![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/DrazenORAIC.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Dra\u017een Orai\u0107<\/strong>, Ivana Giovanna Zupi\u010di\u0107<\/strong> i Snje\u017eana Zrn\u010di\u0107<\/strong>*<\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Obli\u0107i roda Eustrongylides<\/em> se nalaze \u0161irom svijeta u brojnih riba slatkovodnih i morskih ekosustava. Sve vrste ovih u riba opisanih parazita imaju neizravni razvojni ciklus te su ribe drugi me\u0111udoma\u0107in ili parateni\u010dni nositelj i plijen ribojednih ptica koje su kona\u010dni doma\u0107ini. Eustrongilidi su oblikom okrugli, glatki, relativno duga\u010dki crvi zbog prisustva hemoglobina crvene boje. Ve\u0107i broj li\u010dinki parazita u ribi mo\u017ee izazvati te\u0161ke oblike bolesti, utjecati kod nekih vrsta na plodnost i pove\u0107ati smrtnost. Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> eustrongilidoza, Eustrongylides spp., riba, parazit, zoonoza<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Eustrongilidoza je bolest prouzro\u010dena nematodnim parazitima iz roda obli\u0107a (Nematoda<\/em>: Dioctophymatoidea<\/em>) u riba koje se hrane crvima malo\u010detina\u0161ima (Oligochaeta<\/em>: Annelida<\/em>), koji su me\u0111udoma\u0107ini u razvojnom ciklusu parazita te u ribojednih riba koje su parateni\u010dni doma\u0107ini (Coyner i sur., 2001., Mitchell i sur., 2009.). Ovi paraziti su okrugli crvi iz roda Eustrongylides<\/em> (J\u00e4gerski\u00f6ld, 1909), a u riba opisane vrste su: E. tubifex<\/em>, E. ignotus<\/em> i E. excisus<\/em> (Measures, 1988.a). Kao odrasli patogeni paraziti na\u0111eni su u proventrikulusu ribojednih ptica mo\u010dvarica, a mogu prouzro\u010diti veliku smrtnost, posebno mladih, ribojednih vrsta ptica u obalnim legli\u0161tima (Spalding i Forrester, 1993.). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Patogene vrste eustrongilida riba pro\u0161irene su po cijelom svijetu, na svim kontinentima (Paperna, 1974., Lichtenfels i Stroup, 1985., Pazouki i sur., 2007., Melo i sur., 2015.) pa tako i u zemljama u okru\u017eenju Hrvatske, u Italiji, Srbiji i Bugarskoj (Shukerova i sur., 2010., Bjeli\u0107-\u010cabrilo i sur., 2013., Dezfuli i sur., 2015.). Sveobuhvatno filogenetsko istra\u017eivanje li\u010dinaka eustrongilida prisutnih u 21 vrsti slatkovodnih riba na devet razli\u010ditih lokacija rijeka i jezera u Kini pokazalo je da su eustrongilidne vrste podijeljene u 3 monofiletske skupine u kojima su u dvije monofiletske skupine (skupina 2 i skupina 3) zastupljene iste vrste, a u skupini 1 su kripti\u010dne vrste li\u010dinki eustrongilida koje su prevladavale u ribojednih riba (Xiong i sur., 2013.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Sve tri vrste eustrongilida na\u0111enih u riba imaju isti, neizravni razvojni ciklus, u \u010detiri faze, gdje su ribe drugi me\u0111udoma\u0107in ili parateni\u010dni nositelji (slika 1.).<\/p>\n Odrasli, spolno zreli eustrongilidi parazitiraju u ribojednim pticama; ptice fecesom izbacuju jaja obli\u0107a u otvorene vode, mora i ribnjake u kojima se razvijaju u stadij 2, embrionirano jaje kojeg pojedu malo\u010detina\u0161i, glibnja\u010de i gujavice vrsta Lumbriculus variegatus<\/em>, Tubifex tubifex<\/em> i Limnodrilus<\/em> spp. (Marko, 1953., Measures, 1988.a). U malo\u010detina\u0161ima se dalje razvijaju u tre\u0107i stadij li\u010dinke, poznat kao L3, a kada riba pojede i probavi malo\u010detina\u0161a koji sadr\u017ei li\u010dinke eustrongilida, li\u010dinke izlaze iz probavnog trakta riba i migriraju unutar tjelesne \u0161upljine, encistiraju u stijenku \u017eeluca, na jetri i drugim organima te migriraju i encistiraju u mi\u0161i\u0107ima i ko\u017ei. Ako su ribe zara\u017eene eustrongilidima plijen drugim vrstama riba, paraziti na isti na\u010din iz crijeva migriraju i u druge organe, mi\u0161i\u0107e i u ko\u017eu gdje encistiraju i kao parateni\u010dni nositelj prenose eustrongilide do kona\u010dnog doma\u0107ina u kojem nametnik spolno sazrijeva te fecesom \u0161iri jaja\u0161ca i zapo\u010dinje novi ciklus (El-Dakhly i sur., 2011., Zhokhov i Pugacheva, 2019.