![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/TaraKOSTANJSAK.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Tara Kostanj\u0161ak<\/strong>*, Nika Brklja\u010da Bottegaro<\/strong>, Andrea Martinovi\u0107<\/strong> i Dra\u017een Vnuk<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Promjene pH unutar lumena i u tkivu \u017eeluca mogu utjecati na svojstva materijala za \u0161ivanje rana. Pri kirur\u0161kim intervencijama izrazito niski pH mijenja fizikalna i biomehani\u010dka svojstva materijala za \u0161ivanje rana. U ovome radu uspore\u0111ivan je utjecaj pH na karakteristike dvaju materijala za \u0161ivanje rana kori\u0161tenih prilikom izvo\u0111enja gastrotomije na ex vivo<\/em> modelu svinje. Od \u010detiri skupine u dvije skupine glikomer 631 i poliglikonat su bili izlo\u017eeni pet dana klorovodi\u010dnoj kiselini (HCl-u), a u ostale dvije skupine ova dva materijala za \u0161ivanje rana nisu bili izlo\u017eeni promjenama pH. Ispitivanje je provedeno na svinjskim \u017eelucima na kojima je rez gastrotomije \u0161ivan dvoslojno glikomerom 631 i poliglikonatom. Nakon \u0161to su \u017eeluci bili ispunjeni teku\u0107inom i prilikom popu\u0161tanja kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke, bilje\u017eene su vrijednosti tlaka, broj uboda potrebnih za \u0161ivanje prvog i drugog sloja kirur\u0161ke rane, mjesto popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke i volumen teku\u0107ine potreban kako bi se razvio tlak potreban za popu\u0161tanje \u0161avova. Na temelju dobivenih rezultata mo\u017ee se zaklju\u010diti kako HCl ima utjecaj na popu\u0161tanje \u0161avova kirur\u0161ke rane i promjenu njihovog svojstva. Poznavanjem utjecaja HCl-a na monofilamentne \u0161iva\u0107e materijale – glikomer 631 i poliglikonat, omogu\u0107ena je lak\u0161a odluka pri odabiru materijala za \u0161ivanje rana prilikom zatvaranja kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke. Ovim istra\u017eivanjem dokazano je kako poliglikonat zadr\u017eava svoju postojanost dulje od glikomera 631 te kako je on pogodniji za zatvaranje \u017eelu\u010dane stijenke.<\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> gastrotomija, HCl, \u0161avovi, kirur\u0161ka rana, popu\u0161tanje \u0161avova<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Naj\u010de\u0161\u0107e izvo\u0111eni kirur\u0161ki zahvati na \u017eelucu su: gastrotomija, parcijalna gastrektomija, gastroduodenostomija, gastrojejunostomija, piloromiotomija i piloroplastika. Operacije se \u017eeluca u ve\u0107ini slu\u010dajeva izvode zbog prisutnosti stranih tijela te zbog novotvorevina i nekroze prouzro\u010dene pro\u0161irenjem i zavrnu\u0107em \u017eeluca u pasa. Od navedenih zahvata naj\u010de\u0161\u0107e se izvodi gastrotomija. Izbor materijala za \u0161ivanje rana ovisi o mnogobrojnim \u010dimbenicima od kojih su najbitniji fizikalna i biomehani\u010dka svojstva materijala za \u0161ivanje rana, vrsta zahvata i tkiva na kojima se kirur\u0161ki zahvat izvodi te subjektivni kriteriji poput lako\u0107e manipuliranja materijalom i osobne sklonosti kirurga (Debus i sur., 1997.). Do razgradnje resorbiraju\u0107ih \u0161iva\u0107ih materijala naj\u010de\u0161\u0107e dolazi zbog hidrolize alifati\u010dnih esterskih veza. Dokazano je da hidroliza ovisi o temperaturi i pH tkiva te teku\u0107ine koja okru\u017euje materijal za \u0161ivanje rana (Tomihata i sur., 2001.).<\/p>\n Glikomer 631 pripada skupini brzoresorbiraju\u0107ih monofilamentnih materijala. Osobine su mu brza razgradnja, brz gubitak vla\u010dne \u010dvrsto\u0107e; kratko razdoblje podr\u017eavanja rane (gubitak 50 % vu\u010dne \u010dvrsto\u0107e u prvih 2-3 tjedna). Gra\u0111en je od sinteti\u010dkog poliestera, glikomera 631, sastavljenog od glikolida (60 %), dioksanona (14 %) i trimetil karbonata (26 %). Poliglikonat pripada skupini spororesorbiraju\u0107ih monofilamentnih materijala. Glikomer 631 gra\u0111en je od poliglikonata, kopolimera glikolne kiseline i trimetil karbonata. Karakterizira ga spora razgradnja, dugo razdoblje podr\u017eavanja rane, postupan gubitak vla\u010dne \u010dvrsto\u0107e i resorpcija u predvidivom vremenu. Cilj ovoga istra\u017eivanja bio je usporediti izdr\u017eljivost glikomera 631 i poliglikonata ovisno o pH te dokazati koliki je utjecaj \u017eelu\u010danog sadr\u017eaja na njihovu postojanost. Dobiveni rezultati \u0107e odrediti koji je materijal pogodniji za \u0161ivanje rane gastrotomije.