![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/DanijelSpoljaric2021.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
D. \u0160poljari\u0107<\/strong>, G. Ki\u0161<\/strong>, K. Vlahovi\u0107<\/strong>, I. Mujezinovi\u0107<\/strong>, A. Hrkovi\u0107 Porobija<\/strong>, L. Pajurin<\/strong>, T. Malone<\/strong>, S. Vince<\/strong>, V. \u0160egota<\/strong>, M. M. Kardum Paro<\/strong>, B. \u0160poljari\u0107<\/strong>* i M. Popovi\u0107<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Procjena botani\u010dkog sastava pa\u0161njaka na razli\u010ditim podru\u010djima s posebnim osvrtom na udjele terpena, koji osim u\u010dinka na terpenski profil arome mesa pre\u017eiva\u010da mogu imati i potencijalni imunomodulacijski u\u010dinak, od bitnog je interesa suvremenog ov\u010darstva u R. Hrvatskoj. U istra\u017eivanjima u okviru ovog rada, pokazano je da ljekovite svojte bogate terpenima poput gospine trave (Hypericum perforatum<\/em> L.), stolisnika (Achillea millefolium<\/em> L.) i mati\u010dnjaka (Melissa officinalis<\/em> L.) zbog statisti\u010dki zna\u010dajno ve\u0107e u\u010destalosti, gusto\u0107e i pokrovnosti na pa\u0161njacima Velike Crkvine, u odnosu na pa\u0161njake u Kvarte, potencijalno utje\u010du na bolji imunosni status ovaca. Stoga su u ovom radu dobiveni rezultati znanstvena preporuka za daljnju procjenu biljnog sastava pa\u0161njaka u Velikoj Crkvini tijekom istra\u017eivanja HRZZ projekta IP-2016-06-3685 u cilju postizanja dodatnih saznanja o u\u010dinku terpena na zdravlje i aroma sastav janje\u0107eg mesa i to sve u svrhu proizvodnje inovativnih funkcionalnih proizvoda od janje\u0107eg mesa.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> pa\u0161njak, terpeni, ovca<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Ljekovito bilje imalo je va\u017enu ulogu u civilizaciji i povijesti naroda. Ve\u0107inu biljaka izgra\u0111uju bioaktivni sekundarni metaboliti koji posjeduju mnoga medicinski va\u017ena svojstva od interesa humane i veterinarske medicine. Naime, brojne ljekovite biljke ili njihovi dijelovi (korijen, stabljika, li\u0161\u0107e, cvije\u0107e, plod, sjemenka) ugodnog su mirisa, specifi\u010dnog okusa i \u010desto imaju specifi\u010dno farmakolo\u0161ko djelovanje (Toplak, 2005.). U njihovoj citoplazmi nastaju eteri\u010dna ulja kao produkt metabolizma, odnosno kao sekundarni metaboliti te se izlu\u010duju u specifi\u010dnim uljnim stanicama ili \u0161upljinama smje\u0161tenim u biljnim organima. To su smjese biolo\u0161ki aktivnih kemijskih spojeva lako hlapivih svojstava koje imaju znatnu ulogu u za\u0161titi organizma, kod nedostatka vlage, hrane i sl. Dobro je poznato da su eteri\u010dna ulja izvor brojnih biolo\u0161ki aktivnih spojeva koja se u narodnoj medicini koriste u razli\u010dite svrhe zbog svoga antibakterijskog, antivirusnog, fungicidnog, antiparazitnog i insekticidnog djelovanja, a upotrebljavaju se i u kozmeti\u010dke svrhe. Sastav se eteri\u010dnog ulja mo\u017ee razlikovati izme\u0111u pojedine biljne vrste ili podvrste, kao i kod iste vrste s razli\u010ditog lokaliteta zbog utjecaja ekolo\u0161kih uvjeta.<\/p>\n Eteri\u010dna se ulja sastoje od lako hlapivih komponenti, koje svrstavamo u skupine: terpeni (monoterpeni, alifatski i cikli\u010dki, oksidirani i neoksidirani; seskviterpeni, alifatski i cikli\u010dki, oksidirani i neoksidirani; iterpeni, alifatski i cikli\u010dki, oksidirani i neoksidirani), fenilpropanski spojevi i ostali spojevi (neoksidirani ugljikovodici, alifatski i cikli\u010dki; oksidirani ugljikovodici, alkoholi, aldehidi, ketoni, eteri, esteri i karboksilne kiseline). Od velikog su interesa veterinarske medicine upravo terpeni. Naime, oni su hlapive tvari koje daju biljkama i cvije\u0107u njihov karakteristi\u010dan miris. Biolo\u0161ka i kemijska funkcija terpena u biljkama jo\u0161 nije u potpunosti prepoznata. Brojne biljke proizvode hlapive terpene s ciljem privla\u010denja odre- \u0111enih insekata u svrhu opra\u0161ivanja ili odbijanja pojedinih \u017eivotinja. Terpeni imaju i va\u017enu ulogu kao signalni spojevi i \u010dimbenici rasta (fitohormoni). Brojni insekti metaboliziraju terpene iz biljaka i na taj na\u010din proizvode hormone rasta i feromone (Breitmaier, 2006.). Naj\u010de\u0161\u0107i monotepreni koji se javljaju u eteri\u010dnim uljima su: \u03b1-pinen, \u03b2-pinen, mircen, p-cimen, limonen, kamfor, timol, karvakrol, mentol te \u03b1-terpinen za koje je u literaturi opisan i potencijalni imunomodulacijski u\u010dinak u monogastri\u010dnih i poligastri\u010dnih \u017eivotinja (Kumar i sur., 2012., Zeng i sur., 2015., Balenovi\u0107 i sur., 2018., Ribeiro i sur., 2019., Valdivieso-Ugarte i sur., 2019., Yang i sur., 2019.). Ve\u0107ina biljaka iz porodice Labiateae<\/em> kao osnovnu djelatnu tvar.