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n U riba me\u0111udoma\u0107ina koje se hrane malo\u010detina\u0161ima, ali i u ribojednih riba, parazit prouzro\u010di infekciju koja mo\u017ee rezultirati te\u0161kim oblicima bolesti. U zara\u017eenih riba se mo\u017ee zbog velikog broja L3 li\u010dinki u probavnom traktu i tjelesnoj \u0161upljini razviti ascites. Razudba uzorka zahva\u0107enih riba jedina je sigurna metoda za identifikaciju. Eustrongilidi u ribi, li\u010dinke L3 stadija i krupnije li\u010dinke L4 stadija, se lako prepoznaju kao slobodne u probavnom traktu i tjelesnoj \u0161upljini riba doma\u0107ina, kao izbo\u010dine encistiranih parazita u stijenci probavnog trakta, visceralnim organima ili mi\u0161i\u0107ima (Branciari i sur., 2016.). Karakterizira ih njihova crvena boja i relativno dugo tijelo od 11 do 83 mm (Measures, 1988.b, Dezfuli i sur., 2015.). Za preliminarnu identifikaciju najbolje se koristiti mikroskopom i odrediti morfometrijske zna\u010dajke koje omogu\u0107avaju identifikaciju eustrongilida i diferencijaciju od drugih nematoda koje se mogu \u010diniti sli\u010dnima (Guagliardo i sur., 2019.). Eustrongilidi su glatki, cilindri\u010dni, crvene boje i relativno duga\u010dki crvi (Yanong, 2015.), \u0161to ih razlikuje od crva plo\u0161njaka (koljeno: Platyhelminthes<\/em>), segmentiranih trakavica (razred: Cestoda<\/em>) i kra\u0107ih jednorodnih metilja (razred: Monogenea<\/em>) te dvorodnih metilja (red: Digenea<\/em>). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Eustrongilidoza je potencijalno zoonotskog karaktera, a ljudi se mogu zaraziti konzumacijom sirove ili nedovoljno termi\u010dki obra\u0111ene ribe i ribljih proizvoda zara\u017eenih larvalnim stadijima parazita (Wittner i sur., 1989., Fedorov i sur., 2014., Ljubojevi\u0107 i sur., 2015.). Simptomi su op\u0107enito gastrointestinalni (gastritis ili enteritis) pod dijagnozom akutni abdominalni sindrom (Guerin i sur., 1982., Gunby, 1982.), a mogu napredovati do perforacije crijeva (Eberhard i sur., 1996.). Nedavno je opisan ko\u017eni oblik eustrongilidoze u dvoje ljudi iz Ju\u017enog Sudana (Eberhard i Ruiz-Tiben, 2014.). Samo jedan opisani slu\u010daj je izlije\u010den bez kirur\u0161kog zahvata (Guerin i sur., 1982), a za sve ostale je jedini u\u010dinkovit tretman bilo kirur\u0161ko uklanjanje li\u010dinki (Eberhard i sur., 1996.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Prevencija eustrongilidoze u riba je te\u0161ka zada\u0107a. Prekid \u017eivotnog ciklusa parazita u nekom razvojnom stadiju se dodatno komplicira duljinom vremena u kojem jaja\u0161ca parazita i sljede\u0107i razvojni stadiji ostaju infektivni. Pri temperaturi vode ribnjaka od 25 \u00b0C, od trenutka kada ptica zarazi ribnjak jaja\u0161ca eustrongilida kao plijen malo\u010detina\u0161a ostaju infektivna i do \u010detiri i pol mjeseca. Uklanjanje kona\u010dnog doma\u0107ina – ribojedne ptice ili bilo kojeg me\u0111udoma\u0107ina \u2013 malo\u010detina\u0161a pomo\u0107i \u0107e u smanjenju stope infekcije riba. Sanitacija ribnjaka ili uzgojnih bazena pomo\u0107i \u0107e u uklanjanju ve\u0107ine infektivnih stadija i me\u0111udoma\u0107ina parazita (Yanong, 2015.). Za ribogojili\u0161ta u \u010dijoj blizini su populacije ribojednih ptica preporu\u010da se sanitacija ribnjaka najmanje jednom do dva puta godi\u0161nje. Kako ribojedne ptice mogu zaraziti ribnjake jajima eustrongilida nedugo nakon \u010di\u0161\u0107enja i dezinfekcije ribnjaka, proizvo\u0111a\u010d mo\u017eda ne\u0107e