![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/AmelCUTUK.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
A. \u0106utuk<\/strong>*, A. Hrkovi\u0107-Porobija<\/strong>, B. \u010cengi\u0107<\/strong>, E. \u0160alji\u0107<\/strong>, L. Veli\u0107<\/strong> i A. Ajanovi\u0107<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Metabolizam visokomlije\u010dnih krava, obzirom na njihovu genetsku predispoziciju za visoku proizvodnju mlijeka s jedne i reproduktivnih zahtjeva s druge strane, \u010desto je optere\u0107en te izlo\u017een promjenama koje za posljedicu mogu imati poreme\u0107aj funkcionalnog stanja pojedinih organa, a naj\u010de\u0161\u0107e jetre i genitalnih organa. Fiziolo\u0161ke vrijednosti biokemijskih parametara krvi krava, koje nude razli\u010diti izvori, \u010desto znaju znatno varirati. U tom smislu, osobito su interesantni parametri metaboli\u010dkog profila u muznih krava, koji imaju vi\u0161estruko zna\u010denje: od pokazatelja hranidbenog statusa i uvjeta dr\u017eanja \u017eivotinja do pokazatelja klini\u010dkih bolesti. Cilj je ovog rada bio ustvrditi koncentraciju nekih biokemijskih parametara u krvnoj plazmi krava hol\u0161tajn-frizijske pasmine tijekom perioda zasu\u0161enja. Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> krave, krv, metaboli\u010dki profil, zasu\u0161enje<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Suvremeni na\u010din uzgoja, tehnologija dr\u017eanja i iskori\u0161tavanje visokomlije\u010dnih krava usmjereni su na neprekidno pove\u0107anje proizvodnje mlijeka i plodnosti (Samard\u017eija i sur., 2008., Had\u017eimusi\u0107 i Hrkovi\u0107-Porobija., 2018., Szenci i sur., 2018., Kovacs i sur., 2020.). Me\u0111utim, takva proizvodnja zahtijeva i neophodnu metaboli\u010dku prilagodbu organizma, kako bi se u kontinuitetu osigurale neophodne koli\u010dine hranjivih tvari za potrebe funkcioniranja mlije\u010dne \u017elijezde (Ko\u010dila i sur., 2013., Turk i sur., 2016.a). Ispitivanje metaboli\u010dkog profila, postupka dijagnostike zdravstvenog stanja visoko produktivnih krava, koristi se vi\u0161e godina (Folno\u017ei\u0107 i sur., 2016., Aladrovi\u0107 i sur., 2018.). Odre\u0111ivanje metaboli\u010dkog profila krava omogu\u0107ava prepoznavanje trenuta\u010dnog hranidbenog i zdravstvenog stanja \u017eivotinje (Aladrovi\u0107 i sur., 2018., \u0110uri\u010di\u0107 i sur., 2020.). Dobiveni podatci omogu\u0107avaju dokazivanje sposobnosti mlije\u010dnih krava za odr\u017eavanje sastava krvi u fiziolo\u0161kim granicama, pod razli\u010ditim uvjetima dr\u017eanja, hranidbe, produkcije, reprodukcije te na vrijeme ukazuju na eventualne poreme\u0107aje zdravlja.<\/p>\n Najkriti\u010dnije razdoblje za metabolizam visokoproduktivnih krava je prijelaz iz razdoblja zasu\u0161enja u fazu rane laktacije (Turk i sur., 2016.b, Folno\u017ei\u0107 i sur., 2019.a,b). Zasu\u0161enje krava predstavlja kratko razdoblje, izme\u0111u dvije laktacije, a koje u prosjeku traje od 40 do 60 dana i predstavlja veoma va\u017ean period u pripremi mlije\u010dnih krava za sljede\u0107u laktaciju (Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2012.). Literaturni podatci temeljeni na dugogodi\u0161njim analizama, pokazuju da se gubitci u proizvodnji kre\u0107u u rasponu od 10 do 38 %, ukoliko se razdoblje zasu\u0161enja smanji ili u potpunosti izostavi, tijekom proizvodno-reproduktivnog ciklusa krava (Bachman i Schairer, 2003., Annen i sur., 2004.). Tradicionalno se misli da je idealno vrijeme trajanja razdoblja zasu\u0161enja izme\u0111u 50 do 60 dana, u kojem \u0107e \u017eivotinja imati dovoljno vremena za odmor organizama i mlije\u010dne \u017elijezde te da u sljede\u0107oj laktaciji mo\u017ee davati maksimalnu koli\u010dinu mlijeka i u optimalnom vremenskom razdoblju u\u0107i u novi reproduktivni ciklus (Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2012.).<\/p>\n Zna\u010denje razdoblja zasu\u0161enja u krava ogleda se i kroz involuciju mlije\u010dne \u017elijezde koja se doga\u0111a u tom razdoblju, jer tijekom razdoblja zasu\u0161enja, u krava dolazi do zamjene starih mamarnih epitelnih stanica novima (Rastani i sur., 2005.).<\/p>\n Uzimaju\u0107i u obzir da mamarna involucija u pre\u017eiva\u010da nije toliko opse\u017ena kao u glodavaca (Li i sur., 1999.), ve\u0107ina se autora sla\u017ee da je optimalna du\u017eina trajanja razdoblja zasu\u0161enja u krava 40 dana (Annen i sur., 2004., Rastani i sur., 2005.).<\/p>\n Energetski metabolizam u mlije\u010dnih krava zbog njegove va\u017enosti i u\u010destalosti poreme\u0107aja u zadnjim stadijima gravidnosti (razdoblje zasu\u0161enja) i ranoj laktaciji te ekonomskih \u0161teta koje ti poreme\u0107aji mogu prouzro\u010diti u govedarstvu predmet je brojnih studija. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Istra\u017eivanjem je obuhva\u0107eno ukupno 46 krava u zasu\u0161enju hol\u0161tajn-frizijske pasmine iz dva farmska uzgoja u razdblju izme\u0111u tre\u0107e i osme laktacije, s prosje\u010dnom proizvodnjom mlijeka od oko 6.350 kg godi\u0161nje. Ispitivana grla su bila osrednjeg gojidbenog stanja, odnosno kondicije. Istra\u017eeno je 20 krava s farme \u201eA\u201c i 26 krava s farme \u201eB\u201c. Uzorci krvi su uzimani iz v.coccigaeae<\/em> iglama promjera G 20, u heparinizirane vakutaner epruvete od a 5 mL. Od svake \u017eivotinje uzimana je krv u dvije epruvete. U krvnoj plazmi su odre\u0111ivane koncentracije sljede\u0107ih parametara: glukoze, ukupnih proteina, albumina, kolesterola, triglicerida, bilirubina i ureje. Svi navedeni parametri su odre\u0111ivani kori\u0161tenjem spektrofotometra \u201eBeckmann DU-64 UV\/VIS\u201c. Kori\u0161teni su komercijalni kitovi, proizvo\u0111a\u010da \u201eHuman\u201c, Njema\u010dka. Obrada dobivenih rezultata za dvije ispitivane skupine krava izvr\u0161ena je dvosmjernim \u201et\u201c testom za nezavisne uzorke na tri razine statisti\u010dke zna\u010dajnosti: * (P<\/em><0,05), **(P<\/em><0,01), ***(P<\/em><0,001).\n\nStatisti\u010dki zna\u010dajne razlike izme\u0111u razli\u010ditih farmi prikazane su grafi\u010dki pomo\u0107u zvijezdica (*), a unutar istih farmi pomo\u0107u kru\u017ei\u0107a (\u00b0). Za ispitivanje ovisnosti i povezanosti izme\u0111u odabranih parametara odre\u0111eni su korelacijski koeficijenti. Sva obrada podataka izvr\u0161ena je pomo\u0107u programa MS Excel 2003. Sve vrijednosti na grafikonima predstavljaju srednju vrijednost i pogre\u0161ku srednje vrijednosti (x\u0304 ± Sx\u0304). Oznake Ia, Iia, IIIa, predstavljaju razli\u010dite du\u017eine trajanja servisnog razdoblja, gdje je: \nIa = Sve ispitivane krave \u2013 prosje\u010dno servisno razdoblje; farma \u201cA\u201d 144 dana, farma \u201cB\u201d 104,4 dana.\nIia = Skupina krava sa servisim razdobljem \u2264 80 dana; farma \u201cA\u201d 71,8 dana, farma \u201cB\u201d 69,5 dana.\nIIIa = Skupina krava sa servisnim razdobljem > 80 dana; farma \u201cA\u201d 174,4 dana, farma \u201cB\u201d 148,8 dana.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Dobivene vrijednosti koncentracije glukoze u krvi koje smo ispitivali na dvjema farmama pri razli\u010ditim vremenskim trajanjima servisnog razdoblja nalazile su se u fiziolo\u0161kim granicama (grafikon 1.).<\/p>\n Najve\u0107a koncentracija glukoze ustvr\u0111ena je na farmi \u201eA\u201c, u krava s produ\u017eenim servisnim razdobljem, a najni\u017ea tako\u0111er na farmi \u201eA\u201c, kod krava s kra\u0107im servisnim razdobljem. Iako su se srednje vrijednosti koncetracije glukoze razlikovale u ispitanih \u017eivotinja na dvjema farmama u odnosu na razli\u010dito trajanje servisnog razdoblja, statisti\u010dkim testiranjem nije ustvr\u0111ena signifikantnost razlika, kao niti testiranjem ispitivanih \u017eivotinja unutar istih farmi. Dobivene srednje vrijednosti koncentracije albumina na obje farme, pokazale su da krave s kra\u0107im servisnim razdobljem imaju ne\u0161to ve\u0107e vrijednosti u odnosu na krave s du\u017eim servisnim razdobljem (grafikon 3.).<\/p>\n Razlike srednjih vrijednosti albumina unutar ispitivanih kategorija bile su male i nisu bile statisti\u010dki zna\u010dajne. Prosje\u010dna koncentracija kolesterola na farmi \u201eA\u201c te koncetracija kolesterola u krava sa skra\u0107enim i produ\u017eenim servisnim razdobljem na istoj farmi, bile su vi\u0161e u odnosu na prosje\u010dne vrijednosti dobivene na farmi \u201eB\u201c za obje kategorije krava. Unutar kategorija razlike su bile minimalne i nisu bile statisti\u010dki zna\u010dajne.<\/p>\n Rezultati ispitivanja koncetracije triglicerida na obje farme pokazali su izvjesne razlike izme\u0111u pojedinih kategorija ispitivanih zasu\u0161enih krava (grafikon 5.).<\/p>\n Ve\u0107e vrijednosti triglicerida ustvr\u0111ene su u krava na farmi \u201eB\u201c za obje ispitivane kategorije, u odnosu na krave s farme \u201eA\u201c, ali razlike unutar kategorija nisu bile statisti\u010dki zna\u010dajne unutar istih, niti izme\u0111u razli\u010ditih farmi.<\/p>\n Prosje\u010dne vrijednosti ukupnog bilirubina u ispitivanih \u017eivotinja na obje farme su se razlikovale, ali su ipak bile u fiziolo\u0161kim vrijednostima. Ve\u0107a koncentracije bilirubina ustvr\u0111ena je u krava koje su imale servisno razdoblje do 80 dana i na jednoj i na drugoj farmi, u odnosu na krave s produ\u017eenim servisnim razdobljem. Statisti\u010dkim testiranjem ni u jednoj skupini krava nisu utvr\u0111ene statisti\u010dki zna\u010dajne razlike dobivenih vrijednosti ukupnog bilirubina, kako unutar istih tako i izme\u0111u razli\u010ditih farmi.<\/p>\n Ustvr\u0111ene prosje\u010dne vrijednosti koncentracije ureje u plazmi ispitivanih krava, bile su stabilne i gotovo ujedna\u010dene unutar istih farmi u razli\u010ditih kategorija krava (grafikon 7.).<\/p>\n Za \u017eivotinje s farme \u201eB\u201c kod razli\u010ditih kategorija uo\u010dena je signifikantno ve\u0107a koncentracija ureje u odnosu na krave s farme \u201eA\u201c, zatim u krava sa skra\u0107enim servisnim razdobljem (P<\/em><0,05) te u krava s produ\u017eenim servisni razdobljem (P<\/em><0,001). Isto tako, statisti\u010dki zna\u010dajna razlika postojala je i kad se uspore\u0111uju sve ispitivane krave na obje farme (\u201eA\u201c i \u201eB\u201c). Statisti\u010dkim testiranjima dobivenih vrijednosti koncentracije ureje unutar istih farmi nije uo\u010dena statisti\u010dki zna\u010dajna razlika.