<\/p>\n Nakon dugogodi\u0161nje uporabe u humanoj i veterinarskoj medicini spoznalo se da timol ima, prije svega dobro antibakterijsko djelovanje protiv velikog broja Gram-pozitivnih i Gram- negativnih bakterija. U veterinarskoj praksi dokazana je i u\u010dinkovitost timola u lije\u010denju varooze p\u010delinjih zajednica (Mujezinovi\u0107 i sur., 2018.). Nadalje, prema istra\u017eivanjima Peterfalvi i sur. (2019.), esencijalna ulja pojedinih biljaka posjeduju imunomodulatorna svojstva na stani\u010dnoj i molekularnoj razini imunosnog sustava, odnosno na T stanice, citokine te na proizvodnju serumskih protutijela. U literaturi se spomenuti terpeni opisuju i kao mogu\u0107i pouzdani biomarkeri zemljopisnog uzgoja. Naime, terpeni su isklju\u010divo metaboliti biljaka, pri \u010demu ih biljke dvosupnice sadr\u017ee znatno vi\u0161e u odnosu na biljke jednosupnice (Krvavica i sur., 2020.). Nadalje, u pre\u017eiva\u010da zbog njihove fiziologije probave, terpeni se izravno iz hrane, bilo da se radi o pa\u0161i ili sijenu, ugra\u0111uju u njihova tkiva pri \u010demu terpenski profil njihovog mesa izravno ukazuje na podru\u010dje njihovog uzgoja, odnosno botani\u010dki sastav pa\u0161njaka na kojima su \u017eivotinje uzgajane.<\/p>\n Pajurin i sur. (2020.) opisali su da bogatstvo i raznolikost flore R. Hrvatske \u010dine 4462 vrste i 1131 podvrsta, uklju\u010duju\u0107i 349 endema i 96 stenoendema na ukupnoj dr\u017eavnoj povr\u0161ini od ~56000 km2<\/sup>, pri \u010demu je op\u0107e poznato da je njihova iskoristivost od ukupnih biljnih vrsta nekog podru\u010dja >20 % i to za prehranu i sto\u010dnu hranu, odnosno u medicinske svrhe, u tekstilnoj i kemijskoj industriji, u hortikulturi i drugdje. Prema dostupnim podatcima, u R. Hrvatskoj distribucija flore nije sustavno istra\u017eena (Nikoli\u0107, 2006., Nikoli\u0107, 2013.). Tako, temeljem dostupnih literaturnih podataka o hlapivim sastojcima dalmatinske, li\u010dke, pa\u0161ke i kupre\u0161ke janjetine, pretpostavka je da zemljopisno podru\u010dje uzgoja, odnosno botani\u010dki sastav pa\u0161njaka na kojima se janjad uzgaja ima zna\u010dajan u\u010dinak na aroma sastav janje\u0107eg mesa (Krvavica i sur., 2015.a,b,c, Krvavica i sur., 2016., Krvavica i sur., 2020.). Ve\u0107ina se autora sla\u017ee da postoji mogu\u0107nost identifikacije i pra\u0107enja specifi\u010dnih biljnih biomarkera u proizvodima i tkivima \u017eivotinja koji se pouzdano mogu povezati s na\u010dinom hranidbe i hranom, pri \u010demu meso janjadi uzgojene na pa\u0161i sadr\u017ei vi\u0161e fenola, terpena, indola i sumpornih spojeva (Cvrtila i sur., 2018.). Pri tomu zna\u010dajni doprinos na formiranje arome tipi\u010dne za pojedine vrste janjetine imaju terpeni koji se izravno iz biljaka ugra\u0111uju u tkiva pre\u017eiva\u010da ili nastaju kao rezultat razgradnje klorofila pod utjecajem mikroflore buraga (Vasta i Priolo, 2006.). U literaturi se opisani u\u010dinak opisuje kao \u201eterroir effect<\/em>\u201c ili \u201eefekt teritorija<\/em>\u201c (Krvavica i sur., 2015.a).<\/p>\n Krvavica i sur. (2015.b) su u svojim istra\u017eivanjima opisali da se aroma li\u010dke janjetine podrijetlom od janjadi uzgojene na podru\u010dju Like sastoji od 34 hlapiva spoja od kojih su 2 terpena (kariofilen i \u03b1-kopaen). Od predhodno navedenih 34 hlapiva spoja u sastavu arome dalmatinske janjetine nije ustvr\u0111eno njih 9, dok aroma li\u010dke janjetine ne sadr\u017ei \u010dak 23 hlapiva spoja koja su ustvr\u0111ena u aroma sastavu dalmatinske janjetine (Krvavica i sur., 2015.c). U okviru HRZZ projektnih aktivnosti (IP- 2016-06-3685) pa\u0161a predstavlja temeljni obrok stada ovaca\/janjadi pasmine li\u010dka pramenka, budu\u0107i da \u017eivotinje borave na pa\u0161njacima gotovo tijekom cijele godine. Njihov obrok sadr\u017ei veliki broj biljnih vrsta, trava i leguminoza, u okviru kojeg konzumiraju bioaktivne molekule, odnosno smjese terpenoidnih spojeva. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Krajem lipnja 2017. godine na 20 ha pa\u0161njaka u Kvarte, Lika te krajem lipnja 2018. godine na 20 ha pa\u0161njaka u Velikoj Crkvini, Kordun zabilje\u017eene su u punom cvatu sljede\u0107e svojte: gospina trava (Hypericum perforatum<\/em> L.), stolisnik (Achillea millefolium<\/em> L.) i mati\u010dnjak (Melissa officinalis<\/em> L.). S obzirom da su navedene svojte bile, subjektivnom procjenom, razli\u010dite u\u010destalosti, gusto\u0107e i pokrovnosti pristupilo se njihovoj procjeni prema modelu Pajurin i sur. (2020.). Sve svojte procjenjivane su na plohama kao busenovi krajem lipnja 2017. i 2018. te su svi rezultati bili pohranjeni do trenutka statisti\u010dke obrade tijekom 2020. godine.<\/p>\n Za dokumentiranje nalaza svojti na pa\u0161njacima u Kvarte i u Velikoj Crkvini digitalnim su fotoaparatom napravljene snimke prikupljenog herbarijskog primjerka biljke te panoramske snimke stani\u0161ta i ploha (Slika 1.).<\/p>\n Krajem lipnja 2017. godine na 20 ha pa\u0161njaka u Kvarte, Lika te krajem lipnja 2018. godine na 20 ha pa\u0161njaka u Velikoj Crkvini, Kordun, namjernim odabirom polo\u017eaja postavljeno je 10 jednokratnih ploha preporu\u010dljive minimalne veli\u010dine sukladno biljnom pokrovu livade od 25 m2<\/sup>. Svaka ploha povr\u0161ine 25 m2<\/sup> (100 % promatrane povr\u0161ine), podijeljena je na 25 kvadrata, svaki s povr\u0161inom od 1 m2<\/sup> (Pajurin i sur., 2020.) (Slika 2.).<\/p>\n Na svih 10 odabranih ploha oba pa\u0161njaka procjena u\u010destalosti, gusto\u0107e i pokrovnosti za svaku procjenjivanu svojtu napravljena je prema modelu Pajurin i sur. (2020.).