vidjeti problem do izlova ribe. Nakon 3-4 mjeseca, mogu\u0107nost da se riba u ribnjacima zarazi pove\u0107avaju se jer se broj li\u010dinki eustrongilida s vremenom pove\u0107ava pa su ugro\u017eene vrste koje se hrane malo\u010detina\u0161ima kao drugi me\u0111udoma\u0107in i ribojedne vrste riba kao parateni\u010dni doma\u0107ini. Rizici od zaraze riba u ribnjacima te direktnih i indirektnih gubitaka pove\u0107avaju se s brojno\u0161\u0107u vodenih ptica na ribnjacima te na ribnjacima u kojima sediment podr\u017eava razvoj malo\u010detina\u0161a (Mitchell i sur., 2009.).<\/p>\n Eustrongilidi se u ribama i ribljim prera\u0111evinama uni\u0161tavaju zamrzavanjem i skladi\u0161tenjem na temperaturi od -20 \u00b0C ili ni\u017eoj tijekom 7 dana (ukupno vrijeme), ili zamrzavanjem na temperaturi -35 \u00b0C ili ni\u017eoj do zamrznu\u0107a (potpuno stvrdnuta) i skladi\u0161tenju na temperaturi od -35 \u00b0C ili ni\u017eoj tijekom 15 sati, ili zamrzavanjem na temperaturi -35 \u00b0C ili ni\u017eoj do zamrznu\u0107a i skladi\u0161tenje na temperaturi okoline od -20 \u00b0C ili ni\u017eoj tijekom 24 sata. Visoke temperature pripreme riba i sirovih ribljih proizvoda kuhanjem i pe\u010denjem \u010dine parazita ne\u0161kodljivim za zdravlje ljudi. Salamurenje i kiseljenje ne smanjuju opasnost od parazita u ribi, niti je umanjuju na prihvatljivu razinu. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Eustrongilidozu u riba prouzro\u010de obli\u0107i, okrugli crvi crvene boje pribli\u017eno dugi od 3 cm do 9 cm slobodni i encistirani u unutarnjim organima, mi\u0161i\u0107ima i ko\u017ei. <\/a> 1.\tBJELI\u0106-\u010cABRILO, O., N. NOVAKOV, M. \u0106IRKOVI\u0106, D. KOSTI\u0106, E. POPOVI\u0106, N. ALEKSI\u0106 and J. LUJI\u0106 (2013): The first determination of Eustrongylides excisus J\u00e4gerski\u00f6ld, 1909 -larvae (Nematoda: Dioctophymatidae) in the pike-perch Sander lucioperca in Vojvodina (Serbia). Helminthologia 4, 291-294. 10.2478\/s11687-013-0143-1 <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Nematodes of the genus Eustrongylides<\/em> can infect many fish species inhabiting freshwater and marine ecosystems worldwide. All species of these parasites described in fish have indirect life cycles and fish are the second intermediate hosts or paratenic hosts, and the prey of fish-eating birds, as the definite hosts. Key words:<\/strong> Eustrongylidosis; Eustrongylides spp.; fish; parasite; zoonosis<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dra\u017een Orai\u0107, Ivana Giovanna Zupi\u010di\u0107 i Snje\u017eana Zrn\u010di\u0107* Dr. sc. Dra\u017een ORAI\u0106, dr. med. vet., znanstveni savjetnik u trajnom zvanju,<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[1449,1450,1177,1451,210],"issuem_issue":[1438],"ppma_author":[1446,1447,1448],"class_list":["post-4974","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-review-articles","tag-eustrongilidoza","tag-eustrongylides-spp","tag-parazit","tag-riba","tag-zoonoza","issuem_issue-veterinarska-stanica-54-1"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Dra\u017een ORAI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Ivana Giovanna ZUPI\u010cI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., dr. sc. Snje\u017eana ZRN\u010cI\u0106<\/strong>*, dr. med. vet., znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, (dopisni autor, e-mail: zrncic@veinst.hr), Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.54.1.5<\/a><\/div>\n<\/p>\n\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Pro\u0161irenost<\/a>Razvojni ciklus<\/a>Dijagnoza<\/a>Utjecaj na ljudsko zdravlje<\/a>Prevencija i kontrola<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n
\nZa dijagnozu eustrongilidoze sigurna metoda je razudba male grupe zara\u017eenih riba te mjesta nalaza i karakteristike parazita u ribi.
