![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/JelkaPleadin-2020.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
J. Pleadin<\/strong>, N. Kudumija<\/strong>, T. Le\u0161i\u0107<\/strong>, J. Frece<\/strong>, I. Kmeti\u010d<\/strong>, L. Dergestin Ba\u010dun<\/strong> i K. Markov<\/strong>*<\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mikotoksini u\u010destalo kontaminiraju i hranu ljudi i hranu za \u017eivotinje, ponajprije \u017eitarice i proizvode na bazi \u017eitarica. Citrinin je mikotoksin kojeg sintetiziraju pojedine plijesni iz roda Penicillium<\/em>, Aspergillus<\/em> i Monascus<\/em>, me\u0111u kojima ga najvi\u0161e sintetizira P. citrinum<\/em>. S obzirom na nedostatnost podataka o razinama citrinina u \u017eitaricama, u okviru ovog istra\u017eivanja analizirane se njegove koncentracije u kukuruzu (n<\/em>=158) s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja (2017.-2021.). Tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja citrinin je detektiran u 25,3 % uzoraka kukuruza prikupljenih na podru\u010dju cijele Hrvatske. Najve\u0107a prosje\u010dna koncentracija utvr\u0111ena je 2016. godine (162,9\u00b1162,0 \u00b5g\/kg) te 2020. godine (154,9\u00b1358,8 \u00b5g\/kg), a najve\u0107a koncentracija od 968,6 \u00b5g\/kg odre\u0111ena je u 2020. godini u uzorku kukuruza uzorkovanom na podru\u010dju ju\u017ene regije Hrvatske. S obzirom na utvr\u0111enu zna\u010dajniju kontaminaciju pojedinih uzoraka, mo\u017ee se zaklju\u010diti o nu\u017enosti sustavnog nadzora citrinina u hrani za ljude i u hrani za \u017eivotinje, kao i definiranju najve\u0107ih dopu\u0161tenih koli\u010dina ovog mikotoksina u okviru zakonodavstva.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> citrinin, kontaminacija \u017eitarica, kukuruz, najve\u0107a dopu\u0161tena koli\u010dina, zakonodavstvo<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mikotoksini su tvari koje predstavljaju sekundarne metabolite plijesni, a u\u010destalo kontaminiraju hranu ljudi i hranu za \u017eivotinje u ovisnosti o klimatskim i brojnim drugim \u010dimbenicima utjecaja (Pleadin i sur., 2020.). Citrinin je mikotoksin kojeg sintetizira nekoliko vrsta plijesni iz rodova Penicillium<\/em>, Aspergillus<\/em> i Monascus<\/em>. Najvi\u0161e ga sintetizira P. citrinum<\/em> koja je \u0161iroko rasprostranjena plijesan i mo\u017ee se izolirati iz bilo koje pljesnive hrane za ljude i hrane za \u017eivotinje (Bennett i Klich, 2003., Houbraken i sur., 2011., Doughari, 2015.). P. citrinum<\/em> raste na temperaturi od 5-40 \u00b0C, s optimalnim rastom na 26-30 \u00b0C i aktivitetom vode (aw<\/sub>) manjim od 0,80 (Pitt i Hocking, 2009.); osjetljiv je na toplinu i tijekom toplinske obrade se razla\u017ee (Ostry i sur., 2013.).<\/p>\n Toksi\u010dnost citrinina u ljudi i \u017eivotinja jo\u0161 uvijek nije detaljno ispitana (EFSA, 2012.). No poznato je da je kao i okratoksin A nefrotoksi\u010dan te se pretpostavlja da je uklju\u010den u razvoj balkanske endemske nefropatije (BEN) koju karakteriziraju bubre\u017ena tubularna degeneracija, intersticijska fibroza, anemija, gubitak te\u017eine i poliurija. Osim nefrotoksi\u010dnosti, istra\u017eivanja su ukazala i na potencijalne hepatotoksi\u010dne, teratogene, fetotoksi\u010dne i genotoksi\u010dne u\u010dinke citrinina (Liu i sur., 2003., Amalaradjou i Venkitanarayanan, 2008., Flajs i Peraica, 2009. Qingqing i sur., 2010.). Utvr\u0111eno je i da citrinin pove\u0107ava toksi\u010dnost okratoksina A, kako aditivno tako i sinergisti\u010dki (Ji i sur., 2015.). Zbog nedostatka relevantnih istra\u017eivanja o njegovoj kancerogenosti, Me\u0111unarodna agencija za istra\u017eivanje raka (IARC) svrstala je citrinin u tre\u0107u skupinu karcinogenih spojeva (IARC, 1986.), \u0161to upu\u0107uje na nu\u017enost provedbe daljnjih toksikolo\u0161kih studija.