<\/p>\n Prema literaturnim podatcima referentne prosje\u010dne vrijednosti koncentracije glukoze (grafikon 1.) u krvi krava kre\u0107u se u rasponu od 2,3 do 4,23 mmol\/L (Kaneko, 1997., Yang i sur., 2019.). U na\u0161em istra\u017eivanju ustvrdili smo da je koncentracija glukoze u zadnjem mjesecu gravidnosti bila u rasponu od 3,03 do 3,38 mmol\/L. Isto tako iz dobivenih rezultata istra\u017eivanja uo\u010dljiva je jasna razlika u vrijednostima koncetracija u krava s kra\u0107im servisnim razdobljem periodom u odnosu na krave s du\u017eim servis periodom. Me\u0111utim, bez obzira na prisutna variranja i dobivene oscilacije u pogledu vrijednosti koncetracije glukoze u na\u0161im istra\u017eivanjima, treba naglasiti da su se one ipak nalazile u fiziolo\u0161kim okvirima. Javlja se dvojba izme\u0111u referentnih vrijednosti za navedeni parametar, je li u pitanju smanjenje\/pove\u0107anje koncetracije glukoze u krvi ispitivanih kategorija krava, posljedica njenog nedovoljnog\/prekomjernog uno\u0161enja u organizam putem hranidbe, ili je razlog tome poreme\u0107aj metabolizma ugljikohidrata.<\/p>\n Ukupni serumski proteini i albumini su pokazatelji produktivnog i funkcionalnog stanja jetre \u017eivotinja. Ova se oscilacija koncentracije proteina mo\u017ee objasniti hranidbom krava s jedne strane te veoma zahtjevnim fiziolo\u0161kim stanjem \u2013 visoka gravidnost, s druge strane, kada dolazi do intenziviranja svih metaboli\u010dkih procesa u organizmu. Srednje vrijednosti albumina (grafikon 3.) u na\u0161em istra\u017eivanju na obje farme bile su u rasponu od 51,84-55,90 g\/L u plazmi, odnosno ustvr\u0111ena je hiperalbuminemija u odnosu na fiziolo\u0161ki prosjek. <\/p>\n Kao referentne fiziolo\u0161ke vrijednosti albumina u literaturi navode se vrijednosti od 27-39 g\/L (Kaneko i sur., 1997.). Ovakvo stanje organizma (hiperalbuminemija) is usually associated with dehydration and hypoalbuminaemia with liver-, kidney-, mo\u017ee, izme\u0111u ostalih \u010dimbenika, biti povezano i s vi\u0161im temperaturama tijekom ljeta, kada je i ra\u0111eno uzorkovanje krvi za analizu, odnosno da je u \u017eivotinja u odre\u0111enoj mjeri, mo\u017eda bila prisutna i dehidracija organizma.<\/p>\n Sli\u010dnog mi\u0161ljenja su Kaneko i sur. (1997.), koji su tijekom ljeta u krava ustvrdili hiperalbuminemiju. Hiperalbuminemija je uo\u010dena u krava unutar istih farmi, s tim da su krave sa servisnim razdobljem do 80 dana, imale vi\u0161e vrijednosti od krava s du\u017eim servisnim razdobljem. S obzirom na prethodne konstatacije, jedini logi\u010dan zaklju\u010dak koji se name\u0107e u rezultatima na\u0161eg istra\u017eivanja jest pojava hiperproteinemije i hiperalbuminemije kao posljedica dehidracije organizma u ispitivanih krava. Uzimaju\u0107i u obzir to da je uzorkovanje krvi ra\u0111eno u ljetnom razdoblju, kada su vanjske temperature dosezale i do 35 \u00b0C, mogu\u0107e je da je i to doprinijelo nastanku hiperalbuminemije i hiperproteinemije, iako su obje farme raspolagale s automatskim pojilicama. U metabolizmu kolesterola (grafikon 4.) jetra igra najva\u017eniju ulogu, iz razloga \u0161to ga ona sintetizira i esterifikuje (Hill i Andrews, 2000.). Prisustvo i koncentracija kolesterola u plazmi ispitivanih krava, imali su vrijednosti koje su se kretale u fiziolo\u0161kim okvirima za danu vrstu i kategoriju \u017eivotinja, a koje iznose 1,5-6,7 mmol\/L (Ramadan i Harapin, 1998.). Na\u0161e istra\u017eivanje nije pokazalo statisti\u010dki zna\u010dajne razlike vrijednosti kolesterola u razli\u010ditih kategorija ispitivanih krava na razli\u010ditim farmama. Fiziolo\u0161ki, u zdravih \u017eivotinja jetra je glavni organ u kojem se neprestano razgra\u0111uju i sintetiziraju trigliceridi (grafikon 5.). Vrijednosti triglicerida u krvnoj plazmi u krava prema ve\u0107ini autora, kre\u0107e se u rasponu od 0,17-0,51 mmol\/L (Ramadan i Harapin, 1998.). Na osnovu na\u0161ih rezultata, ovakav hipotrigliciridemijski nalaz u krava s farme \u201eA\u201c u uvjetima kvalitativno i kvantitativno neuravnote\u017eene hranidbe, posebice u uvjetima negativnog energetskog statusa, ukazuje na poja\u010danu lipomobilizaciju te poreme\u0107aj prijenosa masti izme\u0111u jetre i masnog tkiva, \u0161to dovodi do zadr\u017eavanja i nagomilavanja triglicerida u jetri. Isto tako ne treba zaboraviti \u010dinjenicu da intenzivni metabolizam mlije\u010dnih krava, koji se doga\u0111a u periodu kasne gravidnosti i rane laktacije, o\u010dituje se intenzivnim promjenama koncentracija metabolita u krvi, naro\u010dito promjenama koncentracija lipidnih sastojaka krvi (Rukkwamsuk i sur., 1999.). Metaboli\u010dka prilagodba na pove\u0107anje energetskih potreba tijekom kasne gravidnosti (razdoblje zasu\u0161enja), odra\u017eava se na metabolizam lipida, kroz pove\u0107anje njegove koncentracije u razdoblju zasu\u0161enja i smanjenja tijekom puerperija.