![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/KlaraKNEZEVIC.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
K. Kne\u017eevi\u0107<\/strong>, V. Dobrani\u0107<\/strong>, D. \u0110uri\u010di\u0107<\/strong>, M. Samard\u017eija<\/strong>, M. Beni\u0107<\/strong>, I. Getz<\/strong>*, M. Efendi\u0107<\/strong>, L. Cvetni\u0107<\/strong>, J. \u0160avori\u0107<\/strong>, I. Butkovi\u0107<\/strong>, M. Cvetni\u0107<\/strong>, M. Mazi\u0107<\/strong> i N. Ma\u0107e\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n <\/a><\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mastitis je upalna reakcija organizma na infekciju sekretornog dijela mlije\u010dne \u017elijezde. Uzro\u010dnici mastitisa dijele se bojanjem po Gramu na Gram-pozitivne i Gram- negativne; prema etiologiji na kontagiozne i uvjetovane uzro\u010dnike. Kontagiozni se uzro\u010dnici naj\u010de\u0161\u0107e prenose tijekom mu\u017enje i prouzro\u010de dugotrajne, kroni\u010dne mastitise, uglavnom subklini\u010dkog tijeka. Za razliku od njih, uvjetovani uzro\u010dnici u pravilu izazivaju kratkotrajne infekcije, ali s \u010de\u0161\u0107im klini\u010dkim manifestacijama. Inficirane se krave otkrivaju dijagnostikom mastitisa, koja se naj\u010de\u0161\u0107e provodi neizravnim ili izravnim metodama odre\u0111ivanja broja somatskih stanica i bakteriolo\u0161kom pretragom mlijeka. Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> mastitis, somatske stanice, mlijeko, kakvo\u0107a mlijeka<\/em><\/p><\/blockquote>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mlijeko pripada skupini nezamjenjivih namirnica za mlade sisavce jer je ono prva hrana koja potom postaje va\u017ena namirnica tijekom cijelog \u017eivota. Mlijeko je sekret mlije\u010dne \u017elijezde, a stvara se iz specifi\u010dnih sastojaka koje prelaze iz krvi u mlije\u010dnu \u017elijezdu. Kroz krvo\u017eilni sustav vimena mora procirkulirati 500 L krvi za proizvodnju jedne litre mlijeka (Ba\u010di\u0107, 2009.). Mlije\u010dna \u017elijezda osigurava prehranu mladun\u010dadi, ali krave danas daju i mnogo vi\u0161e mlijeka nego \u0161to mladun\u010de mo\u017ee konzumirati.<\/p>\n Znatno pove\u0107anje mlije\u010dnosti utje\u010de na porast stresa mlije\u010dnih krava, \u0161to mo\u017ee uvjetovati razvoju mastitisa. Mastitis je upalna reakcija organizma, a uzrokuju ga brojni patogeni agensi koji ulaze kroz sisni kanal i umna\u017eaju se u sisnoj cisterni. Mastitis utje\u010de na dobrobit \u017eivotinja i sigurnost hrane, ali mo\u017ee prouzro\u010diti i najve\u0107e ekonomske gubitke u modernom mlije\u010dnom govedarstvu. Ekonomski gubitci o\u010dituju se kroz smanjenu mlije\u010dnost, vrijednost odba\u010denog mlijeka, smanjenu plodnost te tro\u0161kove lije\u010denja i veterinara. Svi nabrojeni \u010dimbenici direktno utje\u010du na dohodovnost farme (Ba\u010di\u0107, 2009.). Prioritet mlije\u010dne industrije je smanjenje mastitisa i proizvodnja visokokvalitetnog mlijeka da bi bili konkurentni na globalnom tr\u017ei\u0161tu (Cvetni\u0107 i sur., 2016).