![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/NinoMACESIC.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
N. Ma\u0107e\u0161i\u0107<\/strong>, I. Ba\u010di\u0107<\/strong>, G. Ba\u010di\u0107<\/strong>, M. Lojki\u0107<\/strong>*, M. Samard\u017eija<\/strong>, M. Beni\u0107<\/strong>, N. Prvanovi\u0107 Babi\u0107<\/strong>, I. Butkovi\u0107<\/strong>, J. \u0160avori\u0107<\/strong>, M. Efendi\u0107<\/strong> i T. Karadjole<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mastitis je me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im bolestima na farmama mlije\u010dnih krava za \u010dije se lije\u010denje i prevenciju koristi najve\u0107a koli\u010dina antibiotika. Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> krava, mastitis, suhostaj, selektivno zasu\u0161ivanje, antimikrobna rezistencija<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Alexander Fleming je pri preuzimanju Nobelove nagrade 1945. godine je upozorio da \u0107e nestru\u010dna primjena penicilina dovesti do otpornosti bakterija na penicilin. Stvaranje otpornosti na antibiotike je prirodna pojava do kojeg dolazi zbog adaptacije na uvjete okoli\u0161a (Tambi\u0107 Andrija\u0161evi\u0107 i sur., 2018.). \u010covjek stalno izmjenjuje svoju mikrobiotu s okolinom te se protiv rezistencije antibiotika iz perspektive humane i veterinarske medicine mora pristupiti zajedni\u010dki. Mastitis je me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im bolestima na farmama mlije\u010dnih krava za \u010dije se lije\u010denje i prevenciju koristi najve\u0107a koli\u010dina antibiotika (Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2012.). U\u010destala, neispravna ili nepotrebna upotreba antimikrobnih sredstava predstavlja veliku prijetnju ubrzanom razvoju antimikrobne rezistencije. Prijenos antimikrobno rezistentnih patogena na ljude mogu\u0107 je putem mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda te su propisane smjernice za racionalnu primjenu antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini. U mlije\u010dnoj se industriji najvi\u0161e antibiotika koristi prilikom zasu\u0161ivanja krava u svrhu prevencije nastanka mastitisa. U isto vrijeme antibiotici se nepotrebno primjenjuju i u \u017eivotinja koje nisu inficirane. Iz tog razloga sve vi\u0161e zemalja prelazi na model selektivnog zasu\u0161ivanja krava. Antibioticima se zasu\u0161uju samo inficirane \u010detvrti ili vimena krava, odnosno krave s pove\u0107anim rizikom za nastanak infekcije. Jedan od ve\u0107ih problema prilikom uvo\u0111enja selektivnog zasu\u0161ivanja krava je odabir kriterija prema kojem \u0107e se odabrati krave koje se zasu\u0161iti antibiotikom.<\/p>\n Cilj nam je u ovom radu bio prikazati va\u017enost suhostaja mlije\u010dnih krava, razvoj antimikrobne rezistencije te prednosti i nedostatke selektivnog zasu\u0161ivanja.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Sekretorni dio vimena je funkcionalni dio i on se sastoji od velikog broja alveola koje proizvode mlijeko (Ba\u010di\u0107, 2009.). Broj alveola u mlije\u010dnoj \u017elijezdi korelira s proizvodnjom mlijeka (D\u017eidi\u0107, 1999.). U laktaciji epitelne stanice koje obla\u017eu unutra\u0161njost mlije\u010dnih alveola, pretvaraju tvari pristigle krvlju u sastojke mlijeka (Ba\u010di\u0107, 2009.). Sekrecija mlijeka djelomi\u010dno ovisi o koli\u010dini prekursora koji krvlju dolaze u mlije\u010dnu \u017elijezdu, odnosno o protoku krvi kroz \u017elijezdu, mogu\u0107nosti iskori\u0161tavanja i apsorpciji istih iz krvotoka (D\u017eidi\u0107, 1999.). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Suhostaj je va\u017ean za optimizaciju proizvodnje mlijeka i zdravlja krave u sljede\u0107oj laktaciji. U razdoblju suhostaja dolazi do anatomskih i fiziolo\u0161kih promjena u organizmu krave, a ponajvi\u0161e u mlije\u010dnoj \u017elijezdi (Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2012.). Za optimalnu sljede\u0107u laktaciju preporuka je da suhostaj traje 45 do 60 dana. Kratak suhostaj ne\u0107e osigurati optimalnu regeneraciju sekretornih mlije\u010dnih stanica, a duga\u010dak ni\u017eu proizvodnju mlijeka u laktaciji (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mastitis je bolest koja se unato\u010d mnogobrojnim programima prevencija ne mo\u017ee iskorijeniti (Scherpenzeel i sur., 2014.). Prevencija mastitisa provodi se na vi\u0161e razina. Glavne mjere kontrole za sprje\u010davanje nastanka uvjetovanih mastitisa su: dobra higijena okoli\u0161a, dezinfekcija nakon mu\u017enje, suhe i \u010diste sise, odr\u017eavanje i higijena muzne opreme kao i lije\u010denje u suhostaju. Za kontrolu kontagioznih mastitisa najva\u017enija je dezinfekcija prije mu\u017enje, redoslijed krava u mu\u017enji, izlu\u010denje kroni\u010dno inficiranih krava, odr\u017eavanje i higijena muzne opreme te lije\u010denje, kako u suhostaju, tako i u laktaciji (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\n Provo\u0111enje biosigurnosnih mjera za prevenciju kontagioznih mastitisa i pobolj\u0161anje zoohigijenskih uvjeta smje\u0161taja krava u svrhu prevencije uvjetovanih mastitisa te odr\u017eanje higijene mu\u017enje i muzne opreme smanjuje se pojava mastitisa tijekom laktacije (Turk i sur., 2017.) Stopa intramamarne infekcije (IMI) kontagioznim i uvjetovanim mikroorganizima je u prva dva tjedna suhostaja vrlo visoka.