<\/p>\n Koncetracija bilirubina (grafikon 6.) u krvi se smatra va\u017enim pokazateljem funkcionalnog stanja jetre. Fiziolo\u0161ke vrijednosti bilirubina u krava imaju \u0161iroke varijacije. Meyer i sur. (1992.), kao referentne vrijednosti bilirubina navode raspon od 1,71-8,55 \u03bcmol\/L. Istra\u017eivanja pokazuju da jetra mo\u017ee preraditi nekoliko puta ve\u0107u koli\u010dinu bilirubina od normalne, a da ne istro\u0161i mehanizam sprege, tako da samo visoke koli\u010dine hemoglobina dovode do pove\u0107anja vrijednosti bilirubina u krvi.<\/p>\n Ureja (grafikon 7.) je dobar indikator koli\u010dine unesenog du\u0161ika putem hrane, a \u010dija se sinteza odigrava u jetri (Bijgaart, 2002.). U literaturi je dostupno vi\u0161e referentnih vrijednosti: 2,8-8,8 mmol\/L (Meyer i sur. 1992.)), 7,1-10,7 mmol\/L, 2,3- 8,8 mmol\/L (Merck Veterinary Manual, 2003.), 7,14-10,7 mmol\/L (Kaneko, 2008.).<\/p>\n Koncentracije ureje koje smo mi ustvrdili na farmi \u201eB\u201c pokazuju vi\u0161e vrijednosti za obje kategorije krava u odnosu na te iste kategorije na farmi \u201eA\u201c. Iako su se pojedina\u010dne vrijednosti ureje nalazile u fiziolo\u0161kim okvirima, treba istaknuti da su one u krava s farme \u201eA\u201c bile dosta ni\u017ee, \u0161to ukazuje na blago naru\u0161enu funkciju jetre u ureopoetskom ciklusu i eventualno zadr\u017eavanje i nagomilavanje manje koli\u010dine amonijaka u krvi. Nizak nivo koncentracije ureje mo\u017ee se objasniti i iskori\u0161tavanjem ureje za sintezu proteina preko rumeno-hepati\u010dnog puta u svrhu kompenzacije smanjenja njegove koncetracije u krvi krava (Campanile i sur., 1998.). Ve\u0107e vrijednosti ureje u krava s farme \u201cB\u201d mogle bi se dovesti u vezu s ustvr\u0111enim ve\u0107im vrijednostima koncentracije ukupnih proteina u ispitivanoj plazmi. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Koncetracije ispitivanih sastojaka u krvnoj plazmi; glukoze (puna krv), kolesterola, bilirubina, kalcija, fosfora, magnezija i uree bile su u skladu s fiziolo\u0161kim okvirima koje navode ve\u0107ina citiranih autora, osim vrijednosti ukupnog proteina i albumina koje su bile znatno povi\u0161ene. <\/a> 1.\tALADROVI\u0106 J., M. PAVKOVI\u0106, B. BEER-LJUBI\u0106, L. VRANKOVI\u0106 and Z. STOJEVI\u0106 (2018): Metabolic profile in Holstein dairy cow herd. Vet. stn. 49, 9-18. (In Croatian). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Due to their genetic predisposition for high milk production on the one hand and reproductive demands on the other, the metabolism of high yield dairy cows is often overloaded and under various effects. This may result in the disorder of organ functions, particularly the liver and reproductive system. Physiological values of biochemical parameters in cow\u2019s blood may vary widely. Key words:<\/strong> cows; blood; metabolic profile; dry period<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" A. \u0106utuk*, A. Hrkovi\u0107-Porobija, B. \u010cengi\u0107, E. \u0160alji\u0107, L. Veli\u0107 i A. Ajanovi\u0107 Dr. sc. Amel \u0106UTUK*, dr. med. vet.,<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":6,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[501,1090,1091,1092],"issuem_issue":[1089],"ppma_author":[820,186,821,822,192,1166],"class_list":["post-3689","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-original-scientific-articles","tag-cows","tag-krv","tag-metabolicki-profil","tag-zasusenje","issuem_issue-53-2"],"yoast_head":"\n
\nDr. sc. Amel \u0106UTUK<\/strong>*, dr. med. vet., izvanredni profesor, Katedra za Ambulantnu Kliniku, (dopisni autor, e-mail: amel.cutuk@vfs.unsa.ba), dr. sc. Amina HRKOVI\u0106-POROBIJA<\/strong>, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Benjamin \u010cENGI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Ermin \u0160ALJI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, dr. sc. Lejla VELI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Atifa AJANOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredna profesorica, Univerzitet u Sarajevu, Veterinarski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.53.2.1<\/a><\/div>\n<\/p>\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijali i metode<\/a>Rezultati i rasprava<\/a>Zaklju\u010dci<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n
\nIspitivanja koncentracije pojedinih sastojaka u krvnoj plazmi radi odre\u0111ivanja metaboli\u010dkog profila krava va\u017ena su, ne samo za postavljanje objektivne dijagnoze i odre\u0111ivanje te\u017eine poreme\u0107aja u \u017eivotinja s izra\u017eenim simptomima, ve\u0107 i u prevenciji i rasvjetljavanju mehanizama nastanka novih, metaboli\u010dkih i drugih bolesti. Istra\u017eivanjem je obuhva\u0107eno ukupno 46 krava u zasu\u0161enju hol\u0161tajn-frizijske pasmine iz dva farmska uzgoja. Istra\u017eeno je 20 krava s farme \u201eA\u201c i 26 krava s farme \u201eB\u201c. U krvnoj plazmi su spektrofotometrijski odre\u0111ivane vrijednosti parametara koncentracija: glukoze, ukupnih proteina, albumina, kolesterola, triglicerida, bilirubina i ureje. Na temelju rezultata na\u0161eg istra\u017eivanja, zaklju\u010dili smo da su krvni parametri koje smo pratili adekvatni za pra\u0107enje funkcionalnog stanja jetre i metabolizma u krava, a koji mogu biti od koristi i u procjeni o\u010dekivane du\u017eine servis perioda.<\/p>\nUvod<\/h2>\n
