![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/ZeljkoPAVICIC.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
\u017d. Pavi\u010di\u0107<\/strong>*, L. Pe\u010dari\u0107<\/strong>, I. Sabolek<\/strong>, K. Matkovi\u0107<\/strong> i M. Ostovi\u0107<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Ma\u010dke su me\u0111u najbrojnijim ku\u0107nim ljubimcima Zapadnog svijeta. Ma\u010dke kao ku\u0107ni ljubimci ovise o vlasniku i \u010desto su zbog neznanja i neinformiranosti o njihovim vrsno\/pasminsko specifi\u010dnim potrebama izlo\u017eene stresnim podra\u017eajima. U ovom radu sa\u017eeti su naj\u010de\u0161\u0107i i najistaknutiji \u010dimbenici i problemi dobrobiti ma\u010daka – ku\u0107nih ljubimaca. Glavni uzroci naru\u0161ene dobrobiti ma\u010daka naj\u010de\u0161\u0107e su neprikladni smje\u0161taj i hranidba, uz nemogu\u0107nost izra\u017eavanja vrsno karakteristi\u010dnog pona\u0161anja. Takvi uvjeti mogu rezultirati bolestima, poreme\u0107ajima u pona\u0161anju ili ne\u017eeljenim pona\u0161anjima. Zbog neznanja i neinformiranosti o njihovim vrsno\/pasminsko specifi\u010dnim potrebama potencijalni vlasnici bi se prije nabavke ma\u010dke trebali informirati o njezinim potrebama kako bi joj osigurali dobro fizi\u010dko i mentalno zdravlje.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> ma\u010dke, ku\u0107ni ljubimci, pona\u0161anje, zdravlje, dobrobit \u017eivotinja<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Misli se da su ma\u010dke bile udoma\u0107ene prije pribli\u017eno 3.600 godina u Egiptu, ali prema novijim saznanjima, najranije arheolo\u0161ko otkri\u0107e odnosa ma\u010dke i \u010dovjeka na Cipru, upu\u0107uje da je ve\u0107 prije 9.500 godina zapo\u010delo njihovo udoma\u0107ivanje i su\u017eivot s ljudima (Driscoll i sur., 2009.). Ma\u010dke, kao ku\u0107ni ljubimci potpuno ovise o vlasniku koji je i odgovoran za njihovu dobrobit. U tome bitnu ulogu imaju vlasnikovo znanje i informiranost o ma\u010dkama i njihovim smje\u0161tajnim, hranidbenim te drugim vrsno\/pasminsko specifi\u010dnim potrebama, stoga su ma\u010dke \u010desto nepotrebno izlo\u017eene stresnim podra\u017eajima koji mogu nepovoljno utjecati na njihovo zdravlje i dobrobit. Svijest ljudi o dobrobiti ku\u0107nih ljubimaca sve je ve\u0107a. U Europskoj uniji ve\u0107ina gra\u0111ana (74 %) zabrinuta je za njihovu dobrobit, uklju\u010duju\u0107i i hrvatske gra\u0111ane (79 %) (Anonymous, 2016.). Istra\u017eivanje Sabolek i sur. (2021.) pokazalo je da postoje regionalne razlike u stavovima studenata veterinarske medicine u Hrvatskoj o dobrobiti ku\u0107nih ljubimaca, ukazuju\u0107i na to da te razlike nisu rezultat samo kulturolo\u0161kih razlika izme\u0111u regija Hrvatske, ve\u0107 i da se studenti u pojedinim regijama sve vi\u0161e susre\u0107u s problemima dobrobiti \u017eivotinja, osobito pasa i ma\u010daka.<\/p>\n U ovom radu prikazani su naj\u010de\u0161\u0107i i najistaknutiji \u010dimbenici i problemi dobrobiti ma\u010daka \u2013 ku\u0107nih ljubimaca.