<\/p>\n Uzroci su prestanak mu\u017enje vimena i dezinfekcije sisa, a pove\u0107ani tlaka u vimenu posljedi\u010dno stvaranju mlijeka dovodi do otvaranja sisnog kanala i ulaska patogena u mlije\u010dnu \u017elijezdu. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Antimikrobna rezistencija (AMR) je \u0161iri pojam koji uz antibiotsku rezistenciju obuhva\u0107a i otpornost koju mogu razvijati i drugi mikroorganizmi. Posljednjih je godina AMR u\u010destala pojava na globalnoj razini (Christiaki i sur., 2020.). Horizontalni prijenos gena je jedan od glavnih pokreta\u010da evolucije bakterija, kao i glavni na\u010din nastanka AMR (Frieri i sur., 2017.). Geni odgovorni za AMR mogu se nalaziti na plazmidima, transpozonima ili integronima. Horizontalni prijenos gena je prijenos gena izme\u0111u mikroorganizama koji se odvija transformacijom, transdukcijom i konjugacijom. Transformacija je prijenos stranog genetskog materijala iz okoline u stanicu mikroorganizma koji je mo\u017ee ugraditi u plazmid ili kromosom mikroorganizma (Davies i Davies, 2010., Frieri i sur., 2017.). Transformacija je glavni put nastanka AMR na penicilin kod bakterije Streptococcus pneumoniae<\/em>. Transdukcija je proces u kojem bakteriofagi prenose gene iz jedne bakterije u drugu. Navedeno je glavni mehanizam kojim bakterija Staphylococcus aureus<\/em> primaju gene za nastanak rezistencije (Haaber i sur, 2017.). Konjugacija je proces prijenosa plazmida ili transpozona iz jednog mikroorganizma u drugi koji zahtjeva direktan kontakt izme\u0111u stanica (Davies i Davies, 2010.). Iako je konjugacija glavni mehanizam prijenosa gena novija istra\u017eivanja ukazuju da je va\u017enost transdukcije i transformacije za razvoj AMR ve\u0107i nego \u0161to se do sada smatralo (Frieri i sur., 2017.).<\/p>\n Adaptivna rezistencija na jedan ili vi\u0161e antibiotika, nastaje djelovanjem okoli\u0161nih \u010dimbenika poput: stresa, pH ili premale doze antibiotika. Smatra se da je ovakav oblik rezistencije prolazan i da nestaje kada se uklone pogodovni \u010dimbenici. Antibiotici se u mlije\u010dnoj industriji primjenjuju u lije\u010denju i prevenciji mastitisa, stoga je nadzor AMR va\u017ean za javno zdravstvo (Saini i sur., 2012.). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mlije\u010dne se krave na kraju laktacije zasu\u0161uju na vi\u0161e na\u010dina. Prema istra\u017eivanjima najbolja metoda je rutinska aplikacija antibiotika produljenog djelovanja u sve \u010detvrti vimena nakon zavr\u0161ne mu\u017enje. Ovim postupkom broj patogena u mlije\u010dnoj \u017elijezdi se smanjuje, ali se istodobno preventivno koristi antibiotik i kada to nije neophodnom potrebno (Ba\u010di\u0107, 2009., Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2012.). Zasu\u0161ivanje krava aplikacijom antibiotika ima velik utjecaj na zdravlje vimena, ali je dokazano da postoje i mehanizmi koji bi mogli preuzeti za\u0161titnu ulogu u slu\u010daju da se antibiotici prestanu preventivno koristiti. Selektivna primjena intramamarnih antibiotika kojom bi se tretirale samo inficirane \u010detvrti, prihvatljiv je i u\u010dinkovit na\u010din smanjenja uporabe antibiotika. Takav se pristup u skandinavskim zemljama provodi ve\u0107 godinama te je u Norve\u0161koj smanjena stopa klini\u010dkog mastitisa za 60 %, smanjen je broj somatskih stanica (BSS) u laktofrizu s 250.000 st\/mL mlijeka na 114.000 st\/mL mlijeka te su smanjeni i ukupni tro\u0161kovi mastitisa s 9.2 % na 1,7 % cijene mlijeka (Scherpenzeel i sur., 2014.).<\/p>\n U\u010dinkovitost selektivnog zasu\u0161ivanja ovisi o kriteriju odabira krava za zasu\u0161enje primjenom intramamarnih antibiotika. Mikrobiolo\u0161ka pretraga je najobjektivniji na\u010din za odabir krava (Scherpenzeel i sur., 2014.). Istra\u017eivanje provedeno u SAD koristilo je brze mikrobiolo\u0161ke testove te su antibioticima zasu\u0161ene samo bakteriolo\u0161ki pozitivne \u010detvrti. Bakteriolo\u0161ki negativne \u010detvrti nisu lije\u010dene i zasu\u0161ene su primjenom unutarnjih sisnih zatvara\u010da. Autori navode da su primjenu antibiotika smanjili za 48 % uz neznatne razlike od rizika za nastanak IMI nakon teljenja (Patel i sur., 2017.). Nadalje, primjena brzih mikrobiolo\u0161kih testova na farmi put je prema smanjenju antibiotika bez negativnog u\u010dinka na proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Krave s bakteriolo\u0161ki negativnim uzorcima mlijeka nakon 24 sata od testiranja zasu\u0161ene su bez intramamarnih antibiotika uz primjenu unutarnjih sisnih zatvara\u010da (Cameron i sur., 2015.).<\/p>\n BSS se primjenjuje kao naj\u010de\u0161\u0107i kriterij za odabir krava koje je primjenom intramamarnih antibiotika potrebno zasu\u0161iti (Scherpenzeel i sur., 2014.). Pravilno proveden suhostaj tijekom sljede\u0107e laktacije omogu\u0107ava iskori\u0161tavanje punog potencijala mlije\u010dne \u017elijezde, lije\u010denje postoje\u0107ih i prevenciju novih intramamamrnih infekcija. <\/a> 1.