\n
\nUpravo ekonomsko zna\u010denje, ukazuje na potrebu istra\u017eivanja biokemijskih parametara u krvi tijekom navedenih razdoblja, jer se na osnovu rezultata istra\u017eivanja biokemijskih parametara mo\u017ee primijeniti pravovremena korekcija hranidbe i poduzeti ostale preventivne mjere u cilju suzbijanja navedenih \u0161teta (Ko\u010dila i sur., 2009., Folno\u017ei\u0107 i sur. 2015.). Stoga je cilj ovog istra\u017eivanja bio ustvrditi koncentraciju nekih biokemijskih parametara u krvnoj plazmi krava hol\u0161tajn-frizijske pasmine tijekom razdoblja zasu\u0161enja.<\/p>\nMaterijali i metode<\/h2>\n
\n
\nKrave su dr\u017eane na dva na\u010dina; farma \u201eA\u201c sustav dr\u017eanja na vezu u \u0161talama zatvorenog tipa i farma \u201eB\u201c polu-slobodni sustav dr\u017eanja. Hranidba krava bila je neujedna\u010dena i varirala je u pojedinim sezonama koli\u010dinski i u kvaliteti. Zimski obrok uglavnom je bio baziran na sijenu i kukuruznoj sila\u017ei uz dodatak koncentrata, dok je ljetnu hranidbu uglavnom \u010dinila zelena masa uz adekvatnu dopunu drugim hranjivim tvarima. Napajanje je vr\u0161eno automatskim pojilicama \u201ead libitum<\/em>\u201d. Eksperimentalne krave bile su podijeljene u dvije skupine na osnovu du\u017eine servisnog razdoblja. Prvu skupinu su \u010dinile krave koje su imale servisno razdoblje do 80 dana i drugu skupinu krave sa servisnim razdobljem preko 80 dana. (ovo nije prikazano nigdje sve do zaklju\u010daka i treba izbaciti). Rezultati su obra\u0111ivani i prikazani skupno za sve krave, kao i za obje navedene skupine, kako je i prikazano na grafikonima.<\/p>\n
\nNeposredno po uzorkovanju koje je vr\u0161eno u posljednjem mjesecu gravidnosti, odre\u0111ena je koncentracija glukoze u krvi (Accu \u2013 check easy metodom<\/em>). Krv je transportirana u prijenosnom hladnjaku na temperaturi od +4 \u00b0C do laboratorija Katedre za hemiju, biokemiju i fiziologiju Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, BiH.
\nOdmah po dolasku u laborartorij krv je centrifugirana na 4000 okretaja u trajanju od 15 min (LC 320) u cilju izdvajanja plazme.<\/p>\nRezultati i rasprava<\/h2>\n
\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/tablica01-parametri-metabolickog-profila.png\")
\nDobivene su vrijednosti ukupnog proteina u svih analiziranih kategorija krava, na farmi \u201eA\u201c i na farmi \u201eB\u201c bile vi\u0161e u odnosu na fiziolo\u0161ki prosjek.
\nNajve\u0107a i najni\u017ea vrijednost koncetracije ukupnih proteina ustanovljena je na farmi \u201eB\u201c. Tako je u krava \u010diji je servino razdoblje bilo du\u017ee od 80 dana izmjerena najve\u0107a koncetracija, dok je najni\u017ea koncetracija ustvr\u0111ena u krava sa servisnim razdobljem kra\u0107im od 80 dana. Statisti\u010dkim testiranjem dobivenih vrijednosti ukupnog proteina nije ustvr\u0111ena statisti\u010dki zna\u010dajna razlika, kako izme\u0111u razli\u010ditih, tako i unutar istih farmi.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/tablica02-parametri-metabolickog-profila.png\")
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/tablica03-parametri-metabolickog-profila.png\")
\nKoncentracija kolesterola u krvnoj plazmi ispitivanih krava bila je u fiziolo\u0161kim okvirima za datu kategoriju \u017eivotinja (grafikon 4.).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/tablica04-parametri-metabolickog-profila.png\")
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/tablica05-parametri-metabolickog-profila.png\")
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/tablica06-parametri-metabolickog-profila.png\")
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/tablica07-parametri-metabolickog-profila.png\")
* = statisti\u010dki zna\u010dajna razlika (P<\/em> < 0,05) izme\u0111u razli\u010ditih farmi
*** = statisti\u010dki veoma visoko zna\u010dajna razlika (P<\/em> < 0,001) izme\u0111u razli\u010ditih farmi<\/figcaption><\/figure>\n
\nDobivene vrijednosti koncentracije ukupnih proteina (grafikon 2.) u na\u0161im istra\u017eivanjima bile su ve\u0107e i razlikovale su se od navoda ve\u0107ine autora. Prema istra\u017eivanju koje su proveli Kaneko i sur. (1997.), referentne se vrijednosti za ukupni protein kre\u0107u u rasponu 67,4-76,62 g\/L, a prema istra\u017eivanju Radostits i sur. (2000.) one iznose 57-81 g\/L. Prema navodima Merck Veterinary Manual<\/em> (2003.) vrijednosti ukupnog proteina iznose izme\u0111u 62-82 g\/L. \u0160amanc i sur. (2005.) provodio je istra\u017eivanja na ve\u0107em broju \u017eivotinja, pri \u010demu je ustvrdio da se koncentracija ukupnih proteina smanjuje u zadnjem mjesecu gravidnosti u odnosu na prethodne mjesece. Taj se umjeren pad nakon teljenja nastavlja i smatra se da je posljedica prelaska imunoglobulina iz krvi u \u201eprvo\u201c mlijeko – kolostrum.