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Istra\u017eivanje je provedeno na 16 svinjskih \u017eeludaca podrijetlom iz tovnih svinja, zaklanih u prehrambene svrhe u klaonici za proizvodnju i preradu mesa. Gastrotomija je \u0161ivana dvoslojno. Za \u0161ivanje rane kori\u0161teni su poliglikonat (Maxon 3-0; Covidien, Irska) i glikomer 631 (Biosyn 3-0; Covidien, Irska) koji su ovisno o izlo\u017eenosti HCl-u raspodijeljeni u 4 skupine. Prva skupina (P) sastojala se od poliglikonata koji nije bio izlo\u017een HCl-u, dok je druga skupina (P+HCl) bila sa\u010dinjena od poliglikonata koji je bio izlo\u017een HCl-u pet dana. Na temelju anatomskih i histolo\u0161kih karakteristika svinjskog \u017eeluca i njegove probave odlu\u010deno je da \u0107e se upotrebljavati HCl \u010diji pH iznosi 3. Postojanost rane gastrotomije s materijalom za \u0161ivanje rana testirana je izdr\u017eljivo\u0161\u0107u kori\u0161tenoga materijala prilikom pove\u0107anja intragastri\u010dnog tlaka. Prije punjenja \u017eelu\u010dane \u0161upljine teku\u0107inom zavr\u0161ni dio jednjaka i po\u010detni dio duodenuma bili su zatvoreni tkivnom hvataljkom po Kocheru kako bi se izbjeglo istjecanje teku\u0107ine te kako bi se osiguralo odgovaraju\u0107e pove\u0107anje intragastri\u010dnog tlaka. Komorica za invazivno mjerenje krvnoga tlaka je preko intravenske kanile (Tikanila 2 G20 1,00 x 32 mm, TIK d.o.o., Slovenija) povezana sa \u017eelu\u010danom \u0161upljinom. Fiziolo\u0161ka otopina je aplicirana u \u017eelu\u010danu \u0161upljinu pomo\u0107u igle (G20), infuzijskog sistema (Fresenius VL ST00, Fresenius Kabi, Francuska) i infuzijske pumpe (Fresenius Volumat MC Agilia Infusion Pump, Fresenius Kabi, Francuska). Brzina protoka teku\u0107ine iznosila je 1500 mL\/h.<\/p>\n Vrijednosti tlaka zabilje\u017eene prilikom popu\u0161tanja kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke, broj uboda potrebnih za \u0161ivanje prvog i drugog sloja kirur\u0161ke rane, mjesto popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke i volumen teku\u0107ine potreban kako bi se razvio tlak potreban za popu\u0161tanje \u0161avova obra\u0111eni su u ra\u010dunalnom programu. Excell program kori\u0161ten je za ra\u010dunanje prosje\u010dnog broja uboda potrebnog za zatvaranje reza gastrotomije, u oba sloja, i odre\u0111ivanje u kojem dijelu rane materijal za \u0161ivanje rana naj\u010de\u0161\u0107e popu\u0161ta. Pomo\u0107u SPSS Software-a (SPSS Inc., SAD) izra\u010dunate su minimalne i maksimalne vrijednosti volumena teku\u0107ine koji je bio prisutan u \u017eelu\u010danoj \u0161upljini prilikom popu\u0161tanja \u0161avova \u017eelu\u010dane stijenke, srednja vrijednost i standardna devijacija za sve 4 skupine materijala za \u0161ivanje rana. Pomo\u0107u Pearsonovog koeficijenta korelacije odre\u0111en je stupanj korelacije izme\u0111u ranije navedenih skupina, ovisno o izmjerenom intragastri\u010dnom tlaku i volumenu teku\u0107ine prisutnom unutar \u017eeluca u trenutku popu\u0161tanja \u0161avova. Istim ra\u010dunalnim programom za dobivene vrijednosti intragastri\u010dnog tlaka izra\u010dunate su srednje vrijednosti, standardna devijacija. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Ako se gledaju sve 4 skupine, minimalna koli\u010dina teku\u0107ine kojom je ispunjen \u017eeludac prije popu\u0161tanja \u0161avova na mjestu kirur\u0161ke rane iznosila je 2000 mL, dok je maksimalna koli\u010dina iznosila 5518 mL. Srednja vrijednost volumena teku\u0107ine u \u017eelucima prilikom pucanja \u0161avova bila je 3899,19 \u00b1 915,43 mL.<\/p>\n U tabeli 1. prikazane su vrijednosti koli\u010dine teku\u0107ine kojom je ispunjen \u017eeludac prije popu\u0161tanja \u0161avova u svakoj pojedinoj skupini. Pearsonov koeficijent korelacije za volumena teku\u0107ine potreban kako bi do\u0161lo do popu\u0161tanja kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke, izme\u0111u skupina P i P+HCL iznosi -0.740, a P<\/em> vrijednost 0,260 dok izme\u0111u skupina G i G+HCL Pearsonov koeficijent iznosi 0,535, a P<\/em> vrijednost 0,465.