\nPotrebno je isklju\u010diti druge parazite riba – crve plo\u0161njake, segmentirane trakavice, jednorodne i dvorodne metilje te akantocefale.
\nZa prevenciju eustrongilidoze u riba potrebno je u nekom od razvojnih stadija prekinuti \u017eivotni ciklus parazita za \u0161to je potrebno ukloniti bilo kojeg me\u0111udoma\u0107ina ili kona\u010dne doma\u0107ine. Za uzgajane ribe, sanitacija ribnjaka omogu\u0107ava prevenciju zaraze ribe od ovih parazita. Eustrongilidi riba su identificirani kao uzro\u010dnici infekcije ljudi kao slu\u010dajnih doma\u0107ina te iako je opisan mali broj klini\u010dkih slu\u010dajeva, eustongilidoza je priznata zoonoza. Da bi se sprije\u010dila infekcija ljudi preporuka je izbjegavati konzumiranje sirove ribe i sirovih ribljih proizvoda. U\u010dinkovita metoda ubijanja parazita je temeljita termi\u010dka obrada.<\/p>\nUvod<\/h2>\n
\n
\nLi\u010dinke spomenutih vrsta eustrongilida pripadaju nematodima zoonotskog zna\u010denja koje se prenose ribama. U ljudi se, u rijetkim slu\u010dajevima, nakon konzumacije sirove ili nedovoljno termi\u010dki obra\u0111ene ribe zara\u017eene li\u010dina\u010dkim stadijima parazita, razvija klini\u010dka slika gastrointestinalnih simptoma (Guerin i sur., 1982., Wittner i sur., 1989.), a opisan je i ko\u017eni oblik bolesti (Eberhard i Ruiz-Tiben, 2014.).<\/p>\nPro\u0161irenost<\/h2>\n
\n
\nKao uzroci takve pro\u0161irenosti navode se translokacije \u017eivih riba (Menconi i sur., 2019.), a posebno, dugi migratorni putevi kona\u010dnih doma\u0107ina, ribojednih ptica (\u0160va\u017eas i sur., 2011.). U otvorenim vodama, jezerima i rijekama, uo\u010deni su u brojnih vrsta riba koje se hrane malo\u010detina\u0161ima poput: uklija (Alburnus alburnus<\/em>), bjelica (Leucaspius delineatus<\/em>), sun\u010danica (Lepomis gibbosus<\/em>) i u ribojednih vrsta smu\u0111u (Sander lucioperca<\/em>), \u0161tuki (Esox lucius<\/em>), somu (Silurus glanis<\/em>), a u riba u morskim i bo\u010datim vodama kao atlantske kili (Fundulus heteroclitus<\/em>) i gara (Garra rufa<\/em>) te akvarijskih vrsta gupija (Poecilia reticulata<\/em>), zebrica (Danio rerio<\/em>) i skalara (Pterophyllum scalare<\/em>) (Coyner i sur., 2001., Novakov i sur., 2013., Xiong i sur., 2013., McAllister i sur., 2015., Guagliardo i sur., 2019., Zhokhov i Pugacheva, 2019.).
\nOsim u otvorenim vodama i morima, zaraze ovim nametnicima su opisane i u uzgajanih vrsta u hibridnog prugastog grge\u010da (Morone saxatilis<\/em> x M. chrysops<\/em>) u SAD, (Mitchell i sur., 2009.), afri\u010dkog soma (Clarias gariepinus<\/em>) u Indiji (Mir i sur., 2012.) te vi\u0161e tropskih slatkovodnih vrsta u Meksiku (Hern\u00e1ndez-Ocampo i sur., 2012.).<\/p>\nRazvojni ciklus<\/h2>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/slika01-eustrongilidoza-riba.jpg\")
\nU zara\u017eenih se riba uvijek nalazi vi\u0161e od jedne nematode u tjelesnoj \u0161upljini, po organima i u mi\u0161i\u0107u. U ovom razvojnom stadiju eustrongilidi su vrlo dugi, zamotani i crveni (sadr\u017ee hemoglobin) (slika 2a, 2b, 2c, 2d) te u zara\u017eenim ribama koje su plijen ribojednih ptica, upotpunjuju razvojni ciklus.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/slika02-eustrongilidoza-riba.jpg\")
Dijagnoza<\/h2>\n
\n