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mlije\u010dna \u017elijezda ili vime je specijalizirana ko\u017ena \u017elijezda u kojoj se stvara mlijeko. Sastoji se od \u010detiri odvojene sekretorne \u017elijezde ili \u010detvrti. Sekretorno tkivo predstavlja funkcionalni dio mlije\u010dne \u017elijezde koja se sastoji se od velikog broja alveola koje proizvode mlijeko. Mlijeko se putem mlije\u010dnih kanali\u0107a spu\u0161ta u \u017eljezdanu i zatim sisnu cisternu, a istje\u010de kroz sisni kanal (Ba\u010di\u0107, 2009.). Sisni kanal je i mjesto ulaska mikroorganizama u vime pa je stoga i prva linija obrane organizma. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mastitis je upalna reakcija organizma krava na infekciju sekretornog dijela mlije\u010dne \u017elijezde. Potrebno ga je razlikovati od intramamarne infekcije (IMI) koja ne zahva\u0107a sekretorni dio. Strojna se mu\u017enja razlikuje od sisanja teladi, a naj\u010de\u0161\u0107i problem je mu\u017enja na prazno koja se doga\u0111a kada stroj za mu\u017enju proizvodi vakuum i pulsira, a mlijeko ne istje\u010de iz mlije\u010dne \u017elijezde ili ako je protok mlijeka tijekom du\u017eeg razdoblja vrlo slab (manje od 1L\/min). Mala koli\u010dina keratina normalno obla\u017ee sisni kanal koja se prilikom strojne mu\u017enje uklanja. Kada je nakupljanje keratina pretjerano (hiperkeratosis<\/em>), zavr\u0161etak sisnog kanala postaje hrapav, na njegovoj povr\u0161ini bakterije se lak\u0161e naseljavaju i razmno\u017eavaju i takvu sisu je prije mu\u017enje te\u017ee dezinficirati (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\n Pojedina\u010dni \u010dimbenici rizika za razvoj mastitisa su: dob, pasmina, stadij laktacije, razina higijene, proizvodnja i broj somatskih stanica u prethodnoj laktaciji. Mastitis se \u010de\u0161\u0107e razvija u starijih \u017eivotinja, dr\u017eanih u prljavom okoli\u0161u i onih s vi\u0161im somatskim stanicama u posljednjoj laktaciji (Hiiti\u00f6 i sur., 2017., Turk i sur., 2017., Beni\u0107 i sur., 2018.).<\/p>\n Mastitis prouzro\u010de aerobne i anaerobne bakterije, mikoplazme, kvasci, gljivice, plijesni i alge roda Prototheca<\/em>. Naj\u010de\u0161\u0107i uvjetovani uzro\u010dnici mastitisa su: E. coli<\/em> i S. uberis<\/em>. Ovi uzro\u010dnici \u017eive i umna\u017eaju se u fecesu, stelji, vodi, muhama i bilo kojem drugom prikladnom okoli\u0161u. Kontrola mastitisa uvjetovanim uzro\u010dnicima osniva se na pobolj\u0161anju higijene i pravilnoj ventilaciji prostora. Bakterija E. coli<\/em> mo\u017ee prouzro\u010diti izrazito te\u0161ku klini\u010dku sliku s tvrdim i ote\u010denim vimenom. S. uberis<\/em> nalazi se na slamnatoj stelji, a infekciju izaziva u krava u suhostaju, koju karakterizira iznenadan nastup s povi\u0161enom tjelesnom temperaturom (Dillon, 2012.).<\/p>\n Mastitisi su podijeljeni na osnovu klini\u010dke slike, a razlikujuju se dva oblika; subklini\u010dki i klini\u010dki oblik. Subklini\u010dki karakterizira samo blaga upala mlije\u010dne \u017elijezde, a vime i mlijeko izgledaju zdravo. U stadima se javlja \u010de\u0161\u0107e, a pove\u0107ani BSS jedini je znak infekcije. Klini\u010dki oblik mastitisa ima jasno vidljive simptome. Promjene mogu biti vidljive na vimenu zara\u017eene krave; mlijeko je promijenjene konzistencije s vidljivim krpi\u010dastim ili vlaknastim tvorbama koje \u010dine nakupine odumrlog epitela, leukocita i bjelan\u010devina. Prema ja\u010dini simptoma klini\u010dki se mastitis dijeli na: blagi, umjereni i te\u0161ki oblik. Ishodi mogu biti: potpuni oporavak, kroni\u010dni mastitis, gubitak \u010detvrti, ali i ili smrtni ishod (Ba\u010di\u0107, 2009., Burovi\u0107, 2020.).