<\/p>\n Dobiveni rezultati upu\u0107uju na postojanje srednje jake negativne povezanosti izme\u0111u volumena u trenutku popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke izme\u0111u skupina P i P+HCL koja nije statisti\u010dki zna\u010dajna.<\/p>\n Pearsonov koeficijent izme\u0111u skupina G i G+HCL, upu\u0107uju da postoji srednje jaki stupanj povezanosti izme\u0111u volumena u trenutku popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke izme\u0111u skupina G i G+HCL, a dobivena P<\/em> vrijednost upu\u0107uju da ona nije statisti\u010dki zna\u010dajna.<\/p>\n U prvom sloju rane bilo je potrebno 11,8 uboda iglom kako bi se zatvorila sluznica, a u drugom sloju je bilo potrebno 11,9 uboda iglom da bi se zatvorili ostali slojevi \u017eeluca. Obzirom na navedenu podjelu i broj uboda igle izra\u010dunat je postotak popu\u0161tanja \u0161avova u pojedinim dijelovima rane.<\/p>\n Rezultati prikazani u tabelama 2. i 3. dokazuju da nema statisti\u010dki zna\u010dajne povezanosti izme\u0111u popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke i broja uboda iglom u prvom sloju, ali da postoji statisti\u010dki zna\u010dajna povezanost izme\u0111u popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke i broja uboda iglom u drugom sloju.<\/p>\n Pearsonov koeficijent za skupine materijala za \u0161ivanje rana koji nije bio izlo\u017een HCL-u i vrijednosti prosje\u010dnog tlaka pri popu\u0161tanju \u0161avova \u017eelu\u010dane stijenke iznosi -0,122, a P<\/em> vrijednost iznosi 0,77 \u0161to nam govori da izme\u0111u ovih vrijednosti postoji slaba negativna korelacija koja nije statisti\u010dki zna\u010dajna.<\/p>\n Pearsonov koeficijent za skupine \u0161iva\u0107eg materijala koji je bio izlo\u017een HCL-u i vrijednosti prosje\u010dnog tlaka pri popu\u0161tanju \u0161avova \u017eelu\u010dane stijenke iznosi -0.173, a P<\/em> vrijednost iznosi 0,68 \u0161to dokazuje da izme\u0111u ovih vrijednosti postoji slaba negativna korelacija koja nije statisti\u010dki zna\u010dajna.<\/p>\n Gledamo li sve skupine, bez obzira na njihovu izlo\u017eenost HCL-u, 75 % \u0161avova popu\u0161ta na po\u010detku kirur\u0161ke rane, 18,75 % na sredini, dok svega 6,25 % rana popu\u0161ta na svom kraju (Slika 1.). Usporedbom rezultata prikazanih u Tablici 4 vidljivo je kako je tlak prilikom popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane u prosjeku za 3 mm Hg manji kod glikomera 631 koji nije bio izlo\u017een HCL-u nego onaj koji se razvija unutar \u017eeluca prilikom popu\u0161tanja kirur\u0161ke rane kod \u0161ivanja poliglikonatom koji nije bio izlo\u017een HCL-u.<\/p>\n Kod skupina koje su bile izlo\u017eene HCL-u vidljivo je kako je skupina u kojoj se koristio glikomer 631 do\u0161lo do popu\u0161tanja \u0161avova na tlaku od 5,75 mmHg \u0161to je za 3 mmHg ni\u017ei tlak nego kod skupine u kojoj su kirur\u0161ke rane zatvorene poliglikonatom. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Postojanost materijala za \u0161ivanje rana, u ovom istra\u017eivanju, ispitivana je curenjem teku\u0107ine iz rane gastrotomije prilikom pove\u0107anja intragastri\u010dnog tlaka. Prilikom zatvaranja prvog sloja materijal za \u0161ivanje rana dolazi u neprekidni kontakt sa \u017eelu\u010danim sadr\u017eajem niskog pH te je pod utjecajem promjena intragastri\u010dnog tlaka. Niski pH \u017eelu\u010danog sadr\u017eaja u kontaktu s matrijalom za \u0161ivanjem rana mijenja njegova svojstva, a stupanj promjene svojstva prilikom kontakta sa \u017eelu\u010danim sadr\u017eajem ovisi o vremenu izlo\u017eenosti. Klorovodi\u010dna kiselina se u \u017eelu\u010danu \u0161upljinu izlu\u010duje preko parijetalnih stanica gdje, zajedno s probavnim enzimima \u010dini \u017eelu\u010dani sok \u010diji pH iznosi 3. Osim \u0161to sudjeluje u denaturaciji proteina smatra se da utje\u010de na hidroliti\u010dku razgradnju materijala za \u0161ivanje rana kojim se zatvara kirur\u0161ka rana \u017eelu\u010dane stijenke (Tomihata i sur., 2001.).