<\/p>\n Krajem lipnja 2017. godine na 20 ha pa\u0161njaka u Kvarte, Lika boravilo je stado od 200 ovaca pasmine li\u010dka pramenka. Ovo istra\u017eivanje dio je HRZZ projekta \u201cInovativni funkcionalni proizvodi od janje\u0107eg mesa<\/em>\u201c (IP-2016-06- 3685) za koje je dobivena Odluka Eti\u010dkog povjerenstva u veterinarstvu (klasa 640-01\/16-17\/54; Ur. broj 25161-01\/139- 16-2) od strane Veterinarskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Rje\u0161enje od Ministarstva poljoprivrede R. Hrvatske, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Hrvatske (klasa: UP\/I-322-01\/17-01\/31; Ur. br.: 525-10\/052917-2). Vi\u0161ebojna proto\u010dna citometrijska analiza T- i B-limfocita iz uzoraka periferne krvi ovaca napravljena je na proto\u010dnom citometru (Slika 4.) prema protokolu kojeg su opisali Valpoti\u0107 i sur. (2014.) koriste\u0107i fluorokromom direktno obilje\u017eena specifi\u010dna mi\u0161ja monoklonska protutijela za sljede\u0107e kombinacije antigena leukocita ovaca: <\/p>\n Statisti\u010dka analiza podataka odra\u0111ena je pomo\u0107u programskog paketa SAS 9.4 (Statistical Analysis Software 2002\u20132012 by the SAS Institute Inc., Cary, USA). Statisti\u010dka analiza T i B limfocita periferne krvi uklju\u010divala je test normalnosti kori\u0161tenjem procedure UNIVARIATE. U slu\u010dajevima velikog rasipanja podataka oko srednje vrijednosti, pomo\u0107u proce- dure ROBUSTREG uklonjene su ekstre- mne vrijednosti. Odre\u0111ivanje statisti\u010dke zna\u010dajnosti izme\u0111u dva nezavisna uzorka ra\u0111ena je pomo\u0107u t-testa (PROC TTEST). Analiza je smatrana statisti\u010dki zna\u010dajnom ako je P<0,05<\/em>.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Jo\u0161 se tijekom 2017. godine provedba \u201ePrograma uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj<\/em>\u201c, kao temeljnog dokumenta u organizaciji i provedbi uzgojno selekcijskog rada u ov\u010darstvu, odvijala u okviru aktivnosti poput kontrole reproduktivnih osobina u stadima ovaca uzgajiva\u010da upisanih u Upisnik uzgajiva\u010da uzgojno valjanih grla, kontrole mlije\u010dnosti u stadima mlije\u010dnih i kombiniranih pasmina ovaca, provedbom performance<\/em> testa odabrane mu\u0161ke janjadi u field<\/em> uvjetima, izra\u010dunom procjene uzgojnih vrijednosti za sve mlije\u010dne pasmine ovaca prema BLUP (engl. Best Linear Unbiased Prediction<\/em>) metodi izra\u010duna, suradnjom s Hrvatskim savezom uzgajiva\u010da ovaca i koza u provedbi uzgojno selekcijskog rada i edukacijama uzgajiva\u010da kroz organizaciju predavanja s razli\u010ditim temama vezanim uz pobolj\u0161anje ov\u010darske proizvodnje. Svi postupci u provo\u0111enju kontrole proizvodnih osobina su u skladu s procedurama propisanim ICAR-om (engl. International Committee for Animal Recording<\/em>), me\u0111unarodnom organizacijom za provo\u0111enje kontrola u sto\u010darstvu (Sinkovi\u0107 i \u010ca\u010di\u0107, 2018.).<\/p>\n Od ukupnog broja ovaca u Republici Hrvatskoj najve\u0107i broj uzgojno valjanih grla uzgajao se u Zadarskoj (9.051 grlo ili 22,19 %) i Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji (8.559 grla ili 20,98 %), dok je najve\u0107i broj uzgajiva\u010da raspore\u0111en u \u0160ibensko-kninskoj (78 stada ili 20,10 %) i Zadarskoj \u017eupaniji (64 stada ili 16,49 %). Na na\u0161im otocima i priobalju ukupno se uzgaja vi\u0161e od 80 % uzgojno valjanih ovaca \u0161to dokazuje \u010dinjenicu tradicijskog uzgoja na ovim podru\u010djima gdje je ov\u010darstvo glavna sto\u010darska grana proizvodnje. Najmanji broj uzgojno valjanih ovaca i uzgajiva\u010da je u Viroviti\u010dko-podravskoj i Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji. Devedeset posto uzgajanih ovaca \u010dine hrvatske autohtone pasmine: dalmatinska pramenka, dubrova\u010dka ruda, cigaja, creska ovca, istarska ovca, kr\u010dka ovca, pa\u0161ka ovca, rapska ovca i li\u010dka pramenka (Vince i sur., 2017.). Jedno od najva\u017enijih osobina pramenke jest njezina velika otpornost i izdr\u017eljivost za kretanje na velike udaljenosti te dobro iskori\u0161tavanje travnjaka lo\u0161ije kakvo\u0107e. Tako, Priolo i sur. (2004.) napominju da je aroma profil (sastav hlapivih spojeva) janje\u0107eg mesa ovisan o pasmini te o sustavu uzgoja, odnosno o sastavu dnevnog obroka \u0161to uklju\u010duje i botani\u010dki sastav pa\u0161njaka. Krvavica i sur. (2020.) napominju da je upravo geografsko podru\u010dje ispa\u0161e va\u017ean \u010dimbenik koji utje\u010de na formiranje specifi\u010dne arome \u017eivotinjskih proizvoda, odnosno da terpeni iz biljaka pri tome imaju vrlo znatnu ulogu. Stoga, iz svega prethodno navedenog od interesa je suvremenog ov\u010darstva procjena botani\u010dkog sastava pa\u0161njaka na razli\u010ditim podru\u010djima i to s posebnim osvrtom na udjele terpena.<\/p>\n Pajurin i sur. (2019.a,b) opisuju da su travnjacima u ispa\u0161i s podru\u010dja Velike Crkvine (zemljopisne koordinate: 45\u00b0 18\u2032 46.8\u2032\u2032 N, 15\u00b0 31\u2032 30\u2032\u2032) pripadaju suhim kontinentalnim travnjacima na vapnencima iz razreda Festuco-Brometea i reda Brometalia erecti, za razliku od kr\u0161kih pa\u0161njaka na podru\u010dju Kvarte (zemljopisne koordinate: 44\u00b040\u201942.1\u201dN 15\u00b023\u201912.6\u201d). U ovim istra\u017eivanjima, na promatranim pa\u0161njacima krajem lipnja 2017. (Kvarte) i krajem lipnja 2018. godine (Velika Crkvina) temeljem provedenih kombiniranih procjena ljekovitih svojti u vegetacijskim snimkama zabilje\u017eene su gospina trava (Hypericum perforatum<\/em> L.), stolisnik (Achillea millefolium<\/em> L.) i mati\u010dnjak (Melissa officinalis<\/em> L.) Iz Tabele 1. je vidljivo da procjenjivane ljekovite svojte na pa\u0161njaku u Velikoj Crkvini imaju