<\/p>\n Pojavnost citrinina dokazana je u razli\u010ditim \u017eitaricama i proizvodima na bazi \u017eitarica, ali i u grahu, vo\u0107u, sokovima od vo\u0107a i povr\u0107a, bilju i za\u010dinima, maslinama i pljesnivom siru te nekim drugim namirnicama, podrijetlom iz razli\u010ditih zemalja svijeta (Xu i sur., 2006., EFSA, 2012., Markov i sur., 2013., Ji i sur., 2015., Pleadin i sur., 2018., Oztas i sur., 2020.). Ujedno, literaturni podatci ukazuju na mogu\u0107u supojavnost okratoksina A i citrinina u hrani za ljude i za \u017eivotinje (Vrabcheva i sur., 2000., Speijers i Speijers, 2004., Pleadin i sur., 2015., Pleadin i sur., 2018.). Pleadin i sur. (2018.) su u ranijem istra\u017eivanju u Hrvatskoj odredili zna\u010dajne razine u pojedinim uzorcima neprocesiranih \u017eitarica te oko 15 puta ve\u0107e koncentracije citrinina u odnosu na koncentracije okratoksina A.<\/p>\n Panel Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA, engl. European Food Safety Authority<\/em>) o kontaminatima u prehrambenom lancu (CONTAM, engl. Slijedom potrebe za daljnjim pra\u0107enjem pojavnosti citrinina, cilj ovog istra\u017eivanja bio je ispitati njegovu pojavnost u kukuruzu s obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja te usporediti dobivene vrijednosti s ranije dobivenim podatcima o koli\u010dinama citrinina u ovoj i ostalim vrstama \u017eitarica podrijetlom iz Hrvatske, kao i drugih europskih zemalja.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Uzorci kukuruza uzorkovani su s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz pet regija Hrvatske tijekom razdoblja 2017.-2021. godine. Ridascreen FAST Citrinin ELISA<\/em> kit (art. Br. R6302), kori\u0161ten za provedbu ELISA metoda, nabavljen je od R-Biopharm (Darmstadt, Njema\u010dka). Pakiranje sadr\u017ei mikrotitracijsku plo\u010du sa 48 ja\u017eica, pet standardnih otopina citrinina (0, 15, 45, 135 i 405 \u00b5g\/L), konjugat (peroksidom), antitijelo, otopinu supstrata\/kromogena (tetrametilbenzidin) i stop otopinu (1N sumporna kiselina). Sve ostale kemiklije kori\u0161tene za pripremu uzoraka bile su analiti\u010dke \u010disto\u0107e. ELISA test proveden je pomo\u0107u automatiziranog analizatora ChemWell <\/em>2910 (Awareness Technology Inc<\/em>., SAD).<\/p>\n U 5 g homogeniziranog uzorka kukuruza dodano je 12,5 mL 70%-tnog metanola. Ekstrakcija je postignuta sna\u017enim mu\u0107kanjem na tresilici tijekom 3 min, nakon \u010dega su ekstrakti filtrirani kroz filter papir (crna vrpca, Whatman). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Rezultati pojavnosti citrinina u kukuruzu odre\u0111eni u okviru ovog istra\u017eivanja u svim regijama Hrvatske, po godinama uzorkovanja tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja (2017.-2021.), prikazani su u Tabeli 1.