<\/p>\n Tlak popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane uzimao se kao tlak prilikom kojeg je do\u0161lo do istjecanja teku\u0107ine izme\u0111u \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke. Razlika tlaka popu\u0161tanja izme\u0111u ispitivanog materijala za \u0161ivanje rana izlo\u017eenog HCl-u i neizlo\u017eenog HCl-u iznosila je \u010dak 3 mmHg. Na temelju dobivenih rezultata mo\u017ee se zaklju\u010diti kako HCl ima utjecaj na popu\u0161tanje \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke. Dobiveni rezultati podr\u017eavaju rezultate koje su dobili Tomihata i sur. (2001.) provedbom istra\u017eivanja o in vitro<\/em> razgradnji materijala za \u0161ivanje rana. Sedam razli\u010ditih \u0161iva\u0107ih materijala uronjeno je u 4 razli\u010dite puferske otopine volumena 500 mL na temperaturi od 37 \u00b0C. pH otopina iznosio je 1,0, 7,4, 8,5 i 10,5. Utjecaj puferskih otopina odre\u0111ivan je promjenama temperature tali\u0161ta i pojavom morfolo\u0161kih promjena na povr\u0161ini materijala za \u0161ivanje rana. Svojim istra\u017eivanjem dokazali su da glikomer 631 nije pogodan za \u0161ivanje tkiva u okolini kiselog pH. Nakon izlo\u017eenosti niskome pH, u trajanju od 3 tjedna, glikomer 631 izgubio je 50 % vla\u010dne \u010dvrsto\u0107e \u0161to ga \u010dini nepogodnim za \u0161ivanje \u017eelu\u010dane stijenke. Istim istra\u017eivanjem dokazano je da i nakon tri tjedna izlo\u017eenosti niskome pH poliglikonat nije uvelike promijenio svoja svojstva te kako je pogodan za zatvaranje rana \u017eelu\u010dane stijenke.<\/p>\n Rezultati ove studije, kojom su ispitani poliglikonat i glikomer 631, pokazuju kako pH otopine u koju je materijal za \u0161ivanje rana bio uronjen uvelike utje\u010de na brzinu razgradnje ovih materijala, ovisno o njihovom sastavu.<\/p>\n Istra\u017eivanje koje su proveli Karabulut i sur. (2010.) u rezultatima se razlikuje od ranije navedenog istra\u017eivanja. Ograni\u010denja ovog istra\u017eivanja bili su mali broj uzoraka po skupini, razlike u \u017eelucima na kojima je istra\u017eivanje provedeno (iako su \u017eeluci uzeti od svinja otprilike jednake mase mogu\u0107e su razlike u debljini \u017eelu\u010dane stijenke i samoj veli\u010dini \u017eeluca zbog \u010dega su mogu\u0107e ve\u0107e razlike u maksimalnom volumenu teku\u0107ine kojim je \u017eeludac ispunjen prije popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane). Osim toga, nedostatak enzima koji se fiziolo\u0161ki nalaze u \u017eelu\u010danom sadr\u017eaju mogao je imati utjecaja na razgradnju materijala za \u0161ivanje rana.<\/p>\n Usprkos ranije navedenim ograni\u010denjima, rezultati dobiveni ovim istra\u017eivanjem ukazuju da postoje razlike izme\u0111u glikomera 631 i poliglikonata nakon izlo\u017eenosti Hcl-u. Ovaj rad postavlja polazi\u0161te budu\u0107im istra\u017eivanjima koja bi trebalo provesti ne bi li se s jo\u0161 ve\u0107om sigurno\u0161\u0107u ispitalo koji je od ova dva materijala za \u0161ivanje rana pogodniji za zatvaranje kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke. Preporuka za budu\u0107a istra\u017eivanja je da se provedu u kontroliranim uvjetima na ve\u0107em broju uzoraka te da se obrati pozornost na ostale \u010dimbenike koji imaju utjecaja na svojstva materijala za \u0161ivanje ranaa poput: \u017eelu\u010danih enzima, temperature i promjena pH unutar \u017eeluca te kemijskih i fizikalnih svojstva samih \u0161iva\u0107ih materijala.<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Poliglikonat zadr\u017eava svoju postojanost dulje od glikomera 631 te je stoga pogodniji za zatvaranje \u017eelu\u010dane stijenke. Na temelju dobivenih rezultata mo\u017ee se zaklju\u010diti kako HCl ima utjecaj na popu\u0161tanje \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke. Intragastri\u010dni tlak pri popu\u0161tanju gastrotomije iznosio je najvi\u0161e u skupini \u0161ivanoj poliglikonatom neizlo\u017eenim HCl-om, dok je najmanji intragastri\u010dni tlak pri popu\u0161tanju gastrotomije zabilje\u017een u skupini \u0161ivanoj glikomerom 631 izlo\u017eenom HCl-u. Usprkos znanju i stru\u010dnosti u pojedinim slu\u010dajevima dolazi do popu\u0161tanja materijala za \u0161ivanje rana prilikom zatvaranja kirur\u0161ke rane, zbog \u010dega se mora obratiti pozornost na njihovu postojanost u razli\u010ditim medijima u kojima se primjenjuju. U ovom istra\u017eivanju poliglikonat je povoljniji materijal za \u0161ivanje rana od glikomera 631 za zatvaranje kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke.<\/p>\n <\/a> 1.\tCORNELL, K. (2012): Stomach. In: Veterinary surgery, small animal: Volume two. (Tobias K. M., S. A. Johnston, eds.), Elsevier Saunders. St. Louis, Missouri, (1700-1730). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Changes in pH within tissue, such as the extremely low pH in the stomach, can alter the physical and biomechanical properties of suture materials. In this paper, the influence of pH on the characteristics of two suturing materials used in gastrotomy on an ex vivo model of a pig was compared. In two experimental groups, glycomer 631 and polyglyconate were exposed to hydrochloric acid (HCl) for five days, while in the two control groups, the same two suture materials were not exposed to pH changes. The study was performed on pig stomachs on which the gastrotomy incision was sutured in two layers with glycomer 631 or polyglyconate. After the stomachs were filled with a certain amount of fluid, the pressure values at the dehiscence of the surgical wound of the gastric wall, the number of stitches required to suture the first and second layers of the surgical wound, the location of dehiscence of the sutures of the surgical wound of the gastric wall, and the volume of fluid required to develop dehiscence of sutures were recorded and statistically analysed. Based on the obtained results, it can be concluded that HCl has an effect on loosening surgical wound sutures and in changing their properties. Knowing the influence of HCl on monofilament sutures – glycomer 631 and polyglyconate, allows for better decision-making when choosing a suture material to close surgical wounds of the stomach wall. This study showed that polyglyconate retained its stability longer than glycomer 631 and is therefore more suitable for closing the stomach wall.<\/p>\n Key words:<\/strong> gastrotomy; HCl; sutures; surgical wound; suture dehiscence<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tara Kostanj\u0161ak*, Nika Brklja\u010da Bottegaro, Andrea Martinovi\u0107 i Dra\u017een Vnuk Tara KOSTANJ\u0160AK*, dr. med. vet., (dopisni autor, e-mail: tkostanjsak@vef.hr), dr.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":6,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[1024,1025,1027,1028,1026],"issuem_issue":[989],"ppma_author":[487,142,1022,1023],"class_list":["post-3504","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-original-scientific-articles","tag-gastrotomija","tag-hcl","tag-kirurska-rana","tag-popustanje-savova","tag-savovi","issuem_issue-53-1"],"yoast_head":"\n
\nTara KOSTANJ\u0160AK<\/strong>*, dr. med. vet., (dopisni autor, e-mail: tkostanjsak@vef.hr), dr. sc. Nika BRKLJA\u010cA BOTTEGARO<\/strong>, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Dra\u017een VNUK<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, Veterinarski Fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Andrea MARTINOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., Specijalisti\u010dka Veterinarska Ambulanta VetIva, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.53.1.6<\/a><\/div>\n<\/p>\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijali i metode<\/a>Rezultati<\/a>Rasprava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\nUvod<\/h2>\n
\n
\nGastrotomija je operacijski zahvat prilikom kojega se rezom kroz stijenku \u017eeluca ulazi u njegov lumen kako bi se uklonilo naj\u010de\u0161\u0107e strano tijelo iz njegova lumena (Radlinsky, 2018.).
\nStrana tijela u \u017eelucu predstavljaju 16 % do 50 % prona\u0111enih stranih tijela u probavnom sustavu. Naj\u010de\u0161\u0107a strana tijela su: plastika, kosti, o\u0161tra strana tijela (kao na primjer udica), drvo i organski materijal. U nekim slu\u010dajevima nakon ingestije progutani se materijal mijenja pa mo\u017ee postati opstruktivno strano tijelo unutar \u017eeluca (Cornell, 2012.).