\nSli\u010dni su po izgledu akantocefalima (razred: Acanthocephala<\/em>), ali nemaju karakteristi\u010dnu \u201ctrnovitu glavu\u201d ve\u0107 je vidljivo dvanaest kru\u017enih cefali\u010dnih papila u dva kruga, unutarnjem u kojem su vrhovi papila nalik na bodlje i vanjskog u kojem su vrhovi nalik kvr\u017eicama (Novakov i sur., 2013., Pekmezci i Bolukba, 2021.). U vrste gobija (Glossogobius giuris<\/em>) u periodu mrijesta encistirani paraziti su na\u0111eni samo u ovarijima s posljedicom sni\u017eenog somato-gonadalnog indeksa te lo\u0161ije plodnosti riba (Kaur i sur., 2012.). Smrtnost riba je relativno rijetka i naj\u010de\u0161\u0107e je posljedica sekundarnih infekcija uslijed oslabljenog imunosnog sustava (Goncharov i sur., 2018.) U ribojednih ptica, eustrongilidi se obi\u010dno nalaze u stijenci proventrikula, ventrikula i crijeva, gdje migriranjem tvore tunele i izazivaju granulomatoznu upalnu reakciju (Spalding i sur., 1993., Cole, 1999.).<\/p>\nUtjecaj na ljudsko zdravlje<\/h2>\n
\nPrevencija i kontrola<\/h2>\n
\n
\nU eksperimentalnim uvjetima jaja\u0161ca su se odr\u017eala do 2,5 godine, a zabilje\u017eeno je da su zara\u017eene ribe i malo\u010detina\u0161i bili infektivni du\u017ee od 1 godine. Nakon \u0161to ribojedne ptice pojedu zara\u017eenu ribu, li\u010dinke u roku od 3-5 sati prodiru u proventrikul i ventrikul kona\u010dnog doma\u0107ina te za 10-17 dana po\u010dinju izbacivati jaja\u0161ca (Cole, 1999.).<\/p>\n
\nPotvr\u0111eno je da li\u010dinke nematoda pre\u017eive 28 dana u slanoj otopini od 21 % soli.
\nZara\u017eene ribe mogu u ovarijima imati parazite, ali ne i unutar ikre. Iz tog razloga razdvojena i isprana ikra vjerojatno ne\u0107e sadr\u017eavati parazite. Evisceracija i fizi\u010dko uklanjanje parazita u\u010dinkovite su metode smanjenja broja parazita, ali ne smajuju u potpunosti opasnost, niti ju umanjuju na prihvatljivu razinu. Preporu\u010da se uni\u0161tavanje oboljelih riba (FDA, 2021.).<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nRibe su me\u0111udoma\u0107ini i parateni\u010dni doma\u0107ini i u slu\u010daju velikog broja li\u010dinki parazita obolijevaju, a u nekim slu\u010dajevima od posljedica infekcije i ugibaju. Razudbom bolesnih primjeraka, nalazom slobodnih ili encistiranih okruglih, crvenih, duga\u010dkih crva te mikroskopskim pregledom mogu\u0107e je postaviti dijagnozu eustrongilidoze.
\nOdrasli se stadij parazita nalazi u raznim vrstama ribojednih ptica koje fecesom \u0161ire jaja\u0161ca po vodenim povr\u0161inama.
\nNakon \u0161to dospiju u vodu postaju plijen malo\u010detina\u0161a u kojima se nastavlja razvojni ciklus osloba\u0111anjem li\u010dinki.
\nVrste riba koje se hrane malo\u010detina\u0161ima su sljede\u0107i me\u0111udoma\u0107in. U tim ribama se razvija stadij infektivan za kona\u010dnog doma\u0107ina ili za grabe\u017eljive vrste riba koje su parateni\u010dni doma\u0107in i mogu prenijeti parazita ribojednim pticama. Jednom kada zara\u017eenu ribu pojede ptica li\u010dinka brzo spolno sazrijeva i izbacivanjem jaja\u0161aca zavr\u0161ava svoj \u017eivotni ciklus. U zara\u017eenih riba, osobito kada su u velikom broju, eustrongilidi u probavnom traktu ribe, migriranjem u trbu\u0161nu \u0161upljinu i po unutarnjim organima mogu prouzro\u010diti patolo\u0161ke promjene, anemiju, mr\u0161avljenje, op\u0107u slabost i sni\u017eenu vitalnost ribe.
\nIako su rijetki, zabilje\u017eeni su slu\u010dajevi prijenosa ovog parazita na ljude.