\nDo promjena u koncentraciji ukupnih proteina, mo\u017ee do\u0107i i usljed promjena u koncentracijama proteinskih frakcija, kao i pove\u0107anja vrijednosti koncentracije ukupnih proteina i albumina u krvnom serumu, kao posljedica po\u010detka stvaranja kolostruma (\u0160amanc i sur., 2005.).<\/p>\n
\nOsim toga, karakteristike metabolizma u razli\u010ditim stadijima gravidnosti utje\u010du na koncentraciju ukupnih proteina u krava te se tako s pribli\u017eavanjem partusa, pove\u0107ava nivo \u03b3-globulina, \u0161to se odra\u017eava na vrijednost ukupnih proteina (Weaver i sur., 2000.).<\/p>\n
\nSli\u010dno kao i za dobivene vrijednosti albumina, u ispitivanih krava unutar istih farmi, hiperproteinemija, i to ve\u0107eg stupnja, ustvr\u0111ena je u krava na farmi \u201eA\u201d, koje su imale servisno razdoblje do 80 dana, u odnosu na krave s du\u017eim servis periodom.<\/p>\n
\nS druge strane pribli\u017eavanjem partusa pove\u0107ava se nivo \u03b3-globulina, \u0161to se odra\u017eava na vrijednost ukupnih proteina u krvi \u017eivotinja, dok u periodu samog partusa, dolazi do pada vrijednosti ove proteinske frakcije, jer ona biva prenesena u kolostrum. Kona\u010dno, raznolika hranidba mogla je utjecati na dobivene, povi\u0161ene vrijednosti za albumin u ispitivanih \u017eivotinja.<\/p>\n
\nRadostits i sur. (2000.) navode fiziolo\u0161ki raspon od 1,0-5,6 mmol\/L, a sli\u010dno njima navodi Merck Veterinary manual (2003.) s rasponom od 1,6-5,0 mmol\/L. Yokus i Cakir (2006.) su u svojim istra\u017eivanjima odredili vrijednost kolesterola u krava u laktaciji i ona je iznosila 5,29 mmol\/L, u razdoblju rane gravidnosti 5,54 mmol\/L, u razdoblju sredine gravidnosti 4,40 mmol\/L i u razdoblju visoke gravidnosti 4,68 mmol\/L.<\/p>\n
\nUnutar iste farme zabilje\u017eene su pove\u0107ane vrijednosti u krava sa servisnim razdobljem do 80 dana u odnosu na krave s du\u017eim servisnim razdobljem.
\nVrijednosti za kolesterol u na\u0161im istra\u017eivanjima nalazile su se u fiziolo\u0161kim okvirima, ali su bile ne\u0161to sni\u017eene. U literaturi se navodi da je koncentracija kolesterola u prosjeku zna\u010dajno smanjena u krvi krava s hepatopatijom i u vezi je sa stupnjem zama\u0161\u0107enja jetre, a promjene mogu da ukazuju na poreme\u0107aj funkcije jetre u odnosu na smanjenu sintezu i izlu\u010divanje kolesterola (Grumer, 1993.).
\nNa\u0161e fiziolo\u0161ke, ali opet ne\u0161to sni\u017eene vrijednosti serumskog kolesterola, mo\u017eemo povezati s velikim naporima kojima su izlo\u017eene ispitivane \u017eivotinje ili sa blagim o\u0161te\u0107enjima jetre izazvanim parazitozama ili nekim drugim uzrocima.
\nIsto tako smanjena i koncentracija kolesterola za vrijeme zasu\u0161enja krava, mo\u017ee biti prouzro\u010dena i pove\u0107anim zahtjevima fetusa za svoj rast i razvoj (Pysera i Opalka, 2000.), \u0161to treba imati u vidu prilikom interpretacije na\u0161ih dobivenih rezultata.<\/p>\n
\nU na\u0161im istra\u017eivanjima koncentracija triglicerida u krvnoj plazmi svih 46 krava varirala je od 0,11-0,21 mmol\/L, odnosno bili su ne\u0161to ni\u017eih vrijednosti u odnosu na vrijednosti koje iznose prethodna dva autora. Rezultati ispitivanja koncetracije triglicerida u krvnoj plazmi zasu\u0161enih krava na obje farme pokazivali su neznatne razlike izme\u0111u razli\u010ditih kategorija krava. Hod\u017ei\u0107 i sur. (2006.) su u svojim istra\u017eivanjima ustvrdili gotovo indenti\u010dne koncentracije za trigliceride, koje su tako\u0111er bile ni\u017ee u odnosu na gore navedene autore.<\/p>\n
\nRezultati na\u0161eg istra\u017eivanja pokazali su kretanje bilirubina u ispitivanoj plazmi u granicama od 0,20\u20130,33 \u03bcmol\/L.
\nPove\u0107anje vrijednosti ukupnog bilirubina ukazuje na izra\u017eeni deficit energije, koji vodi do optere\u0107enja funkcija jetre.
\nSrednja vrijednost koncetracije ukupnog bilirubina tijekom na\u0161eg istra\u017eivanja na obje farme, bila je u fiziolo\u0161kim granicama, iako je bila ne\u0161to ni\u017ea u krava s farme \u201eA\u201c, \u010dija je du\u017eina servisnog razdoblja trajala do 80 dana, u odnosu na krave s farme \u201eB\u201c. U krava \u010dije je servisno razdoblje prelazio 80 dana, vrijednosti koncetracije ukupnog bilirubina i na jednoj i na drugoj farmi bile su identi\u010dne. Smatra se da na stupanj bilirubinemije zdravih \u017eivotinja najvi\u0161e utje\u010de gladovanje i \u017ee\u0111 pa se uo\u010dene razlike izme\u0111u dvije farme mogu objasniti dehidracijom \u017eivotinja i smanjenjem apetita zbog visokih ljetnih temperatura, koje su bile na farmi \u201eB\u201c u periodu uzorkovanja krvi.<\/p>\n
\nMogu\u0107e je i to da su obroci krava na farmi \u201eB\u201d bili bogatiji proteinima u odnosu na farmu \u201eA\u201d u razdoblju uzorkovanja krvi.<\/p>\nZaklju\u010dci<\/h2>\n
\n
\nVrijednosti triglicerida u krava s razli\u010ditim trajanjem servisnog razdoblja na farmi \u201eA\u201c bile su ni\u017ee u odnosu na fiziolo\u0161ki prosjek.
\nNa farmi \u201eA\u201c krave koje su imale servisno razdoblje kra\u0107e od 80 dana, imale su ne\u0161to vi\u0161e vrijednosti kolesterola, bilirubina, kalcija, fosfora, magnezija i uree, u odnosu na krave sa servisnim razdobljem preko 80 dana. Na farmi \u201eB\u201c, krave sa servisnim razdobljem kra\u0107im od 80 dana su imale pored prethodno navedenih parametara pove\u0107ane jo\u0161 i albumine i trigliceride, u odnosu na grupu krava \u010dije je servisno razdoblje bilo du\u017ee od 80 dana.<\/p>\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tANNEN, E. L., R. J. COLLIER, M. A. MCGUIRE, J. L. VICINI, J. M. BALLAM and M. J. LORMORE (2004): Effect of modified dry period lengths and bovine somatotropin on yield and composition of milk from dairy cows. J. Dairy Sci. 87, 3746-3761.