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n \u017divotni prostor me\u0111u najva\u017enijim je \u010dimbenicima koji utje\u010du na dobrobit ma\u010daka \u2013 ku\u0107nih ljubimaca. Danas se mnoge ma\u010dke dr\u017ee samo u zatvorenom prostoru ku\u0107anstva, \u010dime se izbjegavaju prometne nesre\u0107e, ozljede u borbi s drugim ma\u010dkama\/\u017eivotinjama, bolesti, a i kra\u0111e, lak\u0161a je kontrola i manja mogu\u0107nost da pobjegnu\/odlutaju. U cilju lak\u0161eg i sigurnijeg pronalaska uputno ih je ozna\u010diti mikro\u010dipom. Istovremeno je ma\u010dkama onemogu\u0107eno izra\u017eavanje mnogih oblika vrsno karakteristi\u010dnog pona\u0161anja za koje su visoko motivirane, a to mo\u017ee rezultirati razvojem poreme\u0107aja u pona\u0161anju i drugih bolesnih stanja; mogu se pojaviti i neka ne\u017eeljena pona\u0161anja, kao \u0161to su pretjerano glasanje, agresija te mokrenje i defeciranje po ku\u0107i (Sand\u00f8e i sur., 2017., Rochlitz i Yeates, 2019., \u017dub\u010di\u0107 i sur., 2019.). Morgan i Houpt (1989.) navode da su naj\u010de\u0161\u0107i problemi u pona\u0161anju ma\u010daka dr\u017eanih isklju\u010divo u zatvorenom prostoru: skakanje po stolovima i drugim povr\u0161inama (60 %), grebanje namje\u0161taja (42 %), jedenje ku\u0107nih biljaka (36 %), agresija prema drugim ma\u010dkama (25 %), kra\u0111a hrane (25 %), siktanje\/agresija prema ljudima (17 %), mokrenje i defeciranje po ku\u0107i (16 %), neprikladno glasanje (16 %) te \u017evakanje tkanine (7 %). Kada se ne\u017eeljena pona\u0161anja jednom pojave, te\u0161ko ih je iskorijeniti.<\/p>\n Prostor u kojem se dr\u017ee veli\u010dinom i kvalitetom ma\u010dkama bi trebao omogu\u0107iti izra\u017eavanje vrsno specifi\u010dnog pona\u0161anja, a za to je potrebno po ma\u010dki osigurati najmanje 1,5 m2<\/sup> podne povr\u0161ine i 2 m visine prostora (Rochlitz i Yeates, 2019.). Neodgovaraju\u0107a je temperatura jo\u0161 jedan \u010dimbenik koji mo\u017ee rezultirati naru\u0161avanjem dobrobiti ma\u010daka. Ma\u010dke imaju puno ja\u010de razvijen osjet mirisa od ljudi te im odbojni mirisi izazivaju stres. Tako ma\u010dkama odbojni mogu biti mirisi psa, kemijskih sredstava za \u010di\u0161\u0107enje, uklju\u010duju\u0107i detergenta za pranje rublja, alkohola, limuna te mirisi drugih, nepoznatih ma\u010daka. Stres tako\u0111er mogu prouzro\u010diti jaki zvukovi, zbog \u010dega je po\u017eeljno intenzitet zvuka odr\u017eavati do razine od oko 60 dB (Stella i Croney, 2016.). Ma\u010dkama bi trebalo omogu\u0107iti prirodni 24-satni ritam dan-no\u0107 (Rochlitz i Yeates, 2019.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Prekomjerna tjelesna masa i pretilost sve su ve\u0107i problem i ljudi i ku\u0107nih ljubimaca (German, 2006.). Kipperman i German (2018.) navode da su du\u017enost i odgovornost doktora veterinarske medicine ukazati na ovaj problem. Naj\u010de\u0161\u0107i uzroci pretilosti su prekomjerno hranjenje i premalo fizi\u010dke aktivnosti. Ma\u010dke koje se dr\u017ee isklju\u010divo u zatvorenom prostoru \u010de\u0161\u0107e su pretile, nego one s mogu\u0107no\u0161\u0107u izlazaka. Kvaliteta hrane va\u017ean je \u010dimbenik u osiguranju dobrobiti ma\u010daka. Vlasnici bi trebali dobro poznavati