statisti\u010dki zna\u010dajno ve\u0107u u\u010destalost, gusto\u0107u i pokrovnost u odnosu na iste na pa\u0161njaku u Kvarte (P<0,05). U ovom radu nije provedena usporedna kombinirana procjena izme\u0111u dva pa\u0161njaka s obzirom na u\u010destalost, gusto\u0107u i pokrovnost maj\u010dine du\u0161ice (Thymus pulegioides<\/em> L.) jer navedena svojta nije zabilje\u017eena u vegetacijskim snimkama pa\u0161njaka u Kvarte na kraju lipnja 2017. godine. Me\u0111utim, Pajurin i sur. (2020.) su u Velikoj Crkvini na 20 ha povr\u0161ine procijenjenog pa\u0161njaka zabilje\u017eili da maj\u010dina du\u0161ica (Thymus pulegioides<\/em> L.) ima zamjetnu procjenu u\u010destalosti od 19,2 % \u00b1 4,54 % (95%-tne granice pouzdanosti 10,77-27,64 %) i mjerenu gusto\u0107u po kvadratnom metru od 0,26\u00b10,09 (95%-tne granice pouzdanosti 0,09-0,44), odnosno procijenjenu gusto\u0107u od 2,5\u00b10,53 (95%-tne granice pouzdanosti 1,52-3,48) stupnja prema Braun-Blanquetu skali s pet stupnjeva od ukupno determiniranih ljekovitih i aromati\u010dnih vrsta lipnja 2019. godine. Nadalje, njezina je pokrovnost procijenjena dronom iznosila 15,8\u00b12,20 (95%-tne granice pouzdanosti 11,71- 19,89), odnosno pripada 2a i 2b stupnju Braun-Blanquetove devetostupanjske skale.<\/p>\n U na\u0161im do sada neobjavljenim rezultatima HRZZ projekta IP-2016-06-3685 metodom GCMS-a ustvr\u0111eno je da gospina trava (Hypericum perforatum<\/em> L.), stolisnik (Achillea millefolium<\/em> L.) i mati\u010dnjak (Melissa officinalis<\/em> L.) s pa\u0161njaka u Velikoj Crkvini sadr\u017ee terpene za koje je temeljem literaturnih podataka poznat njihov imunostimulacijski u\u010dinak (Kumar i sur., 2012., Zeng i sur., 2015, Balenovi\u0107 i sur., 2018., Ribeiro i sur., 2019., Valdivieso-Ugarte i sur., 2019., Yang i sur., 2019.). Tako je u na\u0161im, do sada neobjavljenim rezultatima HRZZ projekta IP-2016-06-3685, u svih procjenjivanih svojti pa\u0161njaka Velike Crkvine GCMS metodom ustvr\u0111eno prisustvo sljede\u0107ih monoterpena: \u03b1-pinen, \u03b2-pinen, mircen i p-cimen, pri \u010demu je zabilje\u017eeno da je p-cimen zastupljen u aroma sastavu mesa janjadi uzgajanih u Velikoj Crkvini \u0161to se mo\u017ee povezati i s rezultatom ovoga rada o statisti\u010dki zna\u010dajno ve\u0107oj u\u010destalosti, gusto\u0107i i pokrovnosti ljekovitih svojti na pa\u0161njaku u Velikoj Crkvini u odnosu na iste na pa\u0161njaku u Kvarte.<\/p>\n Nadalje, temeljem literaturnih podataka poznato je da monoterpeni osim u\u010dinka na aroma profil mesa imaju i potencijalni imunomodulacijski u\u010dinak u \u017eivotinja (Manuele i sur., 2008.). Navedenom u prilog govore izvrsni zdravstveni parametri jedinki (poput hematologije, biokemije, imunologije i mikrobiolo\u0161ke i koprolo\u0161ke analize) koje smo kroz projektne aktivnosti pratili i ustvrdili na pa\u0161njacima u Velikoj Crkvini (Jelen\u010di\u0107, 2018., \u017dura \u017daja i sur., 2019.). Stoga, s obzirom na rezulate procjene u\u010destatolosti, gusto\u0107e i frekvencije procjenjivanih svojti pa\u0161njaka Velike Crkvine u odnosu na iste parametre pa\u0161njaka u Kvarte (Tabela 1.), ne iznena\u0111uju bolji imunosni status ovaca nakon napasivanja na pa\u0161njacima u Velikoj Crkvini (Tabela 2).<\/p>\n U ovim istra\u017eivanjima iako su dobiveni rezultati za glavne limfocitarne populacije iz periferne krvi ovaca neovisno o mjestu uzgoja u suglasju s referentnim vrijednostima koje je opisao za ovcu Tizard, (2004.), vidljivo je da su vrijednosti statisti\u010dki zna\u010dajno ve\u0107e u ovaca uzgajanih na pa\u0161njacima u Velikoj Crkvini. Nadalje, s obzirom da su u kralje\u0161njaka poznata dva tipa receptora T limfocita (engl. T Cell Receptors, TCR) povezanih sa CD3, a to su TCR-\u03b1\u03b2 i TCR-\u03b3\u03b4, u budu\u0107im istra\u017eivanjima od velike bi va\u017enosti bilo ustvrditi i udjele T limfocita ovaca ovisno sadr\u017ei li njihov TCR receptor \u03b1- i \u03b2- ili \u03b3- i \u03b4-lance. Naime, \u03b3\u03b4 T-limfociti tek su djelomice opisani uz naznaku da su naju\u010destaliji u crijevnoj sluznici i na mjestima u organizmu gdje ko\u017ea prelazi u sluznicu pa se zbog toga nazivaju intraepitelnim limfocitima kojih je funkcija u lokalnoj obrani (Hajsig i sur., 2013.). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Op\u0107enito je malo znanstvenih spoznaja o u\u010dinku zemljopisnog podru\u010dja uzgoja, odnosno botani\u010dkog sastava pa\u0161njaka na aroma sastav janje\u0107eg mesa, tako da su dobiveni podatci u ovom radu od velikog zna\u010denja. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n <\/a> 1. ANDRI\u0160I\u0106, M., I. \u017dARKOVI\u0106, K. \u0160ANDOR, A. VUJNOVI\u0106, E. PERAK JUNAKOVI\u0106, H. VALPOTI\u0106, K. BENDELJA, \u017d. CVETI\u0106, F. BO\u017dI\u0106 and S. TERZI\u0106 (2020): Phenotype analysis of CD3 + CD16 + lymphocytes in the peripheral blood of pigs. Vet. stn. 51, 117-128. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n The botanical composition of pastures in various areas, with special regard to terpene proportions, have an effect on the terpene profile of ruminant meat aroma, and may also have a potential immunomodulation effect in the animals. Therefore, assessments of pasture composition are of great interest to modern sheep breeding in Croatia. They study showed that medicinal plants with high terpene content, such as St. John\u2019s Wort (Hypericum perforatum<\/em> L.), yarrow (Achillea millefolium<\/em> L.) and lemon balm (Melissa officinalis<\/em> L.) have a potential effect on improving immune status in sheep. The pastures of Velika Crkva had a statistically significant higher frequency, density and cover of these species than the pastures in Kvarte. Therefore, the results presented here contributed to the scientific recommendation for further assessment of the plant composition of pastures in Velika Crkvina during a separate study the research of the Croatian Science Foundation project IP-2016-06-3685 in order to gain additional knowledge about the effect of terpenes on the health and flavour composition of lamb meat and to contribute to the production of innovative and functional lamb meat products.<\/p>\n Key words:<\/strong> pasture; terpenes; sheep<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" D. \u0160poljari\u0107, G. Ki\u0161, K. Vlahovi\u0107, I. Mujezinovi\u0107, A. Hrkovi\u0107 Porobija, L. Pajurin, T. Malone, S. Vince, V. \u0160egota, M.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":8,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[922,258,259],"issuem_issue":[72],"ppma_author":[248,253,249,254,186,255,978,250,256,257,251,252],"class_list":["post-452","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-original-scientific-articles","tag-ovce","tag-pasnjak","tag-terpeni","issuem_issue-52-1"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Daniel \u0160POLJARI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., docent, dr. sc. Ksenija VLAHOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, Tom MALONE<\/strong>, student studija na engleskom jeziku, dr. sc. Silvijo VINCE<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Branimira \u0160POLJARI\u0106<\/strong>*, (dopisni autor, e-mail: bzevrnja@vef.hr), dr. med. vet., docentica, dr. sc. Maja POPOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. Goran KI\u0160<\/strong>, dipl. ing. agr., izvanredni profesor, Agronomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. Indira MUJEZINOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, dr. sc. Amina HRKOVI\u0106-POROBIJA<\/strong>, dr. med. vet., izvanredna profesorica, Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Luka PAJURIN<\/strong>, dr. med. vet., asistent na projektu Hrvatske zaklade za znanost, Hrvatska; dr. sc. Vedran \u0160EGOTA<\/strong>, dipl. ing. biol., stru\u010dni suradnik, Prirodoslovno-matemati\u010dki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. Mirjana Mariana KARDUM PARO<\/strong>, spec. med. biokem., izvanredna profesorica, Klini\u010dka bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.52.1.4<\/a><\/div>\n<\/p>\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijali i metode<\/a>Rezultati i rasprava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Zahvala<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\n
\nNa\u0161a su opa\u017eanja tijekom terenskog rada na ispa\u0161i, u suglasju sa zapa\u017eanjima Mio\u010d i sur. (2007.). Naime, poznato je da su ovce\/janjad vrlo izbirljive, jer najprije jedu list i cvijet, a tek nakon toga stabljiku (Vanden Broeck i sur., 2015.).<\/p>\n
\nStoga je od velikog interesa pratiti kvalitativne i kvantitativne promjene u odabranom stani\u0161tu, odnosno mjerenja ili procjenjivanja promjena u broju i sastavu zna\u010dajnih ili svih biljnih vrsta (npr. u\u010destalost, gusto\u0107a, pokrovnost) stani\u0161ta, s osobitim osvrtom na ljekovite svojte \u010diji terpeni potencijalno istovremeno pozitivno djeluju na zdravlje \u017eivotinje i na aroma sastav profila njihovog mesa i proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi. Stoga, zbog sve ve\u0107eg interesa znanstvene javnosti za procjenom mogu\u0107eg imunomodulatornog u\u010dinka terpena iz biljaka, cilj istra\u017eivanja ovog rada je procjena imunosnog statusa ovaca ovisno o botani\u010dkom sastavu pa\u0161njaka, odnosno o u\u010destalosti, gusto\u0107i i pokrovnosti ljekovitih svojti poput maj\u010dine du\u0161ice, gospine trave, mente i stolisnika.<\/p>\nMaterijali i metode<\/h2>\n
\nProcjenjivana svojta<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/slika01-utjecaj-botanickog-sastava.jpg\")
Veli\u010dina, polo\u017eaj, trajnost i broj ploha procjenjivanog stani\u0161ta<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/slika02-utjecaj-botanickog-sastava.jpg\")
Procjena u\u010destalosti, gusto\u0107e i pokrovnosti svojte<\/h3>\n
\u017divotinje<\/h3>\n
\nStado je u cjelosti tijekom o\u017eujka 2018. godine preseljeno na 20 ha pa\u0161njaka u Velikoj Crkvini, Kordun. Za potrebe HRZZ projekta \u201cInovativni funkcionalni proizvodi od janje\u0107eg mesa\u201c (IP-2016-06- 3685) odabrano je krajem lipnja 2017. godine 45 ovaca u dobi od 2-4 godine kojima je izva\u0111ena krv za vi\u0161ebojnu proto\u010dnu citometrijsku analizu. Krajem lipnja 2018. godine istim \u017eivotinjama, u dobi od 3-5 godina tako\u0111er je izva\u0111ena krv za vi\u0161ebojnu proto\u010dnu citometrijsku analizu (Slika 3.).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/slika03-utjecaj-botanickog-sastava.jpg\")
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/slika04-utjecaj-botanickog-sastava.jpg\")
Vi\u0161ebojna proto\u010dna citometrijska analiza<\/h3>\n
\n
Statisti\u010dka analiza podataka<\/h3>\n