<\/p>\n Mastitis je naj\u010de\u0161\u0107i uzrok ekonomskih gubitaka u modernoj mlije\u010dnoj industriji. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mlijeko proizvode epitelne stanice mlije\u010dne \u017elijezde koje su oblo\u017eene krvnim \u017eilama. Iz krvi uzimaju razne prekursore mlijeka te tako sintetiziraju i otpu\u0161taju mlijeko u lumen \u017elijezde (Alhussien i Dang, 2018.). Somatske stanice \u010dine epitelne stanice i leukociti, tj. neutrofili, makrofagi, limfociti i eritrociti. Epitelne se stanice u mlijeko izlu\u010duju iz \u017eljezdane sluznice, a leukociti kao odgovor na infekciju ili ozljedu ulaze u mlije\u010dnu \u017elijezdu (Sharma i sur., 2011.). Leukociti slu\u017ee kao obrambeni mehanizam za borbu protiv infekcije i pomo\u0107 u oporavku o\u0161te\u0107enog tkiva. Najve\u0107i porast broja somatskih stanica posljedica je priljeva neutrofila, preko 90 % (Miller i Paape, 1985., Harmon, 1994., Sharma i sur., 2011.). Leukociti u zdravom mlijeku \u010dine pribli\u017eno 25 % somatskih stanica. Funkcija leukovcita je da otkriju i fagocitiraju patogene te pokre\u0107u odgovaraju\u0107i imunolo\u0161ki odgovor. Na po\u010detku infekcije, makrofagi i epitelne stanice mlije\u010dne \u017elijezde sintetiziraju i osloba\u0111aju razli\u010dite proupalne citokine kao \u0161to su: tumor necrosis factor-alpha<\/em>, interleukin-1<\/em> i interleukin-8<\/em>. Oni induciraju kemotaksiju neutrofila iz okolnih krvnih \u017eila u mlije\u010dnu \u017elijezdu. Limfociti koordiniraju odgovor imunosnog sustava osloba\u0111anjem citokina, dok neutrofili i makrofagi fagocitiraju i uni\u0161tavaju bakterije (Alhussien i sur., 2015., Alhussien i Dang, 2018.). U slu\u010dajevima gdje mehanizam obrane vimena prevlada i eliminira infekciju, BSS \u0107e se vratiti na normalne vrijednosti. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Dijagnostikom mastitisa otkrivamo inficirane krave i uzro\u010dnike koji su izazvali infekciju. Idealan na\u010din otkrivanja mastitisa ne postoji, stoga se koriste razne metode koje se prilago\u0111avaju uvjetima na farmi. Metoda dijagnostike mastitisa treba biti jeftina, brza, pouzdana i primjenjiva na farmi. Otkrivanje mastitisa u ranijoj fazi omogu\u0107ava br\u017ee djelovanje i odre\u0111ivanje lije\u010denja (Ba\u010di\u0107, 2009.). Za otkrivanje mastitisa va\u017ean je pregled vimena koji uklju\u010duje inspekciju i palpaciju, no ova je metoda primjenjiva samo za otkrivanje klini\u010dkog oblika mastitisa (Ba\u010di\u0107, 2009.). Test elektri\u010dne provodljivosti (ECT) mlijeka temelji se na pove\u0107anoj koncentraciji klorida prije pojave klini\u010dkih znakova mastitisa. BSS se desetlje\u0107ima koristi kao zlatni standard u dijagnostici subklini\u010dkog mastitisa. Mo\u017ee se izmjeriti izravnim ili neizravnim metodama. Uzorke mlijeka za mjerenje broja somatskih stanica treba uzeti neposredno prije mu\u017enje, nakon odbacivanja prva tri mlaza mlijeka (Lam i sur., 2009., Dillon, 2012.). Uzorci za odre\u0111ivanje BSS prikupljaju se iz \u010distih sisa. California mastitis test (CMT) je neizravna, jednostavna, orijentacijska metoda dijagnostike subklini\u010dkog mastitisa \u010dija je glavna namjena orijentacijski izmjeriti BSS procjenom koli\u010dine DNK u mlijeku. Reagens Nalauril sulfat otapa stani\u010dne membrane, osloba\u0111a se DNA i stvara se gel u kontaktu s povr\u0161inski aktivnom tvari.