\tBA\u010cI\u0106, G. (2009): Dijagnostika i lije\u010denje mastitisa u goveda. Zagreb: Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mastitis is the most common disease in dairy cows and most antibiotics are used for treatment and prevention. Key words:<\/strong> cow; mastitis; dry period; selective dry cow treatment; antimicrobial resistance<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" N. Ma\u0107e\u0161i\u0107, I. Ba\u010di\u0107, G. Ba\u010di\u0107, M. Lojki\u0107*, M. Samard\u017eija, M. Beni\u0107, N. Prvanovi\u0107 Babi\u0107, I. Butkovi\u0107, J. \u0160avori\u0107, M.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":5,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[1413,1279,268,1412,1411],"issuem_issue":[1344],"ppma_author":[383,1407,1408,227,1310,970,969,968,1409,1410,700],"class_list":["post-4873","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-review-articles","tag-antimicrobial-resistance","tag-krava","tag-mastitis","tag-selektivno-zasusivanje","tag-suhostaj","issuem_issue-53-6"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Nino MA\u0106E\u0160I\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Goran BA\u010cI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Martina LOJKI\u0106<\/strong>*, dr. med. vet., izvanredna profesorica (Dopisni autor, e-mail: mlojkic@vef.unizg.hr), dr. sc. Marko SAMARD\u017dIJA<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, dr. sc. Nikica PRVANOVI\u0106 BABI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, dr. sc. Ivan BUTKOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., vi\u0161i asistent, Juraj \u0160AVORI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., asistent, Ma\u0161a EFENDI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., asistentica, dr. sc. Tugomir KARADJOLE<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; Iva BA\u010cI\u0106<\/strong>, Veterinarska stanica \u201eVrbovec\u201c; Hrvatska; dr. sc. Miroslav BENI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., docent, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.53.6.7<\/a><\/div>\n<\/p>\n\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Laktacija<\/a>Suhostaj<\/a>Prevencija mastitisa<\/a>Antimikrobna rezistencija<\/a>Selektivno zasu\u0161ivanje<\/a>Zaklju\u010dci<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n
\nU\u010destala, neispravna ili nepotrebna uporaba antimikrobnih sredstava predstavlja veliku prijetnju ubrzanom razvoju antimikrobne rezistencije.
\nPrijenos antimikrobno rezistentnih patogena na ljude mogu\u0107 je putem mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda te su propisane smjernice za racionalnu primjenu antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini. U mlije\u010dnoj se industriji najvi\u0161e antibiotika koristi prilikom zasu\u0161ivanja krava u svrhu prevencije nastanka mastitisa.
\nU isto vrijeme antibiotici se nepotrebno primjenjuje i u \u017eivotinja koje nisu inficirane.
\nIz tog razloga sve vi\u0161e zemalja prelazi na model selektivnog zasu\u0161ivanja krava.
\nAntibioticima se zasu\u0161uju samo inficirane \u010detvrti ili vimena krava, odnosno krave s pove\u0107anim rizikom za nastanak infekcije.
\nJedan od ve\u0107ih problema prilikom uvo\u0111enja selektivnog zasu\u0161ivanja krava je odabir kriterija prema kojem \u0107e se odabrati krave koje \u0107e biti zasu\u0161ene antibiotikom. Protokoli za odabir krava trebaju biti dovoljno precizni, jednostavni za interpretaciju, jeftini, sigurni, certificirani i dostupni za uporabu u svim dijelovima zemlje. Kriterij za odabir krava mo\u017ee se temeljiti na mikrobiolo\u0161koj pretrazi mlijeka, odre\u0111ivanju BSS prilikom zasu\u0161ivanja, incidenciji klini\u010dkih mastitisa u laktaciji, paritetu i njihovim me\u0111usobnim kombinacijama. Bakteriolo\u0161ka je pretraga mlijeka najpouzdaniji pokazatelj, ali se broj somatskih stanica na posljednjoj mu\u017enji isti\u010de kao pouzdan pokazatelj na temelju kojeg se mo\u017ee provesti selektivno zasu\u0161enje bez negativnih u\u010dinaka na proizvodnju. Grani\u010dna vrijednost broja somatskih stanica kao u\u010dinkovit i odr\u017eiv model za dono\u0161enje odluka iznosi < 100.000 st\/mL mlijeka za primiparne i < 200.000 st\/mL mlijeka za multiparne krave.
\nUporaba antibiotika za zasu\u0161enje samo kod inficiranih \u010detvrti krava omogu\u0107ava dodatno smanjenje primjene antibiotika. Iako je tijekom godina postignut zna\u010dajan napredak u razumjevaniju epidemiologije, imunologije, dijagnostike i patogeneze intramamarnih infekcija (IMI) u suhostaju u programima suzbijanja mastitisa nagla\u0161ava se zna\u010denje smje\u0161taja krava u suhostaju i prijelaznom razdoblju. Va\u017enost kontrole IMI u suhostaju u svakodnevnoj praksi se \u010desto podcjenjuje.<\/p>\nUvod<\/h2>\n
\nLaktacija<\/h2>\n
\n
\nVisokoproduktivne krave izlo\u017eene su velikim zahtjevima proizvodnje \u0161to dokazuje \u010dinjenica da je za 1 litru mlijeka potreban protok 500 litara krvi kroz \u017elijezdu kako bi se sekretorne stanice oko alveola opskrbile dovoljnom koli\u010dinom nutrijenata za proizvodnju mlijeka. Prilikom mu\u017enje ili kad tele si\u0161e oksitocin poti\u010de otpu\u0161tanje mlijeka iz alveola. Hormon rasta dominantni je hormon koji utje\u010de na stvaranje mlijeka u pre\u017eiva\u010da, a graviditet tijekom laktacije utje\u010de na postojanost proizvodnje mlijeka. Smanjenje proizvodnje mlijeka uglavnom se podudara s porastom koncentracije placentarnog estrogena.