\nStatisti\u010dka analiza ukupne populacije procjenjivanih ljekovitih svojti na pa\u0161njacima uklju\u010divala je opisnu obradu osnovnih statisti\u010dkih parametara (PROC FREQ, PROC MEANS). Za dostatan broj mjerenja populacije ljekovitih svojti (n=10, koja su provedena tijekom istra\u017eivanja) odstupanja od srednje vrijednosti se s pove\u0107anjem mjerenja se znatno ne mijenjaju, \u0161to je potvr\u0111eno procjenom standardne pogre\u0161ke srednje vrijednosti (engl. standard error<\/em>, SE). Procjena ljekovitih svojti na ukupnoj povr\u0161ini pa\u0161njaka provedena je izra\u010dunom gusto\u0107e prema procjenjivanoj plohi i gusto\u0107e prema Braun-Blanquetu skali s pet stupnjeva. Kako bi se ustanovila razlika izme\u0111u ljekovitih svojti na dva pa\u0161njaka ra\u0111ena je dvosmjerna analiza varijance (PROC ANOVA).<\/p>\nRezultati i rasprava<\/h2>\n
\n
\nPretpostavlja se da se danas uzgaja oko 12000 umati\u010denih ovaca i ovnova li\u010dke pramenke, stoga se ne mo\u017ee govoriti o ugro\u017eenosti ove pasmine. U budu\u0107nosti je nu\u017eno odrediti to\u010dan broj grla te definirati populaciju koju treba za\u0161titi od mije\u0161anja s drugim genotipovima (Sinkovi\u0107 i \u010ca\u010di\u0107, 2018.). Po broju umati\u010denih grla je tre\u0107a po veli\u010dini populacija, poslije dalmatinske pramenke i pa\u0161ke ovce (Sinkovi\u0107 i \u010ca\u010di\u0107, 2018.), a uzgaja se u stadima prosje\u010dne veli\u010dine od 168 grla (Mulc i sur., 2012.).
\nPramenka je dobila ime po otvorenom runu s jasno uo\u010dljivim pojedina\u010dnim pramenovima. To je pasmina koja je ina\u010de rasprostranjena u \u0161irem podru\u010dju jugoisto\u010dne Europe.
\nGlava, donji dijelovi tijela i noge te pasmine obrasli su dlakom, a ostali dio tijela vunom.
\nOvnovi imaju sna\u017ene rogove, a ovce su naj\u010de\u0161\u0107e bez rogova. Boja vune je prete\u017eito bijela, ali u\u010destalo se javlja i siva, sme\u0111a ili crna boja vune. U ve\u0107ine bijelih grla na glavi i nogama javljaju se to\u010dkasta i ve\u0107a podru\u010dja tamne dlake.<\/p>\n
\nTjelesna masa je jedno od obilje\u017eja koje pokazuje najve\u0107i opseg varijacija. Tako je, ovisno o uvjetima hranidbe, tjelesna masa ovaca od 25 do 70 kg, a ovnova od 30 do 90 kg. Runo je otvorenog tipa, sa \u0161iljastim pramenovima, a fino\u0107a vlakna je prosje\u010dno 30 do 50 mikrona. Godi\u0161nji nastrig vune je nizak, od 1,0 do 3,0 kg.
\nDuljina pramenova je od 12 do preko 20 cm, a randman vune je relativno visok (50 do 70 %). Pramenke su izrazito kasnozrele ovce koje se prvi put pripu\u0161taju u dobi od godine i pol. Plodnost ovaca je prosje\u010dno 90 %. Porodna masa janjadi je od 2 do 4,5 kg. Proizvodnja mesa po ovci je niska.
\nJanjad se kolje s malom tjelesnom masom, prosje\u010dno oko 20 kg \u017eive vage. Prosje\u010dna proizvodnja mlijeka u pramenke je varijabilna i kre\u0107e se od 30 do 60 L (bez mlijeka koje posi\u0161e janje) u laktaciji koja traje oko \u0161est mjeseci. Klaoni\u010dka iskoristivost zaklane janjadi je relativno niska i kre\u0107e se oko 45 %. Me\u0111utim, kakvo\u0107a mesa je izvrsna i stoga se smatra kulinarskim specijalitetom.
\nNaime, kakvo\u0107u janje\u0107eg mesa konzumenti naj\u010de\u0161\u0107e procjenjuju temeljem okusa i arome toplinski obra\u0111enog mesa, a koje se s obzirom na zemljopisno podru\u010dje uzgoja razlikuje (Krvavica i sur., 2020.).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/tablica01-utjecaj-botanickog-sastava.png\")
*ozna\u010dava statisti\u010dki zna\u010dajnu razliku odre\u0111ene ljekovite svojte izme\u0111u dva pa\u0161njaka.<\/figcaption><\/figure>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/tablica02-utjecaj-botanickog-sastava.png\")
\nNadalje, u perifernoj krvi \u010dovjeka i mi\u0161a njihov je sadr\u017eaj vrlo mali za razliku u ovaca, goveda i svinje kod kojih mogu \u010diniti do 15-60 % mononuklearnih stanica periferne krvi (Piccinni i sur., 2015., Guerra-Maupome i sur., 2019., Andri\u0161i\u0107 i sur., 2020.).<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nO\u010dekuje se da \u0107e provedeno istra\u017eivanje pridonijeti daljnjim istra\u017eivanjima o mogu\u0107nostima, ne samo identifikacije i pra\u0107enja terpena kao specifi\u010dnih biljnih biomarkera u proizvodima i tkivima janjadi koji se pouzdano mogu povezati s na\u010dinom uzgoja i hranidbe, ve\u0107 i o njihovom istovremenom potencijalnom imunomodulacijskom u\u010dinku. Stoga su u ovom radu dobiveni rezultati znanstvena preporuka za daljnju procjenu biljnog sastava pa\u0161njaka u Velikoj Crkvini tijekom istra\u017eivanja HRZZ projekta IP-2016-06- 3685 u cilju postizanja dodatnih saznanja o u\u010dinku terpena na zdravlje i aroma sastav janje\u0107eg mesa i to sve u svrhu proizvodnje inovativnih funkcionalnih proizvoda od janje\u0107eg mesa.<\/p>\nZahvala<\/h2>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/HRZZ.jpg\")
Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom \u201cInovativni funkcionalni proizvodi od janje\u0107eg mesa\u201c (IP-2016-06-3685).<\/p>\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2. BALENOVI\u0106, M., V. SAVI\u0106, Z. JANJE\u010cI\u0106, M. POPOVI\u0106, B. \u0160IMPRAGA, K. CAROVI\u0106-STANKO, D.BEDEKOVI\u0106 and T. AM\u0160EL ZELENIKA (2018): Immunomodulatory and antimicrobial effects of selected herbs on laying hens. Vet. arhiv 88, 673-686.