<\/p>\n Viskoznost gela je proporcionalna broju leukocita u mlijeku (Viguier i sur., 2009., Dillon, 2012.). Za provedbu Zagreba\u010dkog mastitis testa koristi se Zagreba\u010dki mastitis reagens. To je vodena otopina povr\u0161inske aktivne tvari (alkilarilsulfonata) i indikatora pH kojeg proizvodi Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska (Ba\u010di\u0107, 2009.). Zagreba\u010dki mastitis test se izvodi u staji pomo\u0107u testatora i reagensa te nije potrebna dezinfekcija sisa. Testator ima \u010detiri plitice obilje\u017eene rimskim brojevima I, II, III i IV koje ozna\u010davaju svaku \u010detvrt. Mlijeko se iz \u010detvrti izmuze u pojedinu pliticu, izlije se suvi\u0161no mlijeko te se umije\u0161a jednaka koli\u010dina reagensa. Reakcija se izaziva laganim kru\u017enim pokretima (Slika 2.).<\/p>\n Ukoliko nakon 2 minute mje\u0161avina ostane jednoli\u010dna ili s tankim jasno vidljivim nitima smatra se da je broj leukocita u 1 mL mlijeka do 300 000, reakcija je negativna i vime zdravo. Mastitis testom se ne otkriva uzrok upale, nego se na osnovi pove\u0107anog BSS ukazuje na prisutnost nepo\u017eeljnih \u010dimbenika.<\/p>\n Metoda izravnog mikroskopskog broja somatskih stanica (DMSCC) je jednostavna i jeftina metoda brojanja razli\u010ditih vrsta stanica poput limfocita, neutrofila i makrofaga u uzorcima mlijeka. Na odma\u0161\u0107eno mikroskopsko stakalce razma\u017ee se uzorak od 5-10 \u00b5L svje\u017eeg mlijeka na povr\u0161inu od 1 cm\u00b2 (1 cm \u00d7 1 cm) i su\u0161i u vodoravnom polo\u017eaju s 96 % etilnim alkoholom 3 minute; zatim se su\u0161i na zraku, odma\u0161\u0107uje se ksilenom 10 minuta i ispire sa 60 % etilnim alkoholom 3 minute. Nakon toga se na zraku opet su\u0161i i boji se 15 in metilenskim modrilom, ispire vodom i su\u0161i na zraku. Za gledanje i razlikovanje stanica makrovijak mikroskopa je fiksiran i s obzirom na potrebe izvedbe metode mikrovijak se pode\u0161ava (Dang i sur., 2008., Alhussien i Dang, 2018.).<\/p>\n BSS odre\u0111uje se u jednom mL mlijeka. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mnogo \u010dimbenika utje\u010de na BSS na razini pojedine krave i na razini stada. U starijih krava pove\u0107an je BSS, kao i tijekom estrusa te naglih promjena obroka i na\u010dina dr\u017eanja. Visokomlije\u010dne pasmine krava zbog velike fiziolo\u0161ke optere\u0107enosti i smanjene otpornosti organizma pokazuju ve\u0107u sklonost pojavi mastitisa. U hol\u0161tajnskih krava BSS je najvi\u0161i na po\u010detku laktacije.<\/p>\n Geografsko podru\u010dje i godi\u0161nje doba su usko povezani s hranidbom. U ljetnom razdoblju hrana je kvalitetnija, a krave su u boljoj tjelesnoj kondiciji te je BSS je u mlijeku najmanji (Havranek i Rupi\u0107, 2003., \u010ca\u010di\u0107 i sur., 2003.). Pasmina tako\u0111er utje\u010de i na oblik vimena. Vise\u0107i oblik vimena ima ve\u0107u u\u010destalost mastitisa u odnosu na vime s dobro povezanim sisama (Dang i sur., 2007., Ahlawat i sur., 2008., Alhussien i Dang, 2018.) BSS je uvijek ve\u0107i kod kra\u0107ih sisa koje imaju ve\u0107i promjer sisnog kanala (Sharma i sur., 2016., Alhussien i Dang, 2018). Mlade prvotelkinje proizvode manje mlijeka i imaju ni\u017ei BSS u mlijeku u usporedbi