<\/p>\n Tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja uzorkovanja citrinin je detektiran u 25,3 % uzoraka kukuruza prikupljenih na obiteljskim gospodarstvima na podru\u010dju cijele Hrvatske. Najve\u0107a prosje\u010dna koncentracija utvr\u0111ena je 2016. godine (162,9\u00b1162,0 \u00b5g\/kg) te 2020. godine (154,9\u00b1358,8 \u00b5g\/kg), a najve\u0107a koncentracija od 968,6 \u00b5g\/kg odre\u0111ena je u 2020. godini. S obzirom na dobivene visoke vrijednosti standardnih devijacija, naro\u010dito za 2017. i 2021. godinu, mo\u017ee se zaklju\u010diti o \u0161irokom variranju utvr\u0111enih koncentracija citrinina u kukuruzu, odnosno o njegovoj sporadi\u010dnoj pojavnosti u pojedinim uzorcima.<\/p>\n U tabeli 2. prikazane su koli\u010dine citrinina u kukuruzu po regijama Hrvatske, sumarno za sve godine uzorkovanja. Rezultati medijana svih koncentracija citrinina za svaku regiju zasebno, po godinama uzorkovanja, prikazani su na slici 1. (a.-d). U zapadnoj regiji citrinin nije detektiran te stoga grafi\u010dki podatci nisu prikazani.<\/p>\n Najve\u0107i udio pozitivnih uzoraka odre\u0111en je u sredi\u0161njoj Hrvatskoj (33,9 % u regiji i 12,0 % u odnosu na ukupan broj uzoraka). Unato\u010d niskoj razini pojavnosti citrinina u uzorcima iz ju\u017ene Hrvatske (5,1 % u odnosu na ukupan broj uzoraka), najve\u0107a razina kontaminacije (968,6 \u00b5g\/kg) odre\u0111ena je u jednom uzorku kukuruza nepoznatog podrijetla. Nadalje, u jednom uzorku iz sredi\u0161nje regije odre\u0111ena je koncentracija citrinina od 405,0 \u00b5g\/kg, sa 16% pozitivnih uzoraka iz te regije. S podru\u010dja zapadne Hrvatske citrinin nije detektiran niti u jednom uzorku. Na podru\u010dju Europe koncentracije citrinina u \u017eitaricama \u0161iroko su varirale, a pojedina istra\u017eivanja ukazala su i na zna\u010dajnije razine one\u010di\u0161\u0107enja. Kononenko i Burkin (2008.) su analizom \u017eitarica (n<\/em>=766) detektirali citrinin u 4,5 % analiziranih uzoraka p\u0161enice te 3,6 % uzoraka je\u010dma, dok je najmanji udio (1,9 %) pozitivnih uzoraka odre\u0111en za kukuruz. Me\u0111utim, utvr\u0111ene koncentracije u kukuruzu imale su zna\u010dajne vrijednosti i kretale su se u rasponu od 218 do 953 \u00b5g\/kg. Curtui i sur. (1998.) su u 55 uzoraka p\u0161enice i kukuruza u Rumunjskoj detektirali citrinin u jednom uzorku kukuruza u koncentraciji od 580 \u00b5g\/kg. Svi analizirani uzorci sadr\u017eavali su citrinin u koncentracijama od 17 do 405 \u00b5g\/kg, dok je u 25 % uzoraka njegova koncentracija bila ve\u0107a od 405 \u00b5g\/kg. U Bugarskoj su u uzorcima hrane za svinje i pili\u0107e, uzorkovanim na farmi na kojoj su prilikom klanja uo\u010deni pokazatelji nefropatije (pove\u0107ani i blijedo i\u0161arani izgled bubrega), odre\u0111ene pove\u0107ane koli\u010dine citrinina. U 2006. godini ovaj mikotoksin je detektiran u 92 % uzoraka hrane za \u017eivotinje s prosje\u010dnom koncentracijom od 54,7\u00b127,5 \u00b5g\/kg te u 2007. godini u 96 % uzoraka i koncentracijom od 120,5\u00b143,3 \u00b5g\/kg (Stoev i sur., 2010.). Utvr\u0111ene razine iz spomenutih istra\u017eivanja ukazuju na mogu\u0107u zna\u010dajnu kontaminaciju razli\u010ditih \u017eitarica citrininom, ujedno i kukuruza, koji op\u0107enito predstavlja vrlo zna\u010dajnu \u017eitaricu za prehranu ljudi i hranidbu \u017eivotinja u Hrvatskoj.