njihove vrsne, pasminske, dobne i druge specifi\u010dnosti kako bi mogli odabrati prikladnu hranu. Na dono\u0161enje odluke o hrani utje\u010du brojni \u010dimbenici, kao \u0161to su: znanje i informiranost vlasnika o hranidbenim potrebama ma\u010dke, zatim njihova upu\u0107enost o nutritivnoj vrijednosti, korisnosti hrane i sigurnosti sastojaka, mi\u0161ljenje o proizvo\u0111a\u010du, ali i o cijeni hrane (Michel i sur., 2008.). Vlasnici su sve svjesniji va\u017enosti hrane za zdravlje ma\u010daka te sve vi\u0161e kupuju kvalitetnu hranu, bez obzira na cijenu, daju\u0107i prednost hrani koja sadr\u017ei \u201eprirodne\u201c sastojke (Vinassa i sur., 2020.).<\/p>\n Vlasnici naj\u010de\u0161\u0107e hrane ma\u010dke na istom mjestu, \u0161to uvelike smanjuje mogu\u0107nost izra\u017eavanja njihova vrsno specifi\u010dnog pona\u0161anja pri tra\u017eenju hrane. Pretilost, fizi\u010dka neaktivnost, neprimjerena i hrana lo\u0161e kvalitete mogu rezultirati naru\u0161avanjem dobrobiti ma\u010daka, uklju\u010duju\u0107i pojavu bolesti kao \u0161to su: diabetes mellitus<\/em>, neoplazije i dermatoze, razne ortopedske bolesti, zatim kardiovaskularne, respiratorne i reprodukcijske poreme\u0107aje te komplikacije prilikom anestezije (German, 2006.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Dru\u0161tveno pona\u0161anje ma\u010daka \u2013 ku\u0107nih ljubimaca ovisi o njihovoj socijalizaciji. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n U odnosu \u010dovjek-\u017eivotinja \u010dovjek odre\u0111uje broj i prirodu interakcija, a time i njihov odnos, dok \u017eivotinja instinktivno reagira na \u010dovjekove postupke. Neki vlasnici ma\u010dke tretiraju kao djecu. Iako \u010desto puta bezopasni, takvi postupci, kao \u0161to su odijevanje i ma\u017eenje, mogu naru\u0161iti njihovu dobrobit. Bolest je \u010desto uzrok naru\u0161ene dobrobiti ma\u010daka pa ponekad ju vlasnici nisu spremni priznati ili im ne mogu priu\u0161titi veterinarsku skrb (Broom i Fraser, 2007.). Zato postoji potreba za edukacijom potencijalnih vlasnika kako bi njihova o\u010dekivanja o imanju ku\u0107nog ljubimca bila realna (Powell i sur., 2018.) i kako bi se smanjilo napu\u0161tanje \u017eivotinja (Scarlett i sur., 1999.). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mnogi su \u010dimbenici koji utje\u010du na dobrobit ma\u010daka \u2013 ku\u0107nih ljubimaca. <\/a> 1. AMAT, M., T. CAMPS and X. MANTECA (2016): Stress in owned cats: behavioural changes and welfare implications. J. Feline Med. Surg. 18, 577- 586. 10.1177\/1098612X15590867 <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Cats are among the most numerous pet animals in the Western world. As pets, they depend on their owners and often are exposed to stressful stimuli due to the lack of owner knowledge and information about their species\/breed-specific needs. This paper summarises the most common and prominent factors and issues of pet cat welfare. The main causes of poor cat welfare are primarily inadequate accommodation and nutrition along with the inability to express species-specific behaviour. Such conditions can result in the onset of disease, behavioural disorders, or unwanted behaviours. Therefore, owners should be informed about their pet\u2019s needs before obtaining a cat to ensure its good physical and mental health.