s kravama koje su se telile vi\u0161e puta (Saravanan i sur., 2015., Alhussien i Dang, 2018., Gon\u00e7alves i sur., 2018.). S pove\u0107anjem dobi prvotelkinja raste i broj BSS u mlijeku (Schultz i sur., 1990., \u010ca\u010di\u0107 i sur., 2003.). Gubitak tjelesne te\u017eine tijekom rane faze laktacije utje\u010de na smanjenje BSS, a pove\u0107anje tjelesne te\u017eine utje\u010de na pove\u0107anje BSS. Ve\u0107a varijabilnost tjelesne te\u017eine utje\u010de i na ve\u0107u vjerojatnost razvoja klini\u010dkog oblika mastitisa. U usporedbi sa strojnom mu\u017enjom BSS je u mlijeku ru\u010dno pomu\u017eenih krava ve\u0107i. Umakanje sise u antimikrobno sredstvo u mlijeku tijekom sljede\u0107ih mu\u017enji smanjuje BSS.<\/p>\n Moderni strojevi imaju ugra\u0111ene broja\u010de somatskih stanica. BSS 48 mjeseci nakon instalacije je uspore\u0111en s BSS 24 mjeseca prije instalacije (Alhussien i Dang, 2018.). BSS je rastao do 12 mjeseci nakon instalacije modernih strojeva, no vremenom se smanjivao te je 36 mjeseci nakon instalacije bio manji nego prije. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mlijeko je biolo\u0161ka teku\u0107ina vrlo slo\u017eena sastava \u017eu\u0107kastobijele boje, karakteristi\u010dnog okusa i mirisa. Glavni sastojci mlijeka su voda i suha tvar u koju ubrajamo mlije\u010dne masti, mlije\u010dne bjelan\u010devine i mlije\u010dni \u0161e\u0107er (Ba\u010di\u0107, 2009). Antimikrobne tvari su prisutne u vrlo malim koncentracijama, ali iznimno va\u017eno djeluju na odr\u017eavanje kakvo\u0107e i sigurnosti mlijeka. Mast se u mlijeku nalazi u vidu kuglica koje se nazivaju masnim kapljicama i promjera su od 0,1 \u03bcm do 22 \u03bcm s prosje\u010dnom vrijedno\u0161\u0107u od 1-6 \u03bcm. Mlije\u010dna mast utje\u010de na aromu, konzistenciju i teksturu mlije\u010dnog proizvoda, predstavlja najvarijabilniji sastojak mlijeka, a prema Pravilniku o utvr\u0111ivanju sastava sirovog mlijeka (NN 27\/2017) mora biti najmanje 3 %, a najvi\u0161e 5,5 % mlije\u010dne masti. Masne kiseline kratkih i srednjedugih lanaca nastaju u mlije\u010dnoj \u017elijezdi iz octene i \u03b2-hidroksimasla\u010dne kiseline. Masne kiseline du\u017eih lanaca su podrijetlom iz masnog tkiva ili su krvlju iz jetre prenesene u vime. Od zasi\u0107enih masnih kiselina najzastupljenije su: miristinska, palmitinska i stearinska, a od nezasi\u0107enih oleinska masna kiselina. Neposredno nakon mu\u017enje mast se u mlijeku nalazi u vidu emulzije, a stajanjem i hla\u0111enjem mlijeka zbog kristalizacije masnih kiselina prelazi u suspenziju. Mlije\u010dne bjelan\u010devine se u mlijeku nalaze u dva oblika razli\u010ditog kemijskog sastava: 80 % kazein i 20 % proteini sirutke. Kazein je najva\u017enija slo\u017eena bjelan\u010devina mlijeka, a sintetizira se u stanicama \u017eljezdanog epitela vimena i sastoji se od frakcija \u03b1, \u03b2, \u03b3 i \u03ba. U mlijeku se nalazi u obliku koloidnih \u010destica, micela. Proteini sirutke su bjelan\u010devine koje nakon izdvajanja kazeina ostaju u mlije\u010dnom serumu. U proteine sirutke se ubrajaju \u03b1-laktoglobulin, \u03b2-laktoglobulin i albumini krvnog seruma. Laktoza je specifi\u010dan proizvod mlije\u010dne \u017elijezde i nalazi se samo u mlijeku. To je disaharid sastavljen od glukoze i galaktoze. Glukoza prelazi direktno iz krvi u stanice mlije\u010dne \u017elijezde, a galaktoza nastaje iz glukoze preko galakto-6-fosfata. Sadr\u017eaj laktoze u mlijeku ovisi o zdravstvenom stanju mlije\u010dne \u017elijezde i u krava iznosi 4,7 %-4,9 %. Oblici laktoze su \u03b1 i \u03b2 koji imaju ista kemijska svojstva, a razlikuju se po konfiguraciji H i OH grupe na prvom ugljikovom atomu (Tratnik, 1998.).