<\/p>\n EFSA je 2017. godine objavila podatke europskih istra\u017eivanja iz 2015. i 2016. godine (L\u00f3pez S\u00e1nchez i sur., 2017.), pri \u010demu je analizirano ukupno 1195 industrijskih \u017eitarica (p\u0161enica, je\u010dam, ra\u017e, zob i ri\u017ea) i uzoraka gotovih proizvoda iz osam zemalja EU (Francuska, Njema\u010dka, Italija, Litva, Nizozemska, Poljska, \u0160panjolska i \u0160vedska). Citrinin je kvantificiran u 6 % industrijskih \u017eitarica i 3 % proizvoda na bazi \u017eitarica. Op\u0107enito, razine citrinina u gotovim proizvodima bile su ni\u017ee od onih u \u017eitaricama, a najve\u0107a koncentracija citrinina odre\u0111ena u industrijskim \u017eitaricama iznosila je 155 \u03bcg\/kg te u uzorcima na bazi \u017eitarica iz maloprodaje 5,7 \u03bcg\/kg. Me\u0111utim, u ovom istra\u017eivanju razine citrinina u kukuruzu nisu ispitivane.<\/p>\n U istra\u017eivanju Pleadin i sur. (2018.) provedenom tijekom 2014.-2016. na \u017eitaricama u Hrvatskoj citrinin je odre\u0111en u 49 % uzoraka razli\u010ditih \u017eitarica, pri \u010demu je srednja koncentracija tijekom istra\u017eivanog trogodi\u0161njeg razdoblja iznosila 66,8\u00b176,0 \u00b5g\/kg. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Pojavnost citrinina dokazana je u ukupno 25,3 % uzoraka kukuruza prikupljenih tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja na obiteljskim gospodarstvima s podru\u010dja cijele Hrvatske. Njegova najve\u0107a prosje\u010dna koncentracija utvr\u0111ena je 2017. i 2021. godine, a najve\u0107a pojedina\u010dna vrijednost odre\u0111ena je u 2021. godini u jednom uzorku kukuruza uzorkovanom na podru\u010dju ju\u017ene regije. Rezultati ukazuju na \u0161iroko variranje utvr\u0111enih koncentracija citrinina u kukuruzu, odnosno na njegovu sporadi\u010dnu pojavnost s visokim koncentracijama u pojedinim uzorcima, \u0161to se mo\u017ee dovesti u vezu s klimatskim i ostalim uvjetima tijekom uzgoja kukuruza, odnosno neprikladnim uvjetima njegove pohrane. <\/a> 1.\tAMALARADJOU, M. A. R. and K. VENKITANARAYANAN (2008): Detection of Penicillium, Aspergillus and Alternaria species in fruits and vegetables. In: Barkai-Golan, R., N. Paster: Mycotoxins in Fruits and Vegetables. Academic Press, Elsevier (225-249). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mycotoxins frequently contaminate food and animal feed, primarily cereals and cereal-based products. Citrinin is a mycotoxin synthesized by several moulds from the genera Penicillium<\/em>, Aspergillus<\/em> and Monascus<\/em>, including P. citrinum<\/em> as the most significant producer. Given the lack of data on the levels of citrinin in cereals, its concentration in maize (n<\/em>=158) from family farms in Croatia was analysed over a five-year period (2017-2021). Citrinin was detected in 25.3% of maize samples collected from throughout Croatia during the five-year period. The highest average concentrations were established in 2016 (162.9\u00b1162.0 \u03bcg\/kg) and in 2020 (154.9\u00b1358.8 \u03bcg\/kg), and the maximum concentration of 968.6 \u03bcg\/kg was determined in 2020 in maize sampled from the southern region. Given the established significant contamination of certain samples, it can be concluded that there is a need for systematic control of citrinin in food and feed, and to stipulate the maximum permitted limits of this mycotoxin in the legislation.