<\/p>\n Key words:<\/strong> cats; pet animals; behaviour; health; animal welfare<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u017d. Pavi\u010di\u0107*, L. Pe\u010dari\u0107, I. Sabolek, K. Matkovi\u0107 i M. Ostovi\u0107 Dr. sc. \u017deljko PAVI\u010cI\u0106*, dr. med. vet., redoviti profesor<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":1,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[837,277,55,1343,1186],"issuem_issue":[1276],"ppma_author":[282,1342,279,283,280],"class_list":["post-4652","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-review-articles","tag-animal-welfare","tag-kucni-ljubimci","tag-macke","tag-ponasanje","tag-zdravlje","issuem_issue-53-5"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. \u017deljko PAVI\u010cI\u0106<\/strong>*, dr. med. vet., redoviti profesor (dopisni autor, e-mail: zpavicic@vef.unizg.hr), Leon PE\u010cARI\u0106<\/strong>, student \u0161este godine, Ivana SABOLEK<\/strong>, dr. med. vet., asistentica, dr. sc. Kristina MATKOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, dr. sc. Mario OSTOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.53.5.13<\/a><\/div>\n<\/p>\n\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>\u017divotni prostor<\/a>Hranidba<\/a>Prisutnost drugih ma\u010daka i ostalih vrsta ku\u0107nih ljubimaca<\/a>Odnos vlasnik-ma\u010dka<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n<\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\n
\nOdnos \u010dovjeka i ma\u010dke s vremenom se mijenjao. U starom Egiptu ma\u010dke su imale va\u017enu ulogu u dru\u0161tvenom i vjerskom \u017eivotu ljudi, predstavljale su zemaljske simbole brojnih bo\u017eanstava, a u srednjem vijeku bile su povezivane s vje\u0161ticama te optu\u017eenim nestrenicama spaljivane (Rhodes, 2012.). Danas su ma\u010dke jedne od najpopularnijih ku\u0107nih ljubimaca diljem Zapadnog svijeta (Zupcic i sur., 2020.), a popularnost im raste i u mnogim zemljama Azije, Afrike i Ju\u017ene Amerike (Rochlitz i Yeates, 2019.). Populacija im se u Europi procjenjuje na vi\u0161e od 110 milijuna jedinki (Anonymous, 2021.).<\/p>\n
\nIako ve\u0107ina vlasnika ku\u0107ne ljubimce smatra \u010dlanovima obitelji (Zupcic i sur., 2020.), vlasnici u neznanju mogu naru\u0161avati dobrobit ku\u0107nog ljubimca, ali katkad i svjesno rade protiv njegove dobrobiti. Hranidba ku\u0107nih ljubimaca tipi\u010dan je primjer koji se mo\u017ee odnositi na oba navedena problema (Miku\u0161 i sur., 2020.).<\/p>\n\u017divotni prostor<\/h2>\n
\n
\n\u017divotni im je prostor nu\u017eno obogatiti i na poseban na\u010din osigurati zaklone u koje se mogu skloniti od ne\u017eeljenih susreta ljudi ili drugih \u017eivotinja u ku\u0107anstvu.
\nMa\u010dke vole promatrati svoje okru\u017eenje s povi\u0161enih mjesta pa im treba osigurati i povi\u0161ene predmete kao \u0161to su: penjalice, platforme, vise\u0107e mre\u017ee ili prozorske klupe, \u010dime se stvara dodatan prostor.
