAVI\u010cI\u0106 i K. MATKOVI\u0106 (2015): Utjecaj smje\u0161taja na pona\u0161anje, dobrobit i zdravlje mlije\u010dnih krava. Vet. stn. 46, 27- 37.
\n4.\tHAVRANEK, J. i V. RUPI\u0106 (2003): Mlijeko: od farme do mljekare. Zagreb: Hrvatska mljekarska udruga.
\n5.\tHEMPEL, S., C. MENZ, S. PINTO et al. (2019): Heat stress risk in European dairy cattle husbandry under different climate change scenarios \u2012 uncertainties and potential impacts. Earth Syst. Dynam. 10, 859- 884. 10.5194\/esd-10-859-2019
\n6.\t[https:\/\/dzs.gov.hr\/ \u2012 Dr\u017eavni zavod za statistiku Republike Hrvatske, (28.4.2022.)].
\n7.\t[https:\/\/meteo.hr\/ \u2012 Dr\u017eavni hidrometeorolo\u0161ki zavod, (28.4.2022.)].
\n8.\tIVANKOVI\u0106, A. i P. MIJI\u0106 (2020): Govedarstvo. Zagreb: Agronomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.
\n9.\tKOSKA, S. i K. SALAJPAL (2012): Utjecaj visokih temperatura na metabolizam i reprodukciju krava. Sto\u010darstvo 66, 213-235.
\n10.\tLOVARELLI, D., E. RIVA, G. MATTACHINI, M. GUARINO and G. PROVOLO (2021): Assessing the effect of barns structures and environmental conditions in dairy cattle farms monitored in Northern Italy. J. Agric. Eng. 52, 1229. 10.4081\/jae.2021.1229
\n11.\tMATKOVI\u0106, K., M. VU\u010cEMILO, B. VINKOVI\u0106, B. \u0160EOL, \u017d. PAVI\u010cI\u0106, A. TOFANT and S. MATKOVI\u0106 (2006a): Effect of microclimate on bacterial count and airborne emission from diary barns on the enviroment. Ann. Agric. Environ. Med. 13, 349-354.
\n12.\tMATKOVI\u0106, K., M. VU\u010cEMILO, B. VINKOVI\u0106, \u017d. PAVI\u010cI\u0106 i S. MATKOVI\u0106 (2006b): Mikroorganizmi u zraku staje kao mogu\u0107i postsekretorni zaga\u0111iva\u010di mlijeka. Mljekarstvo 56, 369-377.
\n13.\tMATKOVI\u0106, K., M. VU\u010cEMILO, B. VINKOVI\u0106, B. \u0160EOL, \u017d. PAVI\u010cI\u0106 and S. MATKOVI\u0106 (2007): Qualitative structure of airborne bacteria and fungi in diary barn and nearby environment. Czech J. Anim. Sci. 52, 249-253. 10.17221\/2280-CJAS
\n14.\tMATKOVI\u0106, K., M. VU\u010cEMILO, B. VINKOVI\u0106, \u017d. PAVI\u010cI\u0106, S. MATKOVI\u0106 and M. BENI\u0106 (2009): Airborne fungi in a diary barn with emphasis on microclimate and emissions. Vet. arhiv 79, 207-218.
\n15.\tMBARECHE, H., M. VEILLETTE, G. J. BILODEAU and C. DUCHAINE (2018): Bioaerosol sampler choice should consider efficiency and ability of samplers to cover microbial diversity. Appl. Environ. Microbiol. 84, 1-22. 10.1128\/AEM.01589-18
\n16.\tOSTOVI\u0106, M., I. PU\u010cKO i \u017d. PAVI\u010cI\u0106 (2015): Pra\u0107enje ambijentalnih uvjeta u svinjogojskoj proizvodnji \u2012 pripustili\u0161te. Vet. stn. 46, 439-445.
\n17.\tOSTOVI\u0106, M., \u017d. PAVI\u010cI\u0106, T. BALENOVI\u0106, V. SU\u0160I\u0106 i A. EKERT KABALIN (2008): Dobrobit mlije\u010dnih krava. Sto\u010darstvo 62, 479-494.
\n18.\tQUINTANA, \u00c1. R., S. SESE\u00d1A, A. GARZ\u00d3N and R. ARIAS (2020): Factors affecting levels of airborne bacteria in dairy farms: a review. Animals 10, 526. 10.3390\/ani10030526
\n19.\tSZULC, J., M. OKRASA, K. DYBKA-ST\u0118PIE\u0143, M. SULYOK, A. NOWAK, A. OTLEWSKA, B. SZPONAR and K. MAJCHRZYCKA (2020): Assessment of microbiological indoor air quality in cattle breeding farms. Aerosol Air. Qual. Res. 20, 1353-1373. 10.4209\/aaqr.2019.12.0641
\n20.\tVU\u010cEMILO, M. (2012): Smje\u0161taj i dr\u017eanje goveda. U: Herak-Perkovi\u0107, V., \u017d. Grabarevi\u0107, J. Kos: Veterinarski priru\u010dnik, 6. izdanje. Medicinska naklada, Zagreb (34-42).
\n21.\tVU\u010cEMILO, M. i A. TOFANT (2009): Praktikum – Okoli\u0161 i higijena dr\u017eanja \u017eivotinja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
\n22.\tVU\u010cEMILO, M., \u017d. PAVI\u010cI\u0106, A. TOFANT, K. MATKOVI\u0106 i S. HA\u0110INA (2003): Utjecaj okoli\u0161a na zdravlje i dobrobit goveda. IV. srednjoeuropski bujatri\u010dki kongres (Lovran, 23. \u2012 27. travnja 2003.). Zbornik radova. Zagreb (295-299).
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Analysis of microclimate conditions in cattle barns<\/h2>\n
\nKristina MATKOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Mario OSTOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Marija BATINJAN<\/strong>, Fourth-year student, Ivana SABOLEK<\/strong>, DVM, Assistant, Sven MEN\u010cIK<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, \u017deljko PAVI\u010cI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n