<\/p>\n Key words:<\/strong> citrinin; contamination of cereals; maize; maximum limit; legislation<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" J. Pleadin, N. Kudumija, T. Le\u0161i\u0107, J. Frece, I. Kmeti\u010d, L. Dergestin Ba\u010dun i K. Markov* Dr. sc. Jelka PLEADIN,<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[35],"tags":[1140,1141,1142,1143,1144],"issuem_issue":[1089],"ppma_author":[124,233,122,884,1139,886],"class_list":["post-3899","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-professional-paper","tag-citrinin","tag-kontaminacija-zitarica","tag-kukuruz","tag-najveca-dopustena-kolicina","tag-zakonodavstvo","issuem_issue-53-2"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Jelka PLEADIN<\/strong>, dipl. ing. biotehnol., znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, redovita profesorica, dr. sc. Nina KUDUMIJA<\/strong>, dipl. ing. preh. tehnol., stru\u010dna savjetnica; Tina LE\u0160I\u0106<\/strong>, mag. ing. biotehnol., vi\u0161a stru\u010dna suradnica, Lidija DERGESTIN BA\u010cUN<\/strong>, dipl. ing. preh. tehnol., vi\u0161a stru\u010dna suradnica, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. Jadranka FRECE<\/strong>, dipl. ing. biotehnol., redovita profesorica, dr. sc. Ivana KMETI\u010c<\/strong>, dipl. ing. biotehnol., izvanredna profesorica, dr. sc. Ksenija MARKOV<\/strong>*, dipl. ing. biotehnol., redovita profesorica, (dopisni autor, e-mail: kmarko@pbf.hr), Prehrambeno-biotehnolo\u0161ki fakultet, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.53.2.9<\/a><\/div>\n<\/p>\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijali i metode<\/a>Rezultati i rasprava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\n
\nThe EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain<\/em>) je 2012. godine zaklju\u010dio o mogu\u0107em riziku za zdravlje ljudi i \u017eivotinja povezan s prisutno\u0161\u0107u citrinina u hrani za ljude i za \u017eivotinje (EFSA, 2012.). Utvr\u0111ena je nu\u017enost prikupljanja daljnjih podataka o pojavnosti citrinina u hrani u Europi da bi se mogla provesti utemeljena procjena rizika. Stoga je 2015. godine od strane EFSA objavljen poziv za podno\u0161enje prijedloga o istra\u017eivanjima citrinina u \u017eitaricama i proizvodima na bazi \u017eitarica iz razli\u010ditih zemljopisnih regija u Europi. Va\u017eno je istaknuti da u Europskoj uniji jo\u0161 uvijek nije propisana najve\u0107a dopu\u0161tena (NDK) ili najve\u0107a preporu\u010dena koli\u010dina citrinina u hrani za ljude i za \u017eivotinje.<\/p>\nMaterijali i metode<\/h2>\n
\nUzorkovanje i priprema uzoraka<\/h3>\n
\nUzorkovanjem po regijama Hrvatske obuhva\u0107ene su sljede\u0107e \u017eupanije: sjeverna regija (Me\u0111imurska, Vara\u017edinska, Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dka i Krapinsko- zagorska), sredi\u0161nja regija (Zagreba\u010dka, Sisa\u010dko-moslava\u010dka, Karlova\u010dka i Bjelovarsko-bilogorska), zapadna regija (Istarska i Primorsko-goranska), isto\u010dna regija (Viroviti\u010dko-podravska, Po\u017ee\u0161ko- slavonska, Osje\u010dka, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska) i ju\u017ena regija (Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Dubrova\u010dko-neretvanska).
\nKukuruz je u doma\u0107instvima bio uskladi\u0161ten u vre\u0107ama, uglavnom na tavanskim i podrumskim prostorijama. Uzorkovanje je provedeno 4-6 mjeseci nakon pohrane uzoraka (razdoblje od velja\u010de do travnja tijekom svake kalendarske godine), a svaki uzorak uzet je u koli\u010dini od 1,5-2 kg.