\nPotrebno im je osigurati i predmete za grebanje i ozna\u010davanje prostora zbog odr\u017eavanja zdravlja pand\u017ei te mogu\u0107nosti ostavljanja vizualnih i feromonskih teritorijalnih oznaka (Broom i Fraser, 2007., Stella i Croney, 2016.). Osim toga, po\u017eeljno je u prostoru za ma\u010dke osigurati predmete za zabavu kao \u0161to su: lopte, mi\u0161evi na navijanje, razli\u010diti predmeti od dlake i perja (Matkovi\u0107 i Vu\u010demilo, 2019.) te ma\u010dja trava koja im mo\u017ee poslu\u017eiti za olak\u0161avanje probave (Rochlitz i Yeates, 2019.).<\/p>\n
\nTermoneutralna zona za doma\u0107e ma\u010dke je od 30 do 38 \u00b0C, no naj\u010de\u0161\u0107e se dr\u017ee u prostorima s prosje\u010dnom temperaturom od 22 \u00b1 2 \u00b0C, stoga im je potrebno osigurati topao le\u017eaj za odmor koji \u0107e im omogu\u0107iti da se lak\u0161e prilagode uvjetima okoli\u0161a (Stella i Croney, 2016.).
\nZa spavanje i odmor ma\u010dkama treba osigurati prostrane povr\u0161ine na kojima mogu spavati zajedno, ali i odvojene prostore za pojedina\u010dan odmor. Neke ma\u010dke ne koriste uvijek vlastiti le\u017eaj, ve\u0107 spavaju na jastucima, krevetima, stolcima i drugim njima ugodnim, toplim mjestima (Matkovi\u0107 i Vu\u010demilo, 2019.).<\/p>\nHranidba<\/h2>\n
\n
\nIstra\u017eivanje \u00d6hlund i sur. (2018.) pokazalo je da prevalencija prekomjerne tjelesne mase u ma\u010daka \u2013 ku\u0107nih ljubimaca iznosi 45 %, prema medicinskim nalazima te 22 % prema procjenama vlasnika.<\/p>\n
\nVlasnici katkad pogre\u0161no tuma\u010de pona\u0161anje ma\u010dke te svaki put kada ona uspostavi kontakt s njim, on misli da ma\u010dka \u017eeli hranu. Ako je tada nagradi hranom ili poslasticom, ona \u0107e i usvojiti takav obrazac pona\u0161anja. Bitan \u010dimbenik koji utje\u010de na tjelesnu masu ma\u010daka je i kastracija jer ona rezultira usporavanjem metabolizma (German, 2006.).<\/p>\n
\nMa\u010dke zahtijevaju hranu s visokim udjelom bjelan\u010devina, osobito pojedinih aminokiselina (npr. taurina, arginina) te masti i vitamina, a s niskim udjelom ugljikohidrata. Vlasnici naj\u010de\u0161\u0107e hrane ma\u010dke kompletnom, komercijalnom hranom, a takva hrana, naro\u010dito suha, mo\u017ee u znatnoj mjeri sadr\u017eavati ugljikohidrate. Ma\u010dke ne mogu probaviti niti veliku koli\u010dinu laktoze, a neke su \u010dak i intoleratne. Osim toga, ma\u010dke ne mogu probaviti celulozu, iako neke jedu travu i druge biljke ne bi ih se trebalo hraniti vegetarijanskom hranom (Rochlitz i Yeates, 2019.).<\/p>\n
\nTakva praksa u ma\u010daka mo\u017ee izazvati dosadu, a dosada mo\u017ee rezultirati prevelikim ili premalim unosom hrane (McMillan, 2013., Stella i sur., 2014.). Da bi se smanjila dosada i pove\u0107ala fizi\u010dka aktivnost, potrebno im je hranu nuditi na na\u010din koji poti\u010de igru i istra\u017eivanje (npr. puzzle feeders<\/em>) (Stella i Croney, 2016.).<\/p>\nPrisutnost drugih ma\u010daka i ostalih vrsta ku\u0107nih ljubimaca<\/h2>\n
\n