\n3. BREITMAIER, E. (2006): Terpenes- Flavors, Fragrances, Pharmaca, Pheromones. Wiley- VCH Verlag GnbH & Co. KgaA, London.
\n4. CVRTILA, \u017d., M. POPOVI\u0106, L. PAJURIN, D. JELEN\u010cI\u0106, L. KOZA\u010cINSKI, K. VLAHOVI\u0106, B. \u0160POLJARI\u0106, G. KI\u0160, G. MR\u0160I\u0106 i D. \u0160POLJARI\u0106 (2018): Procjena kvalitete voluminozne krme pa\u0161njaka farme ovaca pasmine Li\u010dka pramenka u vlasni\u0161tvu GEA-COM d.o.o.. Zbornik radova Veterinarski dani 2018. \/ Harapin, I. (ur.). Zagreb: Tiskara Zelina d.d., 2018., str. 379-389.
\n5. GUERRA-MAUPOME, M., J. R. SLATE and J. L. McGILL (2019): Gamma Delta T Cell Function in Ruminants. Vet. Clin. N. Am. Food A 35, 453-469.
\n6. HAJSIG, D., Lj. PINTER, R. ANTOLOVI\u0106 i J. MADI\u0106 (2013): Veterinarska imunologija.
\nVeterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb.
\n7. JELEN\u010cI\u0106, D. (2018): Uzgoj ovaca pasmine Li\u010dka pramenka, s posebnim osvrtom na zdravstveno stanje. Diplomski rad, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.
\n8. KRVAVICA, M., I. VNU\u010cEC, I. BRADA\u0160, T. JUG, J. \u0110UGUM i N. MARU\u0160I\u0106-RADOV\u010cI\u0106 (2015a): Isparljivi spojevi arome pa\u0161ke janjetine. Meso 17, 435-443.
\n9. KRVAVICA, M., I. VNU\u010cEC, M. BRADA\u0160, T. JUG, J. \u0110UGUM i N. MARU\u0160I\u0106 RADOV\u010cI\u0106 (2015b): Isparljivi spojevi arome li\u010dke janjetine. Meso 17, 238-246.
\n10. KRVAVICA M., I. BOLTAR, M. BRADA\u0160, J. TJA\u0160A, I.\tMARU\u0160I\u0106 i N. RADOV\u010cI\u0106 (2015c): Isparljivi spojevi arome dalmatinske janjetine. Meso 17, 57-64.
\n11. KRVAVICA, M., J. ROGO\u0160I\u0106, I. VNU\u010cEC, J. TJA\u0160A, J. \u0110UGUM i N. MARU\u0160I\u0106-RADOV\u010cI\u0106 (2016): Isparljivi spojevi arome creske janjetine. Meso 18, 53-63.
\n12. KRVAVICA, M., A. GANI\u0106, M. BEGI\u0106 i J. \u0110UGUM (2020): Hlapivi spojevi arome kupre\u0161ke janjetine. Meso 18, 53-63.
\n13. KUMAR, D., A. VIKRANT, R. KAUR, Z. ALI BHAT, V. KUMAR GUPTA and V. KUMAR (2012): A review of immunomodulators in the Indian traditional health care system. J. Microbiol. Immunol. Infect. 45, 165-184.
\n14. MANUELE, M. G., G. FERRARO and C. ANESINI (2008): Effect of Tilia viridis flower extract on the proliferation of a lymphoma cell line and on normal murine lymphocytes: contribution of monoterpenes, especially limonene. Phytother. Res. 22, 1520 -1526.
\n15. MIO\u010c, B., V. PAVI\u0106 i V. SU\u0160I\u0106 (2007): Ov\u010darstvo. Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, 62-64, 213-219.
\n16. MUJEZINOVI\u0106, I., A. SMAJLOVI\u0106, A. ZUKO, B. DUKI\u0106 and V. \u0106UPI\u0106 (2018): Importance of clinical applications of thymol. Vet. stn. 49, 123-129. (In Croatian).
\n17. MULC, D., D. JURKOVI\u0106, G. DUVNJAK, T. SINKOVI\u0106, J. DAUD, N. LJE\u0160I\u0106, M. \u0160PEHAR i M. DRA\u017dI\u0106 (2012): Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e 2011. Ov\u010darstvo, kozarstvo i male \u017eivotinje, Republika Hrvatska, HPA, Kri\u017eevci 2012.
\n18. NIKOLI\u0106, T. (2006): Flora: priru\u010dnik za inventarizaciju i pra\u0107enje stanja. Dr\u017eavni zavod za za\u0161titu prirode, Dr\u017eavni zavod za za\u0161titu prirode, Zagreb.
\n19. NIKOLI\u0106, T. (2013): Sistematska botanika- raznolikosti evolucija biljnog svijeta. Ud\u017ebenici Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Alfa, Zagreb.
\n20. PAJURIN, L., G. KI\u0160, D. \u0160POLJARI\u0106, V. \u0160EGOTA, G. MR\u0160I\u0106, K. VLAHOVI\u0106, S. VINCE, B. \u0160POLJARI\u0106 i M. POPOVI\u0106 (2019a): Botani\u010dki sastav i hranjiva vrijednost pa\u0161njaka s podru\u010dja Velike Crkvine u hranidbi janjadi Li\u010dke pramenke. Zbornik radova Veterinarski dani 2019. Primo\u0161ten, Hrvatska, str. 253-262.
\n21. PAJURIN, L., \u017d. CVRTILA, T. MIKU\u0160, L. KOZA\u010cINSKI, K. VLAHOVI\u0106, D. \u0160POLJARI\u0106, G. KI\u0160, M. J. \u010cOP, I. BA\u010cI\u0106, V. \u0160EGOTA and M.\tPOPOVI\u0106 (2019b): Analysis of terpenes in Matricaria perforata and Thymus pulegioides on GEA-COM ltd. pastures using GC-MS. 8 th International congress \u201cveterinary science and profession\u201d Book of abstracts. Zagreb, Croatia, p. 135.