\nUzorci kukuruza su nakon uzorkovanja unutar 48 sati transportirani u laboratorij. Po 500 g svakog uzorka pomo\u0107u analiti\u010dkog mlina Cylotec<\/em> 1093 (Tecator, \u0160vedska) samljeveno je u fini prah veli\u010dine \u010destica od 1,0 mm te su pohranjeni na 4 \u00b0C do provedbe analiza.<\/p>\nKemikalije i ure\u0111aji<\/h3>\n
Ekstrakcija i odre\u0111ivanje citrinina<\/h3>\n
\nFiltrat je razrije\u0111en deioniziranom vodom (1+1) te je 50 \u00b5L otopine upotrijebljeno za ELISA test. Kompetitivna ELISA metoda provedena je potpuno u skladu s uputama proizvo\u0111a\u010da kita. Nakon dodavanja stop otopine, izmjerene su apsorbancije pri 450 nm. Kako bi se odredila koncentracija (\u03bcg\/kg) citrinina u svakom uzorku, rezultati dobiveni na kalibracijskoj krivulji pomno\u017eeni su s odgovaraju\u0107im faktorom razrje\u0111ivanja uzorka. Primjenjena validirana ELISA metoda ima vrijednost limita detekcije (LOD) 2od 15,0 \u03bcg\/kg. Ranije provedeni validacijski postupci kori\u0161tene metode rezultirali su s iskori\u0161tenjem od 81,3 % i koeficijentom varijacije (CV) od 9,4 % (Pleadin i sur., 2018.).<\/p>\nRezultati i rasprava<\/h2>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/table01-nalaz-citrinina.png\")
a<\/sup> Srednja se vrijednost odnosi na uzorke u kojima je citrinin detektiran (> 15 \u00b5g\/kg).<\/figcaption><\/figure>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/table02-nalaz-citrinina.png\")
< LOD \u2013 manje od limita detekcije analiti\u010dke metode (LOD = 15 \u00b5g\/kg)
Srednja se vrijednost odnosi na uzorke u kojima je citrinin detektiran (> 15 \u00b5g\/kg)<\/figcaption><\/figure>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/slika01-nalaz-citrinina.png\")
*Za uzorke u kojima citrinin nije detektiran za izra\u010dun i prikaz rezultata uzeta je vrijednosti 0,5 LOD (7,5 \u00b5g\/kg)<\/figcaption><\/figure>\n
\nU ju\u017enoj i sjevernoj regiji najve\u0107i postotak pozitivnih uzoraka odre\u0111en je 2019. i 2020. godine, s medijanima od 19,27 \u00b5g\/kg i 17,99 \u00b5g\/kg u ju\u017enoj regiji, odnosno, 10,26 \u00b5g\/kg i 15,85 \u00b5g\/kg u sjevernoj regiji. U sredi\u0161njoj regiji najve\u0107i postotak pozitivnih uzoraka odre\u0111en je 2017. godine s medijanom od 40,71 \u00b5g\/ kg, dok u isto\u010dnoj regiji 2020. godine s medijanom od 14,04 \u00b5g\/kg. Rezultati ukazuju na \u0161iroko variranje utvr\u0111enih koncentracija citrinina u kukuruzu, odnosno na njegovu sporadi\u010dnu pojavnost u pojedinim uzorcima, \u0161to se mo\u017ee vjerojatno dovesti u vezu s klimatskim i ostalim agrotehni\u010dkim uvjetima tijekom uzgoja kukuruza, odnosno s neprikladnim uvjetima pohrane ove \u017eitarice tijekom razdoblja \u010duvanja.
\nBudu\u0107i da najve\u0107e dopu\u0161tene ili preporu\u010dene koli\u010dine citrinina za hranu za ljude i za \u017eivotinje jo\u0161 uvijek nisu zakonodavstvom propisane, koli\u010dine dobivene u ovom istra\u017eivanju ne mogu se uspore\u0111ivati \u200b\u200bs propisanim te ih uspore\u0111ujemo s rezultatima iz ostalih europskih zemalja i rezultatima iz na\u0161ih ranijih istra\u017eivanja. Podatci EFSA iz 2012. godine, koji su uklju\u010divali 30 uzoraka \u017eitarica i proizvoda na bazi \u017eitarica, pokazali su da u 23 uzorka citrinin nije detektiran, a u tri uzorka koncentracija citrinina je bila manja od limita detekcije primjenjene analiti\u010dke metode (EFSA, 2012.). U \u010detiri uzorka odre\u0111en je citrinin u koncentracijama od 1,8; 5,2; 13,2 i 13,6 \u00b5g\/kg. Budu\u0107i da dobiveni podatci nisu dostatni za utemeljenu procjenu CONTAM je zaklju\u010dio da se iz dobivenih rezultata ne mo\u017ee provesti procjena unosa citrinina u ljudski organizam.<\/p>\n