\nMendl i Harcourt (2000.) navode da se ma\u010dke koje su kao ma\u010di\u0107i bile u kontaktu s drugim ma\u010dkama, ljudima i psima lak\u0161e prilago\u0111avaju \u017eivotu u dru\u0161tvenim skupinama, nego one koje su rasle samo uz majku. U ku\u0107anstvima s vi\u0161e ma\u010daka \u010de\u0161\u0107e dolazi do nepo\u017eeljnih pona\u0161anja, nego u onima s jednom ma\u010dkom. Da bi se to izbjeglo, potrebno je svakoj ma\u010dki osigurati zdjelicu za hranu i na odvojenim mjestima kutiju s pijeskom (Amat i sur., 2016.). U jednom istra\u017eivanju (Heidenberger, 1997.) utvr\u0111eno je da \u010dak 24 % ma\u010daka nije imalo vlastitu zdjelicu za hranu, a 51 % ma\u010daka moralo je dijeliti kutiju s pijeskom s drugim ma\u010dkama. Oboje mo\u017ee rezultirati pojavom agresije.<\/p>\nOdnos vlasnik-ma\u010dka<\/h2>\n
\n
\nNeprimjeren odnos vlasnika prema ma\u010dki mo\u017ee naru\u0161iti njezino zdravlje i dobrobit (Stella i Croney, 2016.). Ma\u010dke s kojima vlasnici provode u interakciji nekoliko sati dnevno imaju manje problema u pona\u0161anju (Heidenberger, 1997.). Ako se ma\u010dku ne socijalizira ili se u njezinom odgoju koristi kazna, pojavljuje se strah od ljudi (Stella i Croney, 2016.). Claxton (2011.) navodi da se kori\u0161tenjem tehnike pona\u0161anja koja ne prouzro\u010di stres i hranjenjem hranom koju \u017eivotinja voli nakon lo\u0161eg odnosa prema \u017eivotinji sres se mo\u017ee smanjiti. Kako bi se izbjegao kroni\u010dan stres, ma\u010dke bi trebale imati ustaljenu dnevnu rutinu (vrijeme igre, hranjenja i interakcija s vlasnicima) (Amat i sur., 2016.).<\/p>\n
\nTako mnoge ma\u010dke zavr\u0161e u skloni\u0161tima za \u017eivotinje, jer vlasnici te\u0161ko toleriraju njihovu agresiju te mokrenje i defeciranje po ku\u0107i (Stella i Croney, 2016.). Plitman i sur. (2019.) utvrdili su da su vlasnici brahiocefali\u010dnih pasmina ma\u010daka manje skloni tra\u017eenju potrebitih informacija prije nabavke ma\u010dke i da svoje ma\u010dke ne smatraju zdravima (osobito zbog stanja ko\u017ee i o\u010diju). U usporedbi s vlasnicima drugih ma\u010daka s pedigreom, rje\u0111e preporu\u010duju svoju pasminu drugim, potencijalnim vlasnicima. Mo\u017eda i zbog lo\u0161eg iskustva sa zdravljem ma\u010daka i\/ili zahtjevne skrbi?<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nGlavni uzrok naru\u0161ene dobrobiti \u010desto je neznanje\/neinformiranost vlasnika o njihovim smje\u0161tajnim, hranidbenim i na\u010dinom pona\u0161anja, \u0161to rezultira bolestima, poreme\u0107ajima u pona\u0161anju ili ne\u017eeljenim pona\u0161anjima. Stoga bi se potencijalini vlasnici prije nabavke \u017eivotinje morali informirati o njezinim potrebama, kako bi im se, ponajprije kroz omogu\u0107avanje izra\u017eavanja vrsno karakteristi\u010dnog pona\u0161anja, osiguralo dobro fizi\u010dko i mentalno zdravlje.<\/p>\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tAnon. (2016): Attitudes of Europeans towards animal welfare. Special Eurobarometer 442 Report. Brussels: European Commission.
\n3.\tAnon. (2021): Number of pet animals in Europe in 2020, by animal type (in 1000s). [https:\/\/www.statista.com\/statistics\/453880\/pet-population-europe-by-animal\/, (5.1.2022.)]