<\/p>\n Za ocjenu kakvo\u0107e mlijeka koristi se prirodni sastav mlijeka te organolepti\u010dki nalaz, kvalitativno-kvantitativni sastav bakterijske flore i jo\u0161 \u010ditav niz drugih pokazatelja. Smatra se da na kakvo\u0107u mlijeka neposredno utje\u010du zdravlje i na\u010din dr\u017eanja muzara, odr\u017eavanje na\u010dela higijene pri sabiranju u postupku s mlijekom do potro\u0161a\u010da, tehni\u010dke mogu\u0107nosti za \u010duvanje prirodnog sastava mlijeka i zdravlje osoba koje rukuju s mlijekom (Dobrani\u0107, 2006.).<\/p>\n Svje\u017ee pomu\u017eeno mlijeko pogoduje rastu i razvoju mikroorganizama zbog \u010dega se u proizvodnji i preradi koriste visoki higijenski standardi. Unutra\u0161njost vimena, vanjska povr\u0161ina bradavica na vimenu i njihova neposredna okolina te mu\u017enja i pribor za mu\u017enju su glavni izvori mikroorganizama u mlijeku.<\/p>\n Smatra se da mikroorganizmi iz okoline u mlijeko mogu dospjeti, iz zraka i vode, s povr\u0161ine sisa i vimena, s ruku muza\u010da i njegove odje\u0107e, iz stroja za mu\u017enju i mljekarske opreme, ako nisu redovito \u010di\u0161\u0107eni i dezinficirani. Uz sve navedeno, va\u017ean parametar zdravstvenog stanja vimena i kakvo\u0107e mlijeka je BSS u 1 mL mlijeka.<\/p>\n U Hrvatskoj je Pravilnikom o utvr\u0111ivanju sastava sirovog mlijeka (NN 27\/2017.) ure\u0111eno razvrstavanje mlijeka u razrede prema broju mikroorganizama i BSS (Anonymous, 2017.). Navedena vrijednost nije gornja fiziolo\u0161ka vrijednost somatskih stanica u zdravoj mlije\u010dnoj \u017elijezdi ve\u0107 ju uvjetuju mljekarsko-tehni\u010dki i ekonomski razlozi (Havranek i Rupi\u0107, 2003.).<\/p>\n <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Laktoza se sintetizira u Golgijevom aparatu sekretornih stanica mlije\u010dne \u017elijezde pomo\u0107u enzima galaktozil transferaze i alfa laktalbumina, a supstrat za sintezu laktoze je glukoza iz krvi. Pri upalnom procesu kroz mlije\u010dnu \u017elijezdu proti\u010de manja koli\u010dina krvi pa na taj na\u010din dolazi i manja koli\u010dina glukoze \u0161to za posljedicu ima smanjenje laktoze. Promjene u sastavu mlijeka izazvane mastitisima utje\u010du na podobnost mlijeka za tehnolo\u0161ku obradu. Porast proteina sirutke smanjuje termostabilnost mlijeka. Proteini sirutke adsorbirani na micele kazeina termi\u010dki obra\u0111enog mlijeka smanjuju njegovu sposobnost podsiravanja i formiranje gru\u0161a.<\/p>\n Promjene odnosa kazeinskih frakcija kao i pojava parakapa kazeina utje\u010du na formiranje micela kazeina, \u0161to za posljedicu ima slab randman i lo\u0161u kakvo\u0107u gru\u0161a, koja se o\u010dituje u niskoj rentabilnosti pri preradi mlijeka u sir. Najve\u0107i rizik za ljudsko zdravlje je konzumacija nepasteriziranog ili nepropisno pasteriziranog mlijeka (Oliver i sur., 2005., Sharma i sur., 2011.). Pravilna pasterizacija je vrlo u\u010dinkovita u spre\u010davanju prijenosa odr\u017eivih patogena iz mlijeka na ljude.