\nNajve\u0107a prosje\u010dna koli\u010dina utvr\u0111ena je u p\u0161enici (124\u00b124 \u00b5g\/kg) tijekom 2015. godine, s najve\u0107om vrijedno\u0161\u0107u od 374 \u00b5g\/kg, a u kukuruzu je najve\u0107a prosje\u010dna koncentracija (71,4\u00b158,7 \u00b5g\/kg) odre\u0111ena 2016. godine, s najve\u0107om vrijedno\u0161\u0107u od 247 \u00b5g\/kg. U pozitivnim uzorcima utvr\u0111ene su zna\u010dajno manje koncentracije mikotoksina u kukuruzu i je\u010dmu iz 2014. u odnosu na uzorke iz 2015. i 2016. godine. U usporedbi s rezultatima dobivenim za \u017eitarice uzorkovane iz osam europskih zemalja u razdoblju od rujna 2015. do studenog 2016., koji su rezultirali sa 6 % pozitivnih uzoraka i koncentracijom citrinina u rasponu od 1,1 do 155 \u00b5g\/kg (L\u00f3pez S\u00e1nchez i sur., 2017.), razina kontaminacije uo\u010dena u kukuruzu iz ovog istra\u017eivanja mo\u017ee se smatrati zna\u010dajno ve\u0107om i usporedivom s rezultatima pojedinih europskih istra\u017eivanja provedenih tijekom ranijeg razdoblja tako\u0111er na kukuruzu.<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nStoga su potrebna daljnja istra\u017eivanja pojavnosti citrinina u jasnoj poveznici s uvjetima uzgoja i pohrane \u017eitarica te provedba sustavnog nadzora i \u0161to skorije definiranje najve\u0107ih dopu\u0161tenih koli\u010dina ovog kontaminanta za hranu za ljude i za \u017eivotinje.<\/p>\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tBENNETT, J. W. and M. KLICH (2003): Mycotoxins. Clin. Microbiol. Rev. 3, 497-516.
\n3.\tCURTUI, V., E. USLEBER, R. DIETRICH, J. LEPSCHY and E. M\u00c4RTLBAUER (1998): A survey on the occurrence of mycotoxins in wheat and maize from western Romania. Mycopathologia 143, 97-103.
\n4.\tDOUGHARI, J. H. (2015): The occurrence, properties and significance of citrinin mycotoxin. J. Plant. Pathol. Microbiol. 6, 1-6.
\n5.\tEUROPEAN FOOD SAFETY AUTHORITY (EFSA) (2012): Scientific opinion on the risks for public and animal health related to the presence of citrinin in food and feed. EFSA Panel on Contaminants in the Food Chain (CONTAM). EFSA J. 10, 1-81.
\n6.\tFLAJS, D. and M. PERAICA (2009): Toxicological properties of citrinin. Arh. Hig. Rada Toksikol. 60, 457-464.
\n7.\tHOUBRAKEN, J., J. C. FRISVAD and R. A. SAMSON (2011): Taxonomy of Penicillium section Citrina. Stud. Mycol. 70, 53-138.
\n8.\tINTERNATIONAL AGENCY FOR RESEARCH ON CANCER (IARC) (1986): Citrinin. Some Naturally Occurring and Synthetic Food Components, Furocoumarins and Ultraviolet Radiation. IARC Monographs on the Evaluation of Carcinogenic Risks to Humans. 40, 67.
\n9.\tJI, X., J. XU, X. WANG, P. QI, W. WEI, X. CHEN, R. LI and Y. ZHOU (2015): Citrinin determination in red fermented rice products by optimized extraction method coupled to liquid chromatography tandem mass spectrometry (LC-MS\/MS). J. Food Sci. 80, 1438-1444.
\n10.\tKONONENKO, G. P. and A. A. BURKIN (2008): A survey on the occurrence of citrinin in feeds and their ingredients in Russia. Mycotox Res. 24, 3-6.
\n11.\tLIU, B. H., F. Y. YU, T. S. WU, A. Y. LI, M. C. SU, M. C. WANG and S. M. SHIH (2003): Evaluation of genotoxic risk and oxidative DNA damage in mammalian cells exposed to mycotoxins, patulin and citrinin. Toxicol. App. Pharmacol. 191, 255-263.