\n4.\tBROOM, D. M. and A. F. FRASER (2007): Domestic animal behaviour and welfare. 4th edition. Cambridge, UK: CAB International, Cambridge University Press. 10.1079\/9781845932879.0000
\n5.\tCLAXTON, A. M. (2011): The potential of the human-animal relationship as an environmental enrichment for the welfare of zoo-housed animals. Appl. Anim. Behav. Sci. 133, 1-10. 10.1016\/j. applanim.2011.03.002
\n6.\tDRISCOLL, C. A., J. CLUTTON-BROCK, A. C. KITCHENER and S. J. O\u2019BRIEN (2009): The taming of the cat. Sci. Am. 300, 68-75. 10.1038\/scientificamerican0609-68
\n7.\tGERMAN, A. J. (2006): The growing problem of obesity in dogs and cats. J. Nutr. 136, Suppl., 1940S-1946S. 10.1093\/jn\/136.7.1940S
\n8.\tHEIDENBERGER, E. (1997): Housing conditions and behavioural problems of indoor cats as assessed by their owners. Appl. Anim. Behav. Sci. 52, 345-364. 10.1016\/S0168-1591(96)01134-3
\n9.\tKIPPERMAN, B. S. and A. J. GERMAN (2018): The responsibility of veterinarians to address companion animal obesity. Animals 8, 143. 10.3390\/ani8090143
\n10.\tMATKOVI\u0106, K. i M. VU\u010cEMILO (2019): Dobrobit ku\u0107nih ljubimaca i \u017eivotinja u zoolo\u0161kim vrtovima. U: Pavi\u010di\u0107, \u017d., M. Ostovi\u0107: Dobrobit \u017eivotinja. Jastrebarsko, Hrvatska: Naklada Slap (171-196).
\n11.\tMcMILLAN, F. D. (2013): Stress-induced and emotional eating in animals: a review of the experimental evidence and implications for companion animal obesity. J. Vet. Behav. 8, 376-385. 10.1016\/j.jveb.2012.11.001
\n12.\tMENDL, M. and R. HARCOURT (2000): Individuality in the domestic cat: origins, development and stability. In: Turner, D. C., P. Bateson: The domestic cat: the biology of its behavior. 2nd edition. Cambridge, UK: Cambridge University Press (47-64).
\n13.\tMICHEL, K. E., K. N. WILLOUGHBY, S. K. ABOOD, A. J. FASCETTI, L. M. FLEEMAN, L. M. FREEMAN, D. P. LAFLAMME, C. BAUER, B. L. E. KEMP and J. R. VAN DOREN (2008): Attitudes of pet owners toward pet foods and feeding management of cats and dogs. J. Am. Vet. Med. Assoc. 233, 1699-1703. 10.2460\/javma.233.11.1699
\n14.\tMIKU\u0160, T., M. OSTOVI\u0106, I. SABOLEK, K. MATKOVI\u0106, \u017d. PAVI\u010cI\u0106, O. MIKU\u0160 and \u017d. MESI\u0106 (2020): Opinions towards companion animals and their welfare: a survey of Croatian veterinary students. Animals 10, 199. 10.3390\/ani10020199
\n15.\tMORGAN, M. and K. A. HOUPT (1989): Feline behavior problems: the influence of declawing. Anthrozo\u00f6s 3, 50-53. 10.2752\/089279390787057766
\n16.\t\u00d6HLUND, M., M. PALMGREN and B. STR\u00d6M HOLST (2018): Overweight in adult cats: a cross-sectional study. Acta Vet. Scand. 60, 5. 10.1186\/ s13028-018-0359-7
\n17.\tPLITMAN, L., P. \u010cERN\u00c1, M. J. FARNWORTH, R. M. A. PACKER and D. A. GUNN-MOORE (2019): Motivation of owners to purchase pedigree cats, with specific focus on the acquisition of brachycephalic cats. Animals 9, 394. 10.3390\/ani9070394
\n18.\tPOWELL, L., D. CHIA, P. McGREEVY, A. L. PODBERSCEK, K. M. EDWARDS, B. NEILLY, A. J. GUASTELLA, V. LEE and E. STAMATAKIS (2018): Expectations for dog ownership: perceived physical, mental and psychosocial health consequences among prospective adopters. PloS ONE 13, e0200276. 10.1371\/journal.pone.0200276
\n19.\tRHODES, C. (2012): Black cats and evil eyes: a book of old-fashioned superstitions. Great Britain: Michael O\u2019Mara Books Limited.