\n3.\tBACHMAN, K. C. and M. L. SCHAIRER (2003): Invited Review: Bovine Studies on Optimal Lengths of Dry Periods. J. Dairy Sci. 86, 3027-3037.
\n4.\tBIJGAART, V. D. H. (2002): New applications of mid-infrared spectroscopy for the analysis of milk and milk products. Bulletin of the IDF 383, 5-15.
\n5.\tCAMPANILE, G., C. DE FILIPPO, R. DI PALO, W. TACCONE and L. ZICARELLI (1998): Influence of dietary protein on urea levels in blood and milk of buffalo cows. Livest. Prod. Sci. 55, 135-143.
\n6.\t\u0110URI\u010cI\u0106, D., B. BEER LJUBI\u0106, S. VINCE, R.TURK, H. VALPOTI\u0106, I. \u017dURA \u017dAJA, N. MA\u0106E\u0160I\u0106, M. BENI\u0106, I. GETZ and M. SAMARD\u017dIJA (2020): Effects of dietary clinoptilolite supplementation on \u03b2-hydroxybutirate serum level and milk fat to protein ratio during early lactation in Holstein- Friesian cows. Microporous Mesoporous Mater. 292, 109766, 4 doi:10.1016\/j.micromeso.2019.109766
\n7.\tFOLNO\u017dI\u0106, I., M. SAMARD\u017dIJA, D. \u0110URI\u010cI\u0106, S. VINCE, S. PERKOV, S. JELU\u0160I\u0106, H. VALPOTI\u0106, B. BEER LJUBI\u0106, M. LOJKI\u0106, D. GRA\u010cNER, I. \u017dURA \u017dAJA, N. MA\u0106E\u0160I\u0106, J. GRIZELJ, T. DOBRANI\u0106, G. RED\u017dEPI, Z. \u0160OSTAR and R. TURK (2019a): Effects of in-feed clinoptilolite treatment on serum metabolic and antioxidative biomarkers and acute phase response in dairy cows during pregnancy and early lactation. Res. Vet. Sci. 127, 57-64.
\n8.\tFOLNO\u017dI\u0106, I., D. \u0110URI\u010cI\u0106, I. \u017dURA \u017dAJA, S. VINCE, S. PERKOV, R. TURK, H. VALPOTI\u0106, D. GRA\u010cNER, N. MA\u0106E\u0160I\u0106, M. LOJKI\u0106, M. KOVA\u010cI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2019b): The influence of dietary clinoptilolite on blood serum mineral profile in dairy cows. Vet. arhiv 89, 447-462.
\n9.\tFOLNO\u017dI\u0106, I., R. TURK, D. \u0110URI\u010cI\u0106, S. VINCE, J. PLEADIN, Z. FLEGAR-ME\u0160TRI\u0106, H. VALPOTI\u0106, T. DOBRANI\u0106, D. GRA\u010cNER and M. SAMARD\u017dIJA (2015): Influence of Body Condition on Serum Metabolic Indicators of Lipid Mobilization and Oxidative Stress in Dairy Cows During the Transition Period. Reprod. Domest. Anim. 50, 910-917.
\n10.\tFOLNO\u017dI\u0106, I., R. TURK, D. \u0110URI\u010cI\u0106, S. VINCE, Z. FLEGAR-ME\u0160TRI\u0106, P. SOBIECH, M. LOJKI\u0106, H. VALPOTI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2016): The effect of parity on metabolic profile and resumption of ovarian cyclicity in dairy cows. Vet. arhiv 86, 641-653.
\n11.\tHAD\u017dIMUSI\u0106, N. and A. HRKOVI\u0106 POROBIJA (2018): Effects of seasonal and geographical variation on blood biochemistry parameters of dairy cows. Vet. stn. 49, 229-237. (In Croatian).
\n12.\tHILL, J. and A. H. ANDREWS (2000): The expectant dairy cow. Chalcombe publications. Welton.
\n13.\tHOD\u017dI\u0106, A., J. KRNI\u0106, E. \u0160ALJI\u0106, \u0106. CRNKI\u0106, E. PA\u0160I\u0106 JUHAS i A. HRKOVI\u0106 (2006): Distribucija frekvencija za parametre metaboli\u010dkog profila muznih krava sa BiH farmi. U: VIII savjetovanje iz klini\u010dke patologije i terapije \u017eivotinja; Neum, BiH.
\n14.\tKANEKO, J. J., W. HARVEY and J. H. M. BRUSS (1997): Clinical biochemistry of domestic animals. 4 issue. San Diego: Academic Press.
\n15.\tKANEKO, J. J. (1997): Carbohydrate Metabolism and Its Diseases. Pp. 45-81. In: Clinical biochemistry of domestic animals, 5 th ed. (Kaneko, J. J., J. W. Harvey, M. L. Bruss). Academic Press, San Diego, London, Boston, New York, Sydney, Tokyo, Toronto.
\n16.\tKANEKO, J. J. (2008): Carbohydrate Metabolism and Its Diseases. In: Kaneko, J. J., Harvey, J. W., Bruss, M. L., eds. Clinical biochemistry of domestic animals. 6 th edition. Academic Press, p. 64.
\n17.\tKO\u010cILA, P., A. JAN\u017dEK, D. GRA\u010cNER, T. DOBRANI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, N. PRVANOVI\u0106, N. FILIPOVI\u0106, G. GREGURI\u0106 GRA\u010cNER, LJ. BEDRICA, F. MARKOVI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2013): Vergleich von Progesteronkonzentrationen, Energiebilanzkennwerten und k\u00f6rperlicher Verfassung bei Milchk\u00fchen mit verschiedener Milchleistung im Puerperium. Tier\u00e4rztl. Umsch. 68, 266-274.
\n18.\tKO\u010cILA, P., M. SAMARD\u017dIJA, T. DOBRANI\u0106, D. TOMISLAV, D. GRA\u010cNER, V. DOBRANI\u0106, N. PRVANOVI\u0106, \u017d. ROMI\u0106, N. FILIPOVI\u0106, N. VUKOVI\u0106 and D. \u0110URI\u010cI\u0106 (2009): Einfluss der Energiebilanz auf die Reproduktionsf\u00e4higkeit von Holsteiner K\u00fchen im Puerperium. Tier\u00e4rztl. Umsch. 64, 471-477.