\nEstrogen ima utjecaj na prijelaznu fazu mlije\u010dne \u017elijezde iz stadija laktacije u stadij involucije (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\nSuhostaj<\/h2>\n
\n
\nS obzirom na fiziolo\u0161ke promjene suhostaj dijelimo na aktivnu i pasivnu involuciju te regeneraciju ili kolostrogenezu.
\nAktivna involucija zapo\u010dinje prekidom proizvodnje mlijeka i traje oko 30 dana. U po\u010detku mlijeko se akumulira u alveolama da bi se kasnije ponovno apsorbiralo u sekretorne stanice; sekretorno tkivo prolazi fazu regresije sve dok se vime potpuno ne isprazni. Pasivna involucija je period tijekom kojeg je mlije\u010dna \u017elijezda u stanju potpune involucije, odnosno u fazi odmora. Pasivna involucija nije vremenski ograni\u010dena. Regeneracija zapo\u010dinje nakon odmora, te se tijekom ovog perioda stvaraju nove mlije\u010dne sekretorne stanice i zapo\u010dinje proizvodnja kolostruma. Proces zapo\u010dinje oko 2 tjedna prije termina poro\u0111aja (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\nPrevencija mastitisa<\/h2>\n
\n
\nNekoliko se tjedana od zasu\u0161ivanja rizik infekcije mlije\u010dne \u017elijezde smanjuje.
\nPribli\u017eavanjem termina poro\u0111aja ponovo se pove\u0107ava rizik od infekcije uvjetovanim, a osobito koliformnim mikroorganizmima. Poro\u0111aj i po\u010detak laktacije prouzro\u010di dodatni stres koji, uz negativan energetski status, prouzro\u010di i dodatno slabljenje organizma (Ba\u010di\u0107, 2009.). Smatra se da je 50 % klini\u010dkih mastitisa, koji se javljaju u prvih 100 dana laktacije, posljedica IMI koje su nastale za vrijeme suhostaja (Scherpenzeel i sur., 2014., Burovi\u0107, 2020.). Smith i sur. (1985.) navode da je stopa novih IMI u suhostaju prouzro\u010denih okoli\u0161nim \u010dimbenicima 10 puta ve\u0107a nego tijekom laktacije.
\nPrevencija novih IMI u suhostaju va\u017ena je i za sljede\u0107u laktaciju i provodi se aplikacijom intramamarnih antibiotika prilikom zasu\u0161ivanja krava (Beni\u0107 i sur., 2018.). Naglo zasu\u0161enje provodi se primjenom antibiotika za zasu\u0161ivanje i dio je programa kontrole mastitisa u 5 to\u010daka. Cilj je izlije\u010diti ve\u0107 postoje\u0107e IMI i tijekom suhostaja sprije\u010diti nastanak novih infekcija (Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2012., Saidi i sur., 2021.). Me\u0111utim, ovim pristupom antibiotici se koriste i onda kada to nije neophodno potrebno te dolazi do razvoja rezistencije bakterija na antibiotike kod nepotrebno lije\u010denih neinficiranih krava (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\nAntimikrobna rezistencija<\/h2>\n
\n
\nPojava antibiotske rezistencije pojedinih sojeva bakterija zabrinjava podjednako stru\u010dnjake u podru\u010dju humane i veterinarske medicine.
\nBakterijska rezistencija smanjuje stopu izlje\u010denja mastitisa u laktaciji i suhostaju. Da bi se sprije\u010dio nastanak rezistencije va\u017eno je smanjiti i odgovorno koristiti antibiotike (Ba\u010di\u0107, 2009.). Antibiotska rezistencija nastaje kada se bakterije prilagode i po\u010dinju rasti u prisustvu antibiotika (Bennani i sur., 2020.). Bolesti prouzro\u010dene rezistentnim uzro\u010dnicima te\u017ee se lije\u010de, a prouzro\u010de i ve\u0107i morbiditet i smrtnost.