\n12.\tL\u00d3PEZ, P., M. DE NIJS, M. SPANJER, A. PIETRI, T. BERTUZZI, A. STARSKI, J. POSTUPOLSKI, M. CASTELLARI and M. HORT\u00d3S (2017): Generation of occurrence data on citrinin in food. EFSA supporting publication 2017, EN-1177, 47.
\n13.\tMARKOV, K., J. PLEADIN, M. BEVARDI, N. VAH\u010cI\u0106, D. SOKOLI\u0106-MIHALAK and J. FRECE (2013): Natural occurence of aflatoxin B 1 , ochratoxin A and citrinin in Croatian fermented meat products. Food Cont. 34, 312-317.
\n14.\tOSTRY, V., F. MALIR and J. RUPRICH (2013): Producers and important dietary sources of ochratoxin A and citrinin. Toxins 5, 1574-1586.
\n15.\tOZTAS, E., H. OZDEN and G. OZHAN (2020): A preliminary survey of citrinin contamination in dried fruits, molasses and liquorice products in Turkey. J. Food Nutr. Res. 59, 81\u201386.
\n16.\tPITT, J. I. and A. D. HOCKING (2009): Fungi and food spoilage. Springer, New York.
\n17.\tPLEADIN, J., M. ZADRAVEC, T. LE\u0160I\u0106, J. FRECE, V. VASILJ and K. MARKOV (2020): Climate change \u2013 A potential threat for increasing occurrences of mycotoxins. Vet. Stn. 51, 659-671. (In Croatian).
\n18.\tPLEADIN, J., M. ZADRAVEC, T. LE\u0160I\u0106, N. VAH\u010cI\u0106, J. FRECE, M. MITAK and K. MARKOV (2018): Co-occurrence of ochratoxin A and citrinin in unprocessed cereals established during a three- year investigation period. Food Addit. Contam. Part B 11, 20-25.
\n19.\tPLEADIN, J., N. KUDUMIJA, J. FRECE, D. PETROVI\u0106 and K. MARKOV (2015): Citrinin u hrani i hrani za \u017eivotinje. Croatian J. Food Technol. Biotechnol. Nutr. 11, 84-90.
\n20.\tQINGQING, H., Y. LINBO, G. YUNQIAN and L. SHUQIANG (2010): Toxic effects of citrinin on the male reproductive system in mice. Exp. Toxicol. Pathol. 64, 465-469.
\n21.\tSPEIJERS, G. J. A. and M. H. M. SPEIJERS (2004): Combined toxic effects of mycotoxins. Toxicol. Lett. 153, 91-98.
\n22.\tSTOEV, S. D., M. F. DUTTON, P. B. NJOBEH, J. S. MOSONIK and P. A. STEENKAMP (2010): Mycotoxic nephropathy in Bulgarian pigs and chickens: complex aetiology and similarity to Balkan endemic nephropathy. Food Addit. Contam. Part A 27, 72-88.
\n23.\tVRABCHEVA, T., E. USLEBER, R. DIETRICH and E. M\u00c4RTLBAUER (2000): Co-occurrence of ochratoxin A and citrinin in cereals from Bulgarian villages with a history of Balkan endemic nepropathy. J. Agric. Food Chem. 48, 2483-2488.
\n24.\tXU, B. J., X. Q. JIA, L. J. GU and C. K. SUNG (2006): Review on the qualitative and quantitative analysis of the mycotoxin citrinin. Food Cont. 17, 271-285.
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Finding of citrinin in maize from Croatian family farms over a five-year period<\/h2>\n
\nJelka PLEADIN<\/strong>, BSc Biotehnol., PhD, Scientific advisor in tenure, Full Professor, Nina KUDUMIJA<\/strong>, BSc Food Tehnol., PhD, Expert Advisor, Tina LE\u0160I\u0106<\/strong>, MSc Biotehnol., Senior Expert Associate, Lidija DERGESTIN BA\u010cUN<\/strong>, BSc Food Tehnol., Senior Expert Associate, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia; Jadranka FRECE<\/strong>, BSc Biotechnol., PhD, Full Professor, Ivana KMETI\u010c<\/strong>, BSc Biotechnol., PhD, Associate Professor, Ksenija MARKOV<\/strong>, BSc Biotechnol., PhD, Full Professor, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n