\n19.\tKOV\u00c1CS, L. L. R\u00d3ZSA, M. P\u00c1LFFY, P. HEJEL, W. BAUMGARTNER and O. SZENCI (2020): Subacute ruminal acidosis in dairy cows \u2013 physiological background, risk factors and diagnostic methods. Vet. stn. 51, 5-17.
\n20.\tLI, P., P. S. RUDLAND, G. L. FERNIGD M. B. C.\tFINCH and J. WILDE (1999): Modulation of mammary development and programmed cell death by frequency of milk removal in lactating goats. J. Physiol. 519, 885-900.
\n21.\tMA\u0106E\u0160I\u0106, N., T. KARADJOLE, G. BA\u010cI\u0106, M. BENI\u0106, M. KARADJOLE, S. VINCE, M. LIPAR and M.\tCERGOLJ (2012): Aetiology and prevalence of bovine intramammary infection at drying off. Vet. arhiv 82, 125-131.
\n22.\tMERCK VETERINARY MANUAL (2003): 8th ed., Merck Co., Inc Whitehause Station, NJ, USA.
\n23.\tMEYER, J. D., H. E. COLES and J. L. RICH (1992): Veterinary Laboratory Medicine: Interpretation and Diagnosis. (1992): W.B. Saunders Company, Philadelphia.
\n24.\tPYSERA, B. and A. OPALKA (2000): The effect of gestation and lactation of dairy cows on lipid and lipoprotein patterns and composition in serum during winter and summer feeding. J. Anim. Feed Sci. 9, 411-424.
\n25.\tRADOSTITS, O. M., D. C. BLOOD and C. C. GAY (2000): Veterinary Medicine. A textbook of the diseases of cattle, sheep, goats and horses. 8th ed. London.
\n26.\tRAMADAN, P. i I. HARAPIN (1998): Interna klini\u010dka propedeutika doma\u0107ih \u017eivotinja. Zagreb: Veterinarski fakultet.
\n27.\tRASTANI, R. R., R. R. GRUMMER, S. J. BERTICS, A. GUMEN, M. C. WILTBANK G. MASHEKD and M. C. SCHWAB (2005): Reducing dry period length to simplify feeding transition cows: Milk production, energy balance, and metabolic profiles. J. Dairy Sci. 88, 1004-1014.
\n28.\tRUKKWAMSUK, T., T. KRUIP and T. WENSING (1999): Relationship between overfeeding and overconditioning in the problems of high producing dairy cows during the postparturient period. Vet. Q. 21, 71-77.
\n29.\tSAMARD\u017dIJA, M., T. DOBRANI\u0106, S. VINCE, V. DOBRANI\u0106, J. GRIZELJ, M. KARADJOLE, D. GRA\u010cNER, LJ. BEDRICA and Z. \u017dVORC (2008): Einfluss der Milchleistung auf die Fruchtbarkeitsst\u00f6rungen bei K\u00fchen im Puerperium. Tier\u00e4rtzl. Umsch. 63, 123-127.
\n30.\tSZENCI, O., Z. SZEL\u00c9NYI, L. L\u00c9N\u00c1RT, D. BUJ\u00c1K, L. KOV\u00c1CS, L. F. K\u00c9Z\u00c9R, B. HAN and A. HORV\u00c1TH (2018): Importance of monitoring the peripartal period to increase reproductive performance in dairy cattle. Vet. stn. 49, 297-307.
\n31.\t\u0160AMANC, H., Z. SINOVEC, M. ADAMAOVI\u0106 i G. GRUBI\u0106 (2005): Uloga ishrane u etiopatogenezi poreme\u0107aja metabolizma visoko mle\u010dnih krava. 4.\tsimpozijum \u201cIshrana, reprodukcija i za\u0161tita zdravlja goveda\u201d, 3-20, 16.
\n32.\tTURK, R., I. FOLNO\u017dI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, S. VINCE, Z. FLEGAR-ME\u0160TRI\u0106, T. DOBRANI\u0106, H. VALPOTI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2016a): Relationship between paraoxonase-1 activity and lipid mobilisation in transition dairy cows. Vet. arhiv 86, 601-612.
\n33.\tTURK, R., I. FOLNO\u017dI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, S. VINCE, Z. FLEGAR-ME\u0160TRI\u0106, T. DOBRANI\u0106, H. VALPOTI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2016b): Relationship between paraoxonase-1 activity and lipid mobilisation in transition dairy cows. Vet. arhiv 86, 601-612.
\n34.\tWEAVER, D. M., J. W. TYLER, D. C. VANMETRE, D. E. HOSTETLER and G. M. BARRINGTON (2000): Passive transfer of colostral immunoglobulins in calves. J. Vet. Inter. Med. 14, 569.
\n35.\tYANG, W., B. ZHANG, C. XU, H. ZHANG and C. XIA (2019): Effects of ketosis in dairy cows on blood biochemical parameters, milk yield and composition, and digestive capacity. J. Vet. Res. 63, 555-560.<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Parameters of the metabolic profile in cow blood during the dry period<\/h2>\n
\nAmel \u0106UTUK<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Amina HRKOVI\u0106-POROBIJA<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Benjamin \u010cENGI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Ermin \u0160ALJI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Lejla VELI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Atifa AJANOVI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, University of Sarajevo, Veterinary faculty, Sarajevo, Bosna and Herzegovina<\/div>\n
\n
\nThe parameters of the metabolic profile in dairy cows have multiple significance, such as indicators of nutritional status and housing, and may also indicate clinical disorders.
\nThe aim of this study was to determine the concentrations of certain biochemical parameters in the blood plasma of Holstein- Friesian cows during the dry period.
\nAssessment of the concentration of biochemical components in blood plasma to assess the metabolic profile is significant for diagnostics, determining the degree of disorders in animals with expressed symptoms, and in preventing metabolic and other diseases.
\nIn total, 46 cows were included in the study from two farms, with 20 cows from farm A and 26 cows from farm B. Blood plasma was tested using the spectrophotometry method to determine the concentrations of glucose, total protein, albumin, cholesterol, triglycerides, bilirubin and urea. Based on the results, it can be stated that the monitored blood parameters are adequate for screening the functional state of the liver and metabolism in cows, and can show the expected length of the service period.<\/p>\n