\nNastanak rezistencije povezuje se s nepotrebnim i nepravilnim kori\u0161tenjem antibiotika u humanoj medicini, poljoprivredi i sto\u010darstvu (Christiaki i sur., 2020.). Razlikujemo primarnu ili uro\u0111enu i sekundarnu ili ste\u010denu antimikrobnu rezistenciju. Primarna rezistencija na antimikrobni pripravak je sposobnost mikroorganizma da se na temelju svojih strukturalnih ili funkcionalnih osobina odupru djelovanju antimikrobne tvari (Baylay i sur., 2015.). Sekundarna AMR javlja se kada mikroorganizam koji je bio osjetljiv na antimikrobni pripravak postane otporan. Danas, sekundarna AMR predstavlja zna\u010dajan problem u humanoj i veterinarskoj medicini. Sekundarna AMR rezistencija mo\u017ee se razviti kao posljedica mutacije genoma mikroorganizma ili horizontalnog prijenosa gena (Christiaki i sur., 2020.).<\/p>\n
\nPosljedica je genske modulacije zbog odgovora na promjene u okoli\u0161u (Christaki i sur., 2020.).<\/p>\n
\nSmatra se da je primjena kloksacilina za zasu\u0161ivanje krava povezana s razvojem multirezistentne bakterije Staph. aureus<\/em> izolirane iz uzoraka mlijeka (Vanderhaeghen i sur., 2010.). Ceftiofur se \u010desto koristi za lije\u010denje koliformnih mastitisa pa su u uzorcima mlijeka na\u0111eni rezistentni oblici bakterija E. coli<\/em> i Klebsiella<\/strong> spp. (Hammad i sur., 2008.), a izolirani su iz filtera na mlije\u010dnim farmama (Dolejska i sur., 2011.). Minst i sur. (2012.) navode AMR na tetracikline, eritromicin, pirlimicin i gentamicin sojeva Streptococcus<\/em> spp. izoliranih iz uzoraka mlijeka; nadalje, navode kako je rezistencija bakterije Strep. uberis<\/em> znatno ve\u0107a u odnosu na Strep. dysgalactiae<\/em> i Strep. agalactiae<\/em>. Isto su tako ovi autori istra\u017eivali i rezistenciju naj\u010de\u0161\u0107ih uzro\u010dnika mastitisa na mlije\u010dnim farmama. Naj\u010de\u0161\u0107e se uo\u010dava rezistencija bakterije Staph. aureus<\/em> na penicilin, dok je kod E. coli<\/em> i Klebsiella<\/em> spp. prisutna rezistencija na tetracikline. Kod sve tri vrste dokazani su multirezistentni sojevi. Iako je dokazan porast minimalne inhibicijske koncentracije \u03b2 \u2013 laktamskih antibiotika za streptokokne vrste (Minst i sur., 2012.) te uo\u010dena pojava blage rezistencije bakterije Staph. aureus<\/em> na cefalosporine 3. generacije, koji se koriste za lije\u010denje klini\u010dkih oblika bolesti (Saini i sur., 2012.), zbog svoje u\u010dinkovitosti \u03b2 \u2013 laktamski antibiotici i dalje ostaju prvi izbor u lije\u010denju mastitisa. Naime, dosada\u0161nja istra\u017eivanja pokazuju nisku stopu rezistencije uzro\u010dnika mastitisa na antimikrobne tvari (cefalosporini 3. generacije, inhibitori \u03b2 \u2013 laktamaze i fluorokinoloni ) koje su od zna\u010denja za humanu medicinu. Isto je tako nizak i rizik za prijenos AMR bakterija iz mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda na ljudsku populaciju (Saini i sur., 2012.).<\/p>\nSelektivno zasu\u0161ivanje<\/h2>\n
\n
\nProtokoli za odabir krava trebaju biti dovoljno precizni, jednostavni za interpretaciju, jeftini, sigurni, certificirani i dostupni za uporabu. Kriterij za odabir krava mo\u017ee se temeljiti na mikrobiolo\u0161koj pretrazi i odre\u0111ivanju BSS prilikom zasu\u0161ivanja (Zecconi i sur., 2019.).<\/p>\n
\nBSS nije idealan pokazatelj IMI vimena, ali je jeftin i prakti\u010dan na\u010din prognoze zdravlja mlije\u010dne \u017elijezde (Schukken i sur., 2003.). BSS u mlijeku desetlje\u0107ima se koristi kao prakti\u010dan i jednostavan na\u010din utvr\u0111ivanja mastitisa. Mlije\u010dna se \u017elijezda smatra zdravom ukoliko je BSS manji od 200.000\/mL. BSS se koristi i kao va\u017ean parametar kakvo\u0107e mlijeka, a pove\u0107ava se zbog propusnosti krvnih \u017eila vimena te prelaska iona, proteina i upalnih stanica u mlijeko (Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2016., Kne\u017eevi\u0107 i sur., 2021.). Industrijska granica BSS u Hrvatskoj i ostalim Europskim zemljama postavljena je na <400.000\/mL mlijeka.\n\nScherpenzeel i sur. (2014) proveli su istra\u017eivanje da bi utvrdili u\u010dinkovitost antibiotika kod krava s niskim BSS. U studiju su uklju\u010dili primiparne i multiparne krave koje su na posljednjoj mu\u017enji prije zasu\u0161ivanja imale BSS < 150.000 st\/mL, odnosno BSS <250.000 st\/mL mlijeka.\n\u010cetvrti koje su zasu\u0161ene bez primjene antibiotika imale su ve\u0107u incidenciju klini\u010dkog mastitisa nakon teljenja te pove\u0107an BSS 1. i 14. dan laktacije. Autori navode da ve\u0107i BSS prije zasu\u0161ivanja pove\u0107ava rizik od pojave klini\u010dkog mastitisa i povisuje BSS u sljede\u0107oj laktaciji. Dokazali su pozitivan u\u010dinak antibiotika pri zasu\u0161ivanju krava kao i njegovu preventivnu ulogu. S druge strane, usprkos pove\u0107anoj potrebi kori\u0161tenja antibiotika za lije\u010denje novonastalih mastitisa, dokazali su mogu\u0107nost smanjenja ukupne primjene antibiotika u stadu za 85 %. Lipkens i sur. (2019.) su odre\u0111ivali BSS tri dana prije zasu\u0161ivanja i usporedili podatke s bakteriolo\u0161kom kulturom uzoraka mlijeka prikupljenih 5 dana prije zadnje mu\u017enje.