\nKomplikacija zahvata izvedenog na \u017eelucu ovisi o \u010dvrsto\u0107i i postojanosti materijala za \u0161ivanje rana te djelomi\u010dna i potpuna dehiscencija rane i posljedi\u010dni septi\u010dni peritonitis koji mo\u017ee dovesti do smrti \u017eivotinje. \u010cvrsto\u0107a i postojanost materijala za \u0161ivanje rana uvelike ovise o pH-u (G\u00f6pferich, 2006.).<\/p>\n
\nResorbiraju\u0107i konci ve\u0107inu vla\u010dne \u010dvrsto\u0107e gube unutar 60 dana od implantacije u tkivo. Na\u010dinjeni su od materijala koji se razgra\u0111uju i resorbiraju pa se po\u010detna ili inicijalna vla\u010dna \u010dvrsto\u0107a ovog materijala za \u0161ivanje rana zbog toga smanjuje.
\nRazgradnja se doga\u0111a hidrolizom, fiziolo\u0161kim procesom u predvidivom, poznatom razdoblju (Mati\u010di\u0107 i Vnuk, 2010.).<\/p>\nMaterijali i metode<\/h2>\n
\nSvinjski \u017eeluci<\/h3>\n
\nFakultetsko vije\u0107e Veterinarskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu na prijedlog Povjerenstva za etiku u veterinarstvu donijelo je odluku o prihva\u0107anju molbe kojim se tra\u017ei suglasnost o eti\u010dkoj prihvatljivosti za istra\u017eivanje na uzorcima \u017eeluca (klasa: 640-01\/19-17\/18, urud\u017ebeni broj: 251-61-44-19-02). \u017deluci su uzeti u vremenu do 3 sata nakon klanja, zajedno s po\u010detnim dijelom duodenuma i zavr\u0161nim dijelom jednjaka (duljine duodenuma i jednjaka oko 10 cm) te su transportirani u hladnoj fiziolo\u0161koj otopini temperature od 4 \u00b0C. \u017deluci su nasumi\u010dno dodijeljeni svakoj skupini materijala za \u0161ivanje rana i to svakoj skupini po \u010detiri \u017eeluca.
\nNa ventralnom, dijelu svakog \u017eeluca napravljena je gastrotomija u du\u017eini 5 cm, izme\u0111u male i velike krivine paralelno s velikom krivinom \u017eeluca.<\/p>\n
\nU prvom sloju \u0161ivana je sluznica, dok su u drugom sloju \u0161ivani ostali slojevi \u017eeluca. Oba sloja \u0161ivana su jednostavnim produ\u017enim \u0161avom. Materijal za \u0161ivanje rana kori\u0161ten za zatvaranje gastrotomije svakom \u017eelucu je dodijeljen slu\u010dajnim odabirom. Duljina rane podijeljena je u 3 dijela \u2013 po\u010detak, sredinu i kraj.<\/p>\nPriprema materijala za \u0161ivanje rana kori\u0161tenog za zatvaranje gastrotomije<\/h3>\n
\nGlikomer 631 tako\u0111er je raspore\u0111en u dvije skupine ovisno o svojoj izlo\u017eenosti HCl-u, tako da je tre\u0107a skupina (G) formirana od glikomera 631 koji nije bio izlo\u017een HCl-u, a \u010detvrta skupina (G+HCl) je bila formirana od glikomera 631 koji je HCl-u bio izlo\u017een, isto kao i druga skupina, 5 dana.<\/p>\n
\nVrijednost pH pripremljenog HCl-a mjeren je pH-metrom (Mettler Toledo Seven Easy, Kina) koji mjeri pH s to\u010dno\u0161\u0107u \u00b1 0.01.<\/p>\nIspitivanje intragastri\u010dnog tlaka<\/h3>\n
\nTlak (mmHg) uzet kao tlak popu\u0161tanja rane gastrotomije zabilje\u017een je u trenutku istjecanja teku\u0107ine izme\u0111u \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke. Tlak je mjeren komoricom za invazivno mjerenje krvnoga tlaka (MeritMedical, DTX Plus, transducer s Critiflex integralnim \u201eflush\u201c ure\u0111ajem i trosmjernim ventilom) te su njegove vrijednosti bile prikazane na anesteziolo\u0161kom monitoru (Datex Ohmeda S5 Vital Signs Monitor, GE Healthcare, Kina). Kako bi se uo\u010dilo istjecanja teku\u0107ine prilikom popu\u0161tanja \u0161avova gastrotomije, u fiziolo\u0161ku otopinu (Ecotainer, NaCl 0,9 % 1000 mL, Braun, Njema\u010dka) koji su bili izvor iste dodano je 2 mL 1% otopine metilenskog modrila (Methylene Blue \u2013 CAS 61-73-4, Gram- Mol d.o.o., Hrvatska).<\/p>\nStatisti\u010dka analiza<\/h3>\n
\nVrijednost P<\/em> < 0,05 uzeta je kao statisti\u010dki zna\u010dajna.