\n22. PAJURIN, L., D. \u0160POLJARI\u0106, G. KI\u0160, K. VLAHOVI\u0106, M.\tPAVLAK, S. VINCE, V. \u0160EGOTA, B. \u0160POLJARI\u0106, G. MR\u0160I\u0106, \u017d. CVRTILA, L. KOZA\u010cINSKI and M. POPOVI\u0106 (2020): Abundance, density and coverage estimation of Thymus pulegioides L. on the pastures surrounding Velika Crkvina. Vet. stn. 51, 507-517.
\n23. PETERFALVI, A., E. MIKO, T. NAGY, B. REGER, D. SIMON, A. MISETA, B. CZ\u00c9H and L. SZEREDAY (2019): Much More Than a Pleasant Scent: A Review on Essential Oils Supporting the Immune System. Molecules 24, 4530. doi:10.3390\/ molecules24244530.
\n24. PICCINNI, B., S. MASSARI, A. CAPUTI JAMBRENGHI, F. GIANNICO, M. P. LEFRANC, S. CICCARESE and R. ANTONACCI (2015): Sheep (Ovis aries) T cell receptor alpha (TRA) and delta (TRD) genes and genomic organization of the TRA\/ TRD locus. BMC Genomics 16, Article number: 709, doi 10.1186\/s12864-015-1790-z.
\n25. PRIOLO, A., A. CORNU, S. PRACHE, M. KROGMANN, N. KONDJOYAN, D. MICOL and J. L BERDAGUE (2004): Fat volatiles tracers of grass feeding in sheep. Meat Sci. 66, 475-481.
\n26. RIBEIRO, A. D. B., M. V. C. FERRAZ JUNIOR, D. M. POLIZEL, A. A. MISZURA, L. G. M. GOBATO1, J. P. R. BARROSO, I. SUSIN and A. V. PIRES (2019): Thyme essential oil for sheep: effect on rumen fermentation, nutrient digestibility, nitrogen metabolism, and growth. Arquivo Brasileiro de Medicina Veterin\u00e1ria e Zootecnia 71, 2065-2074.
\n27. SINKOVI\u0106, T. i M. \u010cA\u010cI\u0106 (2018): Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o uzgoju ovaca, koza i malih \u017eivotinja za 2017. godinu, Republika Hrvatska, HPA, izvje\u0161\u0107e za 2017. godinu, Kri\u017eevci, str. 20.
\n28. TIZARD, I. R. (2004): Veterinary Immunology: An Introduction. Saunders, Philadelphia, Pennsylvania, USA.
\n29. TOPLAK, G. (2005): Doma\u0107e ljekovito bilje. Mozaik knjiga, Zagreb.
\n30. VALDIVIESO-UGARTE, M., C. GOMEZ- LLORENTE, J. PLAZA-D\u00cdAZ and \u00c1. GIL (2019): Antimicrobial, Antioxidant, and Immunomodulatory Properties of Essential Oils: A Systematic Review. Nutrients 11, doi: 10.3390\/nu11112786.
\n31. VANDEN BROECK A., T. CEULEMANA, G. KATHAGEN, M. HOFFMANN, O. HONNAY and J. MERGEAY (2016): Dispersal constraints for the conservation of the grassland herb Thymus pulegioides L. in a highly fragmented agricultural landscape. Conserv. Genet. 16, 765-776.
\n32. VALPOTI\u0106, H., M. \u0160PERANDA, A. KOV\u0160CA-JANJATOVI\u0106, M. \u00d0IDARA, G. LACKOVI\u0106, F. BO\u017dI\u0106, B. HABRUN, S. SRE\u010cEC, M. MATAU\u0160I\u0106-PI\u0160L and I. VALPOTI\u0106 (2014): Levamisole stimulates proliferation of circulating and intestinal immune cell subsets, gut health and performance in weaned pigs. Can. J. Anim. Sci. 94, 43-53.
\n33. VASTA, V. and A. PRIOLO (2006): Ruminant fat volatiles as affected by diet: A review. Meat Sci. 73, 218-228.
\n34. VINCE, S., M. PLATI\u0160A, J. GRIZELJ, B. \u0160POLJARI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, F. SAMARTZI, H. VALPOTI\u0106, V. BERTA, N. RO\u0160I\u0106, B. STOJANOV and M. SAMARD\u017dIJA (2017): Determination of Physiological Particularities of the Sexual Cycle and Breeding Season of Pramenka Breed. Vet. stn. 48, 13-24. (In Croatian).
\n35. YANG, C., L. ZHANG, G. CAO, J. FENG, M. YUE, Y. XU, B. DAI, Q. HAN, and X. GUO (2019): Effects of dietary supplementation with essential oils and organic acids on the growth performance, immune system, fecal volatile fatty acids, and microflora community in weaned piglets. J. Anim. Sci. 97, 133-143.
\n36. ZENG, Z., S. ZHANG, H. WANG and X. PIAO (2015): Essential oil and aromatic plants as feed additives in non-ruminant nutrition: a review. J. Anim. Sci. Biotechnol. 6:7, doi: 10.1186\/s40104-015-0004-5
\n37. \u017dURA \u017dAJA, I., S. VINCE, N. POLJI\u010cAK MILAS et al. (2019): A new method of assessing sheep red blood cell types from their morphology. Animals (Basel) 9, 1130, doi:10.3390\/ani9121130.<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
The effect of the botanical composition of pastures on the immune status of the Lika Pramenka sheep breed<\/h2>\n
\nDaniel \u0160POLJARI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Ksenija VLAHOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Tom MALONE<\/strong>, studen study in English, Silvijo VINCE<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Branimira \u0160POLJARI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Maja POPOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Goran KI\u0160<\/strong>, BSc, PhD, Associate Professor, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Indira MUJEZINOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, dr. sc. Amina HRKOVI\u0106-POROBIJA<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Veterinary Faculty, University of Sarajevo, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina; Luka PAJURIN<\/strong>, DVM, PhD student, Project Assistant at Croatian Science Foundation, Croatia; Vedran \u0160EGOTA<\/strong>, BSc, PhD, Professional Associate, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Mirjana Marijana KARDUM PARO<\/strong>, BSc, PhD, Associate Professor, University Hospital Merkur, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n