\nAutori zaklju\u010duju kako je primjenom BSS mogu\u0107e precizno utvrditi inficirane krave, ali da rezultat ovisi o prevalenciji subklini\u010dkog mastitisa u stadu, proizvodnji mlijeka i paritetu krava, a da navedene parametre treba uzeti u obzir prilikom odabira grani\u010dne vrijednosti BSS. Scherpenzeel i sur. (2016.) su procjenjivali szdravlje vimena, primjenu antimikrobnih sredstava i ekonomsku isplativost s obzirom na razli\u010dite kriterije prilikom zasu\u0161ivanja krava. Najve\u0107e smanjenje antibiotika (60 %) postiglo se u skupini krava koje su se otelile do dva puta i BSS < 150.000 st\/mL na posljednjoj mu\u017enji i onih koje su se telile vi\u0161e od dva puta s BSS < 250.000 st\/ml na posljednjoj mu\u017enji.\n\nIstra\u017eivanje provedeno u Italiji pokazuje da je najbolja grani\u010dna vrijednost, kao kriterij za odabir krava, BSS <100.000 st\/mL za prvotelke i BSS <200.000 st\/mL za ostale krave. Studija provedena na \u0161vicarskim farmama mlije\u010dnih krava odredila je kao grani\u010dnu vrijednost BSS < 150.000 st\/mL i negativan mastitis test kao kriterij za zasu\u0161enje bez antibiotika uz aplikaciju unutarnjeg sisnog zatvara\u010da. Primjena navedenog kriterija smanjila je uporabu antibiotika za 63 % uz povoljan u\u010dinak na zdravlje mlije\u010dne \u017elijezde (Bucher i Bleul, 2019.)000 cells\/ml or a negative California mastitis test (CMT. Rowe i sur. (2020.) isti\u010du da krave koje su tijekom laktacije imale do dva slu\u010daja mastitisa i\/ili BSS > 200.000 st\/mL treba zasu\u0161iti intramamarnom aplikacijom antibiotika.\n\nBrojne studije koriste razli\u010dite kriterije za selektivno zasu\u0161enje krava, ali to zahtjeva kvalitetno pra\u0107enje i analizu podataka na farmi kao \u0161to su slu\u010dajevi klini\u010dkih mastitisa, redovito odre\u0111ivanje BSS, podatci o mlije\u010dnosti i dr. (Scherpenzeel i sur., 2016.). Prelazak na model selektivnog zasu\u0161ivanja mo\u017ee dovesti do prolaznog pove\u0107anja incidencije klini\u010dkog mastitisa i BSS uz istodobno ukupno smanjenje kori\u0161tenja antibiotika (Scherpenzeel i sur., 2014.).\nProvedene studije dokazale su uspje\u0161no smanjenje kori\u0161tenja antibiotika uz prihvatljive posljedice na zdravlje vimena i proizvodnju mlijeka te time dokazale uspje\u0161nu implementaciju protokola selektivnog zasu\u0161ivanja (Vaquez i sur., 2018., Rowe i sur., 2020., Niemi i sur., 2021., Santman-Berends i sur., 2021.).\n\n\n\n\n<\/a> ▲<\/a><\/p>\nZaklju\u010dci<\/h2>\n
\n
\nPreventivna primjena antibiotika za zasu\u0161ivanje ima pozitivan u\u010dinak na proizvodnju i kvalitetu mlijeka, ali pove\u0107ava rizik od razvoja rezistentnih bakterija i predstavlja prijetnju za javno zdravstvo. Selektivno zasu\u0161ivanje, uz pravilan odabir kriterija, ekonomski je isplativo i pozitivno utje\u010de na smanjenje uporabe antibiotika. Kriteriji za odabir krava za selektivno zasu\u0161ivanje razlikuju se me\u0111u zemljama. Svaka dr\u017eava treba provesti vlastito istra\u017eivanje za odabir optimalnog kriterija za selekciju krava koji je u\u010dinkovit i isplativ i sto\u010darima i veterinarima. Veterinare i sto\u010dare potrebno je educirati o pozitivnim i negativnim u\u010dincima selektivnog zasu\u0161enja u skladu sa smjernicama Komisije Europske unije o smanjenju uporabe antibiotika u veterinarskoj medicini.<\/p>\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tBAYLAY, J., M. A. BLAIR JESSICA, M. A. WEBBER, D. O. OGBOLU and L. J. V. PIDDOCK (2015): Molecular mechanisms of antibiotic resistance, Nat. Rev. Microbiol. 13, 42-51. 10.1038\/nrmicro3380
\n3.\tBENI\u0106, M., N. MA\u0106E\u0160I\u0106, L. CVETNI\u0106, B. HABRUN, \u017d. CVETNI\u0106, R. TURK, D. \u0110URI\u010cI\u0106, M. LOJKI\u0106, V. DOBRANI\u0106, VESNA, H. VALPOTI\u0106, J. GRIZELJ, D. GRA\u010cNER, J. GRBAVAC and M. SAMARD\u017dIJA (2018): Bovine mastitis: a persistent and evolving problem requiring novel approaches for its control \u2013 a review. Vet. arhiv 88, 535-557. 10.24099\/vet.arhiv.0116
\n4.\tBENNANI, H., A. MATEUS, N. MAYS, E. EASTMURE, K. D. C. ST\u00c4RK and B. H\u00c4SLER (2020): Overview of evidence of antimicrobial use and antimicrobial resistance in the food chain. Antibiotics 9, 1-18. 10.3390\/antibiotics9020049
\n5.\tBUCHER, B. and U. BLEUL (2019): The effect of selective dry cow treatment on the udder health in swiss dairy farms. Schweiz. Arch. Tierheilkd. 161, 533-544. 10.17236\/sat00219
\n6.\tBUROVI\u0106, J. (2020): Isolation of bovine clinical mastitis bacterial pathogens and their antimicrobial susceptibility in the Zenica region in 2017. Vet stn. 51, 47-52. (In Croatian). 10.46419\/vs.51.1.5
\n7.\tCAMERON, M., G. P. KEEFE, J. P. ROY, H. STRYHN, I. R. DOHOO and S. L. MCKENNA (2015): Evaluation of selective dry cow treatment following on-farm culture: Milk yield and somatic cell count in the subsequent lactation. J. Dairy Sci. 98, 2427-2436. 10.3168\/jds.2014-8876
\n8.\tCHRISTAKI, E. and M. MARCOU and A. TOFARIDES (2020): Antimicrobial Resistance in Bacteria: Mechanisms, Evolution, and Persistence. J. Mol. Evol. 88, 26-40. 10.1007\/s00239-019-09914-3
\n9.\tDAVIES, J. and D. DAVIES (2010): Origins and evolution of antibiotic resistance. Microbiol. Mol. Biol. Rev. 74, 417-433. 10.1128\/MMBR.00016-10
\n10.\tDOLEJSKA, M., Z. JURCICKOVA, I. LITERAK, L. POKLUDOVA, J. BURES, A. HERA, L. KOHOUTOVA, J. SMOLA and A. CIZEK (2011): IncN plasmids carrying blaCTX-M-1 in Escherichia coli isolates on a dairy farm. Vet. Microbiol. 149, 513-516. 10.1016\/j.vetmic.2010.11.032
\n11.\tD\u017dIDI\u0106, A. (1999): Physiology of Lactation and Machine Milking. Physiol. Lact. … Mljekarstvo 49, 163-174.