\nRa\u010dunanjem korelacije dokazivalo se postoji li povezanost broja uboda igle i popu\u0161tanja \u0161avova kirur\u0161ke rane \u017eelu\u010dane stijenke.
\nNaposlijetku, Hi-kvadrat testom ustvr\u0111eno je postoje li razlike u postojanosti materijala za \u0161ivanje rana izme\u0111u poliglikonata i glikomera 631 koji su bili izlo\u017eeni HCl-u te onih koji nisu bili izlo\u017eeni HCl-u.<\/p>\nRezultati<\/h2>\n
\nVolumen teku\u0107ine<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/tablica01-utjecaj-ph.png\")
\u00b9N- broj uzoraka; \u00b2Min.- minimalna vrijednost; \u00b3Max.- maksimalna vrijednost<\/figcaption><\/figure>\n\u0160ivanje \u017eelu\u010dane stijenke i broj uboda iglom<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/tablica02-utjecaj-ph.png\")
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/tablica03-utjecaj-ph.png\")
Mjesto popu\u0161tanja \u0161avova<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/slika01-utjecaj-ph.png\")
\nAko se promatraju skupine koje su bile izlo\u017eene HCL-u (skupine P+HCL i G+HCL) rezultati se zna\u010dajno ne razlikuju. Kod izlo\u017eenosti HCL-u, 62,5 % uzoraka popu\u0161ta na po\u010detku rane, 12,5 % uzoraka popu\u0161ta na sredini rane dok 25 % uzoraka popu\u0161ta na kraju. U skupinama koje nisu bile izlo\u017eene HCL-u (skupine P i G), 87,5 % uzoraka popustilo je na po\u010detku kirur\u0161ke rane dok je svega 12,5 % uzoraka popustilo na njezinom kraju.<\/p>\nIntragastri\u010dni tlak<\/h3>\n
![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/tablica04-utjecaj-ph.png\")
\nIzvo\u0111enjem Hi-kvadrat testa izme\u0111u skupina P+HCL i G+HCL dobivena je P vrijednost od 0,07 koja upu\u0107uje da postoji razlika izme\u0111u glikomera 631 izlo\u017eenog HCL-u i poliglikonata izlo\u017eenog HCL-u koja nije statisti\u010dki zna\u010dajna, dok P vrijednost izra\u010dunata za skupine P i G iznosi 0,38 \u0161to ukazuje na to da ne postoji zna\u010dajna razlika izme\u0111u glikomera 631 i poliglikonata koji nisu bili izlo\u017eeni HCL-u.<\/p>\nRasprava<\/h2>\n
\n
\nVrijeme izlo\u017eenosti \u0161iva\u0107eg materijala HCl-u, u ovome istra\u017eivanju, odre\u0111eno je na temelju spoznaje da \u017eelu\u010dane rane posti\u017eu maksimalnu \u010dvrsto\u0107u 14. do 21. dan nakon operacijskog zahvata, a da se vrhunac sinteze kolagena doga\u0111a nakon svega 5 dana. U tom razdoblju, formacija kolagena pove\u0107ava snagu tkiva, dok se vla\u010dna \u010dvrsto\u0107a kori\u0161tenog materijala za \u0161ivanje rana postupno smanjuje (Kreszinger i sur., 2018.). U prvih 5 dana \u0161iva\u0107i materijal samostalno podr\u017eava vu\u010dnu \u010dvrsto\u0107u rane.<\/p>\n
\nOvisno o sloju \u017eelu\u010dane stijenke koji se \u0161iva, postoji povezanost izme\u0111u broja uboda iglom prilikom zatvaranja \u017eelu\u010dane stijenke i intragastri\u010dnog tlaka prilikom popu\u0161tanja \u0161avova. Korelacija izme\u0111u broja uboda igle i tlaka prilikom kojega popu\u0161taju \u0161avovi \u017eelu\u010dane stijenke prisutna je prilikom \u0161ivanja drugog sloja, dok prilikom zatvaranja prvog sloja izostaje. Ovi rezultati nam upu\u0107uju da je prilikom zatvaranja \u017eelu\u010dane stijenke va\u017eno obratiti pozornost na \u0161ivanje drugoga sloja \u017eelu\u010dane stijenke. Osim \u0161to je dokazano kako je broj uboda igle napravljen u drugome sloju u povezanosti s tlakom prilikom popu\u0161tanja \u0161avova uo\u010dilo se kako ve\u0107ina kirur\u0161kih rana popu\u0161ta na svome po\u010detku (izme\u0111u prvog i \u010detvrtog \u0161ava) neovisno o tome je li materijal za \u0161ivanje rana bio izlo\u017een HCl-u ili nije. Mogu\u0107i razlog naj\u010de\u0161\u0107eg popu\u0161tanja rane u njezinom po\u010detnom dijelu mogao bi biti u \u010dinjenici da prilikom razvijanja visokih intragastri\u010dnih tlakova dolazi do popu\u0161tanja \u010dvora.<\/p>\n
\nDobivene razlike mogle bi se pripisati razlikama u kemijskom sastavu ispitivanog materijala za \u0161ivanje rana, me\u0111utim potrebno je napraviti dodatna istra\u017eivanja kako bi se to dokazalo.<\/p>\n
\nNaime, u istra\u017eivanju je ispitivana vla\u010dna \u010dvrsto\u0107a i izdr\u017eljivost materijala za \u0161ivanje rana u 9 in vitro<\/em> i in vivo<\/em> uvjeta. Sedam uobi\u010dajeno kori\u0161tenih materijala za \u0161ivanje rana (poliglikonat, poliglikolna kiselina, catgut<\/em>, kirur\u0161ka svila, polipropilen, poligliton i glikomer 631), testirani su u razli\u010ditim kemijskim uvjetima i intraabdominalnim organima.