\nKonzumacijom sirove ili nedovoljno termi\u010dki obra\u0111ene ribe i sirovih ribljih proizvoda zara\u017eenih larvalnim stadijima parazita u ljudi se razvijaju simptomi akutnog abdominalnalnog sindroma \u0161to gotovo uvijek zahtijeva odstranjenje parazita kirur\u0161kim zahvatom. Opisani slu\u010dajevi u ljudi ukazuju na potrebu temeljite termi\u010dke obrade ribe i sirovih ribljih proizvoda prije konzumiranja.<\/p>\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tBRANCIARI, R., D. RANUCCI, D. MIRAGLIA, A. VALIANI, F. VERONESI, E. URBANI, G. LO VAGLIO, L. PASCUCCI and R. FRANCESCHINI (2016): Occurrence of parasites of the genus Eustrongylides spp. (Nematoda: Dioctophymatidae) in fish caught in Trasimeno lake, Italy. Ital. J. Food Saf. 5, 206-209. 10.4081\/ ijfs.2016.6130
\n3.\tCOLE, R. A. (1999): Eustrongylidosis in: Field Manual of Wildlife Diseases General Field Procedures and Diseases of Birds. USGS Biological Resources Division National Wildlife Health Center. Chapter 29, pp. 223-228.
\n4.\tCOYNER, D. F., M. G. SPALDING and D. J. FORRESTER (2002): Epizootiology of Eustrongylides ignotus in Florida: Distribution, Density, and Natural Infectios in Intermediate Hosts. J. Wildl. Dis. 38, 483-499. 10.7589\/0090-3558- 38.3.483
\n5.\tDEZFULI, B. S., M. MANERA, M. LORENZONI, F. PIRONI, A. P. SHINN and L. GIARI (2015): Histopathology and the inflammatory response of European perch, Perca fluviatilis muscle infected with Eustrongylides sp. (Nematoda). Parasit Vectors 8, 227. 10.1186\/s13071-015-0838-x
\n6.\tEBERHARD, M. L., H. HURWITZ, A. M. SUN and D. COLETTA (1996): Intestinal perforation caused by larval Eustrongylides (Nematoda: Dioctophymatoidae) in New Jersey. Am. J. Trop. Med. Hyg. 40, 648-650. 10.4269\/ajtmh.1989.40.648
\n7.\tEBERHARD, M. L. and E. RUIZ-TIBEN (2014): Case Report: Cutaneous Emergence of Eustrongylides in Two Persons from South Sudan. Am. J. Trop. Med. Hyg. 90, 315-317. 10.4269\/ajtmh.13-0638
\n8.\tEL-DAKHLY, E. EL-NAHASS, S. UNI, H. TUJI, H. SAKAI and T. YANAI (2011): Levels of infection of gastric nematodes in a flock of great cormorants (Phalacrocorax carbo) from Lake Biwa, Japan. J. Helminthol. 86, 54-63. 10.1017\/S0022149X11000046
\n9.\tFDA (2021): Fish and Fishery Products Hazards and Controls Guidance, Fourth Edition \u2013 June 2021. https:\/\/www.fda.gov\/food\/seafood-guidance- documents-regulatory-information\/fish-and- fishery-products-hazards-and-controls
\n10.\tFEDOROV, N. M., N. F. FIRSOV and N. A. SOLOVIEV (2014): Veterinary and sanitary examination in river perch with Eustrongylidosis. Vet. Pathol. 3, 68-73.
\n11.\tGONCHAROV, S. L, N. M. SOROKA, I. Y. PASHKEVICH, A. I. DUBOVY and A. O. BONDAR (2018): Infection of predatory fish with larvae of Eustrongylides excisus (Nematoda, Dioctophymatidae) in the Delta of the Dnipro River and the Dnipro-Buh Estuary in Southern Ukraine. Vestn. Zool. 52, 137-144. 10.2478\/vzoo-2018-0015
\n12.\tGUAGLIARDO, S., G. VIOZZI and N. BRUGNI (2019): Pathology associated with larval Eustrongylides sp. (Nematoda: Dioctophymatoidea) infection in Galaxias maculatus (Actinopterygii: Galaxiidae) from Patagonia, Argentina. Int. J. Parasitol. 10, 113-116. 10.1016\/j.ijppaw.2019.08.004
\n13.\tGUERIN, P. F., S. MARAPENDI and L. MC GRAIL (1982): Intestinal perforation caused by larval Eustrongylides. Morb. Mort. Week Rep. 31, 383-389.
\n14.\tGUNBY, P. (1982): One worm in the minnow equals too many in the gut. JAMA 248, 163. 10.1001\/jama.1982.03330020011004
\n15.\tHERNANDEZ-OCAMPO, D., R. F. PINEDA- LOPEZ, J. T. PONCE-PALAFOX and J. L. ARREDONDO-FIGUERO (2012): Parasitic Helminth Infection in Tropical Freshwater Fishes of Commercial Fish Farms, in Morelos State, Mexico. Int. J. Anim. Vet. Adv. 5, 338-343.