\n12.\tFRIERI, M., K. KUMAR and A. BOUTIN (2017): Antibiotic resistance. J. Infect. Public Health. 10, 369-378. 10.1016\/j.jiph.2016.08.007
\n13.\tHAABER, J., J. R. PENAD\u00c9S and H. INGMER (2017): Transfer of Antibiotic Resistance in Staphylococcus aureus. Trends Microbiol. 25, 893- 905. 10.1016\/j.tim.2017.05.011
\n14.\tHAMMAD, A. M., A. M. AHMED, Y. ISHIDA and T. SHIMAMOTO (2008): First characterization and emergence of SHV-60 in raw milk of a healthy cow in Japan. J. Vet. Med. Sci. 70, 1269-1272. 10.1292\/ jvms.70.1269
\n15.\tKNE\u017dEVI\u0106, K., V. DOBRANI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, M. SAMARD\u017dIJA, M. BENI\u0106, I. GETZ, M. EFENDI\u0106, L. CVETNI\u0106, J. \u0160AVORI\u0106, I. BUTKOVI\u0106, M. CVETNI\u0106, M. MAZI\u0106 and N. MA\u0106E\u0160I\u0106 (2021): Use of somatic cell count in the diagnosis of mastitis and its impacts on milk quality. Vet. stn. 52, 751-764. (In Croatian). 10.46419\/vs.52.6.11
\n16.\tLIPKENS, Z., S. PIEPERS, A. DE VISSCHER and S. DE VLIEGHER (2019): Evaluation of test-day milk somatic cell count information to predict intramammary infection with major pathogens in dairy cattle at drying off, J. Dairy Sci. 102, 4309- 4321. 10.3168\/jds.2018-15642
\n17.\tMA\u0106E\u0160I\u0106, N., G. BA\u010cI\u0106, K. BO\u017dI\u0106EVI\u0106, M. BENI\u0106, T. KARADJOLE, N. PRVANOVI\u0106 BABI\u0106, M. LOJKI\u0106, M. EFENDI\u0106, I. BA\u010cI\u0106 and M. PAVLAK (2016): Assessment of the Zagreb mastitis test in diagnosis of subclinical mastitis in dairy cattle. Vet. arhiv 86, 475-485.
\n18.\tMA\u0106E\u0160I\u0106, N., T. KARADJOLE, G. BA\u010cI\u0106, M. BENI\u0106, M. KARADJOLE, S. VINCE, M. LIPAR and M.\t CERGOLJ (2012): Aetilogy and prevalence of bovine intramammary infection at drying off. Vet. arhiv, 82, 125-131.
\n19.\tMINST, K., E. M\u00c4RTLBAUER, T. MILLER and C. MEYER (2012): Short communication: Streptococcus species isolated from mastitis milk samples in Germany and their resistance to antimicrobial agents. J. Dairy Sci. 95, 6957-6962. 10.3168\/jds.2012-5852
\n20.\tNIEMI, R. E., M. HOVINEN, M. J. VILAR, H. SIMOJOKI and P. J. RAJALA-SCHULTZ (2021): Dry cow therapy and early lactation udder health problems-Associations and risk factors. Prev. Vet. Med. 188. 10.1016\/j.prevetmed.2021.105268
\n21.\tPATEL, K., S. M. GODDEN, E. E. ROYSTER, J. A. TIMMERMAN and B. A. CROOKER (2017): Pilot study : Impact of using a culture-guided selective dry cow therapy program targeting quarter-level treatment on udder health and antibiotic use. Bov. Pract. 51, 48-57.