\nKroz rez gastrotomije veli\u010dine 3 mm na anteriornoj povr\u0161ini \u017eeluca \u0161takora, 15 cm dug materijal za \u0161ivanje rana umetnut je u \u017eeludac. Rez gastrotomije zatvoren je poliprolenom 6-0, invertiraju\u0107im, pojedina\u010dnim \u0161avom u jednom sloju.
\nNakon 5 dana izlo\u017eenosti mjerena je vla\u010dna \u010dvrsto\u0107a izlo\u017eenog materijala.
\nDokazano je kako su i glikomer 631 i poliglikonat pogodni za zatvaranje rana koje su izlo\u017eene niskome pH te da materijal za \u0161ivanje rana, nakon \u0161to je bio izlo\u017een intragastri\u010dnim uvjetima, nije pretrpio gubitak vla\u010dne \u010dvrsto\u0107e.
\nPrilikom provedbe istra\u017eivanja kemijska i fizikalna svojstva materijala za \u0161ivanje rana nisu uzeta u obzir.<\/p>\nZaklju\u010dak<\/h2>\n
\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tDEBUS, E. S., D. GEIGER, M. SAILER, J. EDERER and A. THIEDE (1997): Physical, biological and handling characteristics of surgical suture material: a comparison of four different multifilament absorbable sutures. Eur. Surg. Res. 29, 52-61.
\n3.\tG\u00d6PFERICH, A. (2006): Mechanisms of polymer degradation and erosion. In: The Biomaterials: Silver Jubilee Compendium, (Williams, D. F., ed.). Elsevier Science. St. Louis, Missouri, (119).
\n4.\tKARABULUT, R., K. SONMEZ, Z. TURKYILMAZ, B. BAGBANCI, A. C. BASAKLAR and N. KALE (2010): An in vitro and in vivo evaluation of tensile strength an durability of seven suture materials in various pH an different conditions: an experimental study in rats. Indian J. Surg. 72, 386-390.
\n5.\tKRESZINGER, M., B. TOHOLJ, A. A\u010cANSKI, S. BALO\u0160, M. CINCOVI\u0106, M. PE\u0106IN, M. LIPAR and O. SMOLEC (2018): Tensile strength retention of resorptive suture materials applied in the stomach wall \u2013 an in vitro study. Vet. arhiv 88, 235-243.
\n6.\tMATI\u010cI\u0106, D. i D. VNUK (2009): Kirur\u0161ki \u0161iva\u0107i materijal. U: Veterinarska kirurgija i anesteziologija. (Mati\u010di\u0107 D., D. Vnuk, ur.), Medicinska Naklada, Zagreb, (67-85).
\n7.\tRADLINSKY, M. G. (2018): Surgery of the Digestive System. In: Small animal surgery, 5th Edition. (Fossum, T. W., J. Cho, C. W. Dewey, K. Hayashi, J. L. Huntingford, C. M. MacPhail, J. E. Quandt, M. G. Radlinsky, K. S. Schutz, M. D. Willard, A. Yu-Speight, eds.), Elsevier Saunders, St. Louis, Missouri, (398, 401, 415).
\n8.\tTOMIHATA, K., M. SUZUKI and Y. IKADA (2001): The pH dependence of monofilament sutures on hydrolytic degradation. J. Biomed. Mater. Res. 58, 511-518.
\n<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Influence of gastric pH on the strength of sutured surgical wounds of the gastric wall<\/h2>\n
\nTara KOSTANJ\u0160AK<\/strong>, DVM, Nika BRKLJA\u010cA BOTTEGARO<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Dra\u017een VNUK<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Andrea MARTINOVI\u0106<\/strong>, DVM, Specijalist Veterinary Clinic VetIva, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n