\n16.\tKAUR, P., R. SHRIVASTAV and T. A. QURESHI (2012): Pathological effects of Eustrongylides sp. larvae (Dioctophymatidae) infection in freshwater fish, Glossogobius giuris (Ham.) with special reference to ovaries. J. Parasit. Dis. 37, 245-250. 10.1007\/s12639-012-0173-5
\n17.\tLICHTENFELS, J. R. and C. F. STROUP (1985): Eustrongylides spp. (Nematoda: Dioctophymatoidea): First Report of an Invertebrate Host (Oligochaeta: Tubificidae) in North America. Proc. Helminthol. Soc.Wash. 52, 320-323.
\n18.\tLJUBOJEVI\u0106, D., N. NOVAKOV, V. DJORDJEVI\u0106, V. RADOSAVLJEVI\u0106, M. PELI\u0106 and M. \u0106IRKOVI\u0106 (2015): Potential parasitic hazards for humans in fish meat. Procedia Food Sci. 5, 172-175. 10.1016\/j. profoo.2015.09.049
\n19.\tMARKO, S. (1953).: Crvi-malo\u010dekinja\u0161i i njihovo zna\u010denje za ribarstvo. Ribar. Croat. J. Fish. 8, 59-61.
\n20.\tMCALLISTER, C. T., C. R. BURSEY, T. J. FAYTON, H. W. ROBINSON and S. E. TRAUTH (2015): New Host and Geographic Distributional Records for Eustrongylides sp. (Nematoda: Dioctophymatidae) from Eight Vertebrates (Osteichthyes, Amphibia, Reptilia) from Arkansas, Oklahoma and Texas Proc. Okla. Acad. Sci. 95, 31-32.
\n21.\tMEASURES, L. N. (1988a): Revision of the genus Eustrongylides Jagerskiold, 1909 (Nematoda: Dioctophymatoidea) of piscivorous birds. Can. J. Zool. 66, 885-895. 10.1139\/z88-131
\n22.\tMEASURES, L. N. (1988b): Epizootiology, pathology, and description of Eustrongylides tubifex (Nematoda: Dioctophymatoidea) in fish. Can. J. Zool. 66, 2212-2222. 10.1139\/z88-329
\n23.\tMELO, F. T., C. S. MELO, L. C. NASCIMENTO, E. G. GIESE, A. P. FURTADO and J. N. SANTOS (2015): Morphological characterization of Eustrongylides ssp. Larvae (Nematoda: Dioctophymatoidea) parasite of Rhinella marina (Amphibia: Bufonidae) from Eastern Amazonia. Braz. J. Vet. Parasitol. Jaboticabal. 25, 235-239. 10.1590\/S1984-29612016024
\n24.\tMENCONI, V., P. PASTORINO, G. CAVAZZA, M. SANTI, D. MUGETTI, G. ZUCCARO and M. PREARO (2019): The role of live fish trade in the translocation of parasites: the case of Cystidicola farionis in farmed rainbow trout (Oncorhynchus mykiss). Aquac. Int. 27, 1667-1671. 10.1007\/s10499-019-00422-1
\n25.\tMENCONI, V., M. V. RIINA, P. PASTORINO, D. MUGETTI, S. CANOLA, E. PIZZUL, M. C. BONA, A. DONDO, P. L. ACUTIS and M. PREARO (2020): First Occurrence of Eustrongylides spp. (Nematoda: Dioctophymatidae) in a Subalpine Lake in Northwest Italy: New Data on Distribution and Host Range. Int. J. Environ. Res. Public Health. 17, 2-9. 10.3390\/ijerph17114171
\n26.\tMIR, T. A., P. KAUR and S. MANOHAR (2012): Pathogenic effects of nematode parasite Eustrongylides sp. larvae on serum LH level and histology of gonads of freshwater fish, Clarias gariepinus. Recent Res. Sci. Technol. 4, 24-26.
\n27.\tMITCHELL, A. J., R. M. OVERSTREET and A. E. GOODWIN (2009): Eustrongylides ignotus infecting commercial bass, Morone chrysops female X Morone saxatilis male, and other fish in the southeastern USA. J. Fish Dis. 32, 795-799. 10.1111\/j.1365-2761.2009.01051.x
\n28.\tNOVAKOV, N., O. BJELI\u0106-\u010cABRILO, M. \u0106IRKOVI\u0106, D. JUBOJEVI\u0106, J. LUJI\u0106, I. DAVIDOV and M. JOVANOVI\u0106 (2013): Eustrongylidosis of European catfish (Siluris glanis). Bulg. J. Agric. Sci. 19, 62-71.