\n22.\tROWE, S. M., S. M. GODDEN, D. V. NYDAM, P. J. GORDEN, A. LAGO, A. K. VASQUEZ, E. ROYSTER, J. TIMMERMAN and M. J. THOMAS (2020): Randomized controlled trial investigating the effect of 2 selective dry-cow therapy protocols on udder health and performance in the subsequent lactation. J. Dairy Sci. 103, 6493-6503. 10.3168\/ jds.2019-17961
\n23.\tSAIDI, R., Z. CANTEKIN, N. MIMOUNE, Y. ERGUN, H. SOLMAZ, D. KHELEF and R. KAIDI (2021): Investigation of the presence of slime production, VanA gene and antiseptic resistance genes in Staphylococci isolated from bovine mastitis in Algeria. Vet. stn. 52, 57-63. 10.46419\/vs.52.1.9
\n24.\tSAINI, V., J. T. MCCLURE, D. L\u00c9GER, G. P. KEEFE, D. T. SCHOLL, D. W. MORCK and H. W. BARKEMA (2012): Antimicrobial resistance profiles of common mastitis pathogens on Canadian dairy farms. J. Dairy Sci. 95, 4319-4332. 10.3168\/jds.2012-5373
\n25.\tSANTMAN-BERENDS, I. M. G. A., K. W. H. VAN DEN HEUVEL, T. J. G. M. LAM, C. G. M. SCHERPENZEEL and G. VAN SCHAIK (2021): Monitoring udder health on routinely collected census data: Evaluating the short- to mid-term consequences of implementing selective dry cow treatment. J. Dairy Sci. 104, 2280-2289. 10.3168\/ jds.2020-18973
\n26.\tSCHERPENZEEL, C. G. M., I. E. M. DEN UIJL, G. VAN SCHAIK, R. G. M. O. RIEKERINK, H. HOGEVEEN and T. J. G. M. LAM (2016): Effect of different scenarios for selective dry-cow therapy on udder health, antimicrobial usage, and economics. J. Dairy Sci. 99, 3753-3764. 10.3168\/jds.2015-9963
\n27.\tSCHERPENZEEL, C. G. M., I. E. M. DEN UIJL, G. VAN SCHAIK, R. G. M. OLDE RIEKERINK, J. M. KEURENTJES and T. J. G. M. LAM (2014): Evaluation of the use of dry cow antibiotics in low somatic cell count cows. J. Dairy Sci. 97, 3606-3614 10.3168\/jds.2013-7655
\n28.\tSCHUKKEN, Y. H., D. J. WILSON, F. WELCOME, L. GARRISON-TIKOFSKY and R. N. GONZALEZ (2003): Monitoring udder health and milk quality using somatic cell counts. Vet. Res. 34, 579-596. 10.1051\/vetres:2003028
\n29.\tSMITH, K. L., D. A. TODHUNTER and P. S. SCHOENBERGER (1985): Environmental pathogens and intramammary infection during the dry period. J. Dairy Sci. 68, 402-417. 10.3168\/jds. S0022-0302(85)80838-9
\n30.\tTAMBI\u0106 ANDRIJA\u0160EVI\u0106. A., S. LUCI\u0106 and T. TAMBI\u0106 (2018): Rezistencija na antibiotike u Hrvatskoj. Medicina flumienesis 54, 312-321. 10.21860\/medflum2018_203562
\n31.\tTURK, R., M. KOLEDI\u0106, N. MA\u0106E\u0160I\u0106, M. BENI\u0106, V. DOBRANI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, L. CVETNI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2017): The role of oxidative stress and inflammatory response in the pathogenesis of mastitis in dairy cows. Mljekarstvo 67, 91-101. 10.15567\/mljekarstvo.2017.0201
\n32.\tVANDERHAEGHEN, W., T. CERPENTIER, C. ADRIAENSEN, J. VICCA, K. HERMANS and P. BUTAYE (2010): Methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) ST398 associated with clinical and subclinical mastitis in Belgian cows. Vet. Microbiol. 144, 166-171. 10.1016\/j.vetmic.2009.12.044
\n33.\tVASQUEZ, A. K., D. V. NYDAM, C. FODITSCH, M. WIELAND, R. LYNCH, S. EICKER and P. D. VIRKLER (2018): Use of a culture-independent on- farm algorithm to guide the use of selective dry- cow antibiotic therapy. J. Dairy Sci. 101, 5345-5361. 10.3168\/jds.2017-13807
\n34.\tZECCONI, A., G. SESANA, D. VAIRANI, M. CIPOLLA, N. RIZZI and L. ZANINI (2019): Somatic cell count as a decision tool for selective dry cow therapy in Italy. Ital. J. Anim. Sci. 18, 435-440. 10.1080\/1828051X.2018.1532328
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Selective dry cow treatment<\/h2>\n
\nNino MA\u0106E\u0160I\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Goran BA\u010cI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Martina LOJKI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Marko SAMARD\u017dIJA<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Nikica PRVANOVI\u0106 BABI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Ivan BUTKOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Senior Assistant, Juraj \u0160AVORI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Assistant, Ma\u0161a EFENDI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Assistant, Tugomir KARADJOLE<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Iva BA\u010cI\u0106<\/strong>, DVM, Veterinary station \u201eVrbovec\u201c, Croatia; Miroslav BENI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n
\nFrequent, inappropriate, or unnecessary use of antimicrobials poses a major risk for accelerated development of antimicrobial resistance. Transmission of antimicrobial-resistant pathogens to humans is possible via milk and dairy products, and guidelines for the rational use of antimicrobials in veterinary medicine are prescribed. In dairy farming, most antibiotics are used to prevent mastitis at drying off. At the same time, antibiotics are used unnecessarily even in uninfected animals. An alternative strategy that promotes lower antimicrobial usage is selective dry cow therapy, where only cows with mastitis receive antibiotic treatment. However, an issue in the implementation of selective dry cow treatment is the criteria applied for selecting the cow for drying off with antibiotics. Cow selection protocols should be sufficiently accurate, easy to perform and interpret, cost-effective, safe, certifiable, and applicable in different areas of a country. The criteria for cow selection can be based on bacteriological culture of milk, somatic cell count at drying off, incidence of clinical mastitis in previous lactation, parity, or any of their combinations.
\nBacteriological culture of milk is the gold standard, though somatic cell count at the last milking has proven to be a reliable indicator for cow selection to drying off with antibiotics without negative effects on milk production. The thresholds of <100,000 cells for primiparous cows and <200,000 cells for pluriparous cows are suggested as an efficient and sustainable decision tool. One way to further optimise antibiotic usage at drying-off is potentially drying-off at the quarter-level. In mastitis control strategies, optimal management of dry cows and their transition to a subsequent lactation is crucial, although considerable progress in the understanding of the epidemiology, immunology, diagnostics and pathogenesis of intramammary infection (IMI) in the dry period has been made over the years. The management of risk on IMI in the dry period is often underestimated in daily practice.<\/p>\n