\n20.\tROCHLITZ, I. and J. YEATES (2019): Cats (Felis silvestris catus). In: YEATES, J.: Companion animal care and welfare. The UFAW companion animal handbook. Chichester, West Sussex, UK: Wiley Blackwell, John Wiley & Sons Ltd. (52-80). 10.1002\/9781119333708.ch3
\n21.\tSABOLEK, I., M. OSTOVI\u0106, T. MIKU\u0160, \u017d. PAVI\u010cI\u0106, K. MATKOVI\u0106, B. ANTUNOVI\u0106 and \u017d. MESI\u0106 (2021): Regional differences in the attitudes of veterinary students in Croatia towards welfare of farm and companion animals. Vet. stn. 52, 65-71. 10.46419\/vs.52.1.5
\n22.\tSAND\u00d8E, P., A. P. N\u00d8RSPANG, B. FORKMAN, C. R. BJ\u00d8RNVAD, S. V. KONDRUP and T. B. LUND (2017): The burden of domestication: a representative study of welfare in privately owned cats in Denmark. Anim. Welf. 26, 1-10. 10.7120\/09627286.26.1.001
\n23.\tSCARLETT, J. M., M. D. SALMAN, J. G. NEW, JR. and P. H. KASS (1999): Reasons for relinquishment of companion animals in U.S. animal shelters: selected health and personal issues. J. Appl. Anim. Welf. Sci. 2, 41-57. 10.1207\/s15327604jaws0201_4
\n24.\tSTELLA, J., C. CRONEY and T. BUFFINGTON (2014): Environmental factors that affect the behavior and welfare of domestic cats (Felis silvestris catus) housed in cages. Appl. Anim. Behav. Sci. 160, 94-105. 10.1016\/j.applanim.2014.08.006
\n25.\tSTELLA, J. L. and C. C. CRONEY (2016): Environmental aspects of domestic cat care and management: implications for cat welfare. Sci. World J. 2016, 6296315. 10.1155\/2016\/6296315
\n26.\tVINASSA, M., D. VERGNANO, E. VALLE, M. GIRIBALDI, J. NERY, L. PROLA, D. BERGERO and A. SCHIAVONE (2020): Profiling Italian cat and dog owners\u2019 perceptions of pet food quality traits. BMC Vet. Res. 16, 131. 10.1186\/s12917-020-02357-9
\n27.\tZUPCIC, A., M. SURBEK, A. EKERT KABALIN, J. DRAGOVIC, S. MENCIK and M. OSTOVIC (2020): Missing cat features influencing their returning to owners. Vet. Med.-Czech 65, 394-400. 10.17221\/185\/2019-VETMED
\n28.\t\u017dUB\u010cI\u0106, D., E. PRUKNER-RADOV\u010cI\u0106, G. JURKI\u0106-KRSTESKA i I. RUKAVINA (2019): Klini\u010dka etologija. U: Pavi\u010di\u0107, \u017d., M. Ostovi\u0107: Dobrobit \u017eivotinja. Jastrebarsko, Hrvatska: Naklada Slap (329-377).<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Factors and issues of pet cat welfare<\/h2>\n
\n\u017deljko PAVI\u010cI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Leon PE\u010cARI\u0106<\/strong>, Sixth-year student, Ivana SABOLEK<\/strong>, DVM, Assistant, Kristina MATKOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Mario OSTOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n