<\/p>\n Mnogi \u010dimbenici i na\u010dini upravljanja farmom utje\u010du na pove\u0107anje ili smanjenje BSS stanica u mlijeku (Syridion i sur., 2012., Vissio i sur., 2018., Alhussien i Dang, 2018). Mjere opreza tijekom muznih postupaka povezane sa smanjenjem BSS u stadu su: no\u0161enje rukavica tijekom mu\u017enje, automatske muzilice, dezinfekcija sisa nakon mu\u017enje, redoviti godi\u0161nji pregled muznog ure\u0111aja i dr\u017eanje krava da stoje nakon mu\u017enje, slobodan na\u010din dr\u017eanja, uporaba pijeska za stelju, odr\u017eavanje higijene le\u017ei\u0161ta nakon poro\u0111aja, monitoring krava u suhostaju, primjena terapije u suhostaju, redovita primjena mastitis testa doprinose sni\u017eavanju BSS.<\/p>\n Prehrambeni dodatci s vitaminima i mineralima pobolj\u0161avaju imunost \u017eivotinje i stoga smanjuju BSS. Uporaba vitamina E (500 IU\/\u017eivotinja\/dan) i selena (6 mg\/\u017eivotinji\/dan) kori\u0161teni zasebno ili u kombinaciji tijekom rane laktacije kroz dva mjeseca smanjuje BSS s 29,39 x 10\u2075 na 8,28 x 10\u2075stanica\/mL mlijeka (Sharma i Maiti, 2005., Sharma i sur., 2011.). (Slika 3.)<\/p>\n Tako\u0111er, kori\u0161tenje antibiotika prije teljenja u\u010dinkovito smanjuje BSS iz pojedinih \u010detvrti.<\/p>\n Genetsko pobolj\u0161anje mlije\u010dnosti popra\u0107eno je pove\u0107anom genetskom osjetljivo\u0161\u0107u na mastitis stoga je va\u017eno odabirom zdravstvenih svojstava vimena neutralizirati ne\u017eeljeni genetski efekt osjetljivosti na mastitis (Shook, 1993., Rogers i sur., 1998., Sharma i sur., 2011.). Kori\u0161tenjem cjepiva MASTIVAC I smanjuje se broj \u017eivotinja zara\u017eenih bakterijom S. aureus<\/em>, pobolj\u0161ava se cjelokupno zdravlje mlije\u010dne \u017elijezde, raste kakvo\u0107a i koli\u010dina proizvodnje mlijeka te se smanjuje BSS (Leitner i sur., 2004., Alhussien i Dang, 2018.). <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mastitis je jedan od najprisutnijih problema na farmama mlije\u010dnih krava koji prouzro\u010di najve\u0107e ekonomske posljedice. Mastitis prouzro\u010di pove\u0107anje BSS zbog pove\u0107ane propusnosti krvnih \u017eila i pove\u0107anog lju\u0161tenja epitelnih stanica u mlijeko. Pove\u0107ani BSS dovodi do smanjenja postotka mlije\u010dne masti i laktoze, pove\u0107anja ukupnog broja proteina, izvanstani\u010dnih iona i pove\u0107anja elektri\u010dne provodljivosti. Mlijeko krava s mastitisom ima smanjenu termostabilnost te mu je smanjena sposobnost podsiravanja i formiranja gru\u0161a. Takvo mlijeko ima u\u017eegli okus i nije pogodno za proizvodnju kondenziranog mlijeka, mlijeka u prahu i steriliziranog mlijeka. <\/a> 1.\tAHLAWAT, K., A. K. DANG and C. SINGH (2008): Relationships of teat and udder shape with milk SCC in primiparous and multiparous Sahiwal cows. Indian J. Dairy Sci. 61, 152-156. <\/a> ▲<\/a><\/p>\n Mastitis is an inflammatory reaction to an infection of the secretory part of the mammary gland. The causes of mastitis are divided by Gram staining into Gram-positive and Gram-negative, and according to aetiology into contagious and environmental causes. Key words:<\/strong> mastitis; somatic cells; milk; milk quality<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" K. Kne\u017eevi\u0107, V. Dobrani\u0107, D. \u0110uri\u010di\u0107, M. Samard\u017eija, M. Beni\u0107, I. Getz*, M. Efendi\u0107, L. Cvetni\u0107, J. \u0160avori\u0107, I. Butkovi\u0107,<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":2,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[973,268,231,972],"issuem_issue":[913],"ppma_author":[965,966,225,227,700,967,968,801,969,970,385,971,383],"class_list":["post-3032","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-review-articles","tag-kakvoca-mlijeka","tag-mastitis","tag-milk","tag-somatske-stanice","issuem_issue-52-6"],"yoast_head":"\n