\n29.\tPAPERNA, I. (1974): Hosts distribution and pathology of infections with larvae of Eustrongylides (Dioctophymidae, Nematoda) in fish from East African lakes. J. Fish. Biol. 6, 67-76. 10.1111\/j.1095-8649.1974.tb04523.x
\n30.\tPAZOUKI, J., M. MASOUMIAN, M. YAHYAZADEH and J. ABBASI (2007): Metazoan Parasites from Freshwater Fishes of Northwest Iran. J. Agric. Sci. Technol. 9, 25-33.
\n31.\tPEKMEZCI, G. Z. and C. S. BOLUKBA (2021): Morphological and molecular characterization of Eustrongylides excisus larvae (Nematoda: Dioctophymatidae) in Sander lucioperca (L.) from Northern Turkey. Parasitol. Res. 120, 2269-2274. 10.1007\/s00436-021-07187-8
\n32.\tSHUKEROVA, S., D. KIRIN and V. HANZELOV\u00c1 (2010): Endohelminth communities of the perch, Perca fluviatilis (Perciformes, Percidae) from Srebarna Biosphere Reserve, Bulgaria. Helminthologia 2, 99-104. 10.2478\/s11687-010-0016-9
\n33.\tSPALDING, M. G., G. T. BANCROFT and D. J. FORRESTER (1993): Epizootiology of eustrongylidosis in wading birds (Ciconiiformes) in Florida. J. Wildl. Dis. 29, 237-249. 10.7589\/0090- 3558-29.2.237
\n34.\tSPALDING, M. G. and D. J. FORRESTER (1993): Pathogenesis of Eustrongylides ignotus (Nematoda: Dioctophymatoidea) in Ciconiiformes. J. Wildl. Dis. 29, 250-260. 10.7589\/0090-3558-29.2.250
\n35.\t\u0160VA\u017dAS, S., N. CHUKALOVA, G. GRISHANOV, \u017d. PUTIS, A. SRUOGA, D. BUTKAUSKAS, L. RAUDONIKIS and P. PRAKAS (2011): The role of great cormorant (Phalacrocorax carbo sinensis) for fish stock and dispersal of helminthes parasites in the Curonian lagoon area. Vet. Med. Zoot. 55, 79-85.
\n36.\tWITTNER, M., J. W. TURNER, G. JACQUETTE, L. R. ASH, M. P. SALGO and H. B. TANOWITZ (1989): Eustrongylidiasis: a parasitic infection acquired by eating sushi. N. Engl. J. Med. 320, 1124- 1126. 10.1056\/NEJM198904273201706
\n37.\tXIONG, F., W. X. LI, S.G. WU, H. ZOU and G. T. WANG (2013): Molecular phylogeny and host specificity of the larval Eustrongylides (Nematoda: Dioctophmidae) from freshwater fish in China. J. Parasitol. 99, 137-144. 10.1645\/GE-3163.1
\n38.\tYANONG, R. P. E. (2015): Nematode (Roundworm) Infections in Fish. Cir 91\/FA091. 1-9. https:\/\/edis.ifas.ufl.edu\/publication\/FA091
\n39.\tZHOKHOV, A. E. and M. N. PUGACHEVA (2019): First Record of Eustrongylides excisus (Dorylaimea: Dioctophymatidae) in Fish of the Rybinsk Reservoi. Russ. J. Biol. Invasion. 4, 325-327. 10.1134\/S207511171904012X<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Fish eustrongylidosis: Review Article<\/h2>\n
\nDra\u017een ORAI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Scientific Advisor in Tenure, Giovanna Ivana ZUPI\u010cI\u0106<\/strong>, DVM, Assistant, Snje\u017eana ZRN\u010cI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Scientific Advisor in Tenure, Croatian Veterinary Insitute, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n
\nEustronoglydes<\/em> are typically coiled, smooth, and relatively long worms that are red in colour due to the presence of haemoglobin.
\nA large number of parasite larvae in fish can cause severe forms of the disease, affecting the fertility of some species and increasing mortality. The best method for diagnosis of fish eustrongylidosis is necropsy of several affected individuals, and identification of the parasite by their morphological characteristics and position in the fish. It is necessary to exclude other fish parasites, including flatworms, segmented tapeworms, monogenean and digenean flukes and acanthocephali. To prevent eustrongylidosis in fish, the parasite life cycle must be interrupted in one of the developing stages, which requires removing any of the intermediate or final hosts. For farmed fish, pond sanitation is important in preventing fish infection. Fish eustrongylides have been identified as causative agents of infection in humans as accidental hosts, and although a small number of clinical cases have been described, eustrongylidosis is a recognized zoonosis. To prevent human infection, it is recommended to avoid consuming of raw fish and raw fish products. An effective method of killing parasites is freezing and heat treatments, under well-defined conditions.<\/p>\n