\nKlara KNE\u017dEVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., Biognost, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. Vesna DOBRANI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., redovita profesorica, dr. sc. Marko SAMARD\u017dIJA<\/strong>, dr. med. vet., redoviti profesor, Iva GETZ<\/strong>*, dr. med. vet., izvanredna profesorica, (Dopisni autor, e-mail: igetz@vef.hr), Ma\u0161a EFENDI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., Juraj \u0160AVORI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., asistent, Ivan BUTKOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., asistent, Marija CVETNI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., asistentica, dr. sc. Nino MA\u0106E\u0160I\u0106<\/strong>, dr. med. vet., izvanredni profesor, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; dr. sc. Dra\u017een \u0110URI\u010cI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., docent, Mount-trade, Gare\u0161nica, Hrvatska; dr. sc. Miroslav BENI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., docent, dr. sc. Luka CVETNI\u0106<\/strong>, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska; Marin MAZI\u0106<\/strong>, Veterinarska Ambulanta Markovi\u0107, Zagreb, Hrvatska<\/div>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/pdf.png\")
<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.52.6.11<\/a><\/div>\n<\/p>\nSa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Mlije\u010dna \u017elijezda<\/a>Mastitis<\/a>Somatske stanice<\/a>Dijagnostika i monitoring mastitisa<\/a>\u010cimbenici koji utje\u010du na BSS<\/a>Mlijeko<\/a>Rasprava<\/a>Zaklju\u010dci<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n\n
Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n
\nZagreba\u010dki mastitis test je brza i jednostavna orijentacijska metoda u procjeni broja somatskih stanica koji se provodi u terenskim uvjetima. Somatske stanice \u010dine epitelne stanice i leukociti. Nalaze se u mlijeku, ali se njihov broj i odnos mijenja ovisno o upalnim promjenama u mlije\u010dnoj \u017elijezdi. Kretanje broja somatskih stanica uglavnom ovisi o pojavi mastitisa, ali i o stadiju laktacije, \u017eivotnoj dobi \u017eivotinje, godi\u0161njem dobu, ali i ostalim bolestima mlije\u010dne krave. Mlijeko s pove\u0107anim brojem somatskih stanica ima promijenjenu kakvo\u0107u. Mlijeko sadr\u017ei ni\u017ei udio mlije\u010dne masti i laktoze, a pove\u0107an je i udio proteina i elektri\u010dna provodljivost zbog povi\u0161ene koncentracija klora i natrija u mlijeku. Osim toga, mlijeko ima i smanjenu termostabilnost te mu je smanjena sposobnost podsiravanja i formiranja gru\u0161a. Takvo mlijeko ima u\u017eegli okus i nije pogodno za proizvodnju kondenziranog mlijeka, mlijeka u prahu i steriliziranog mlijeka. Rok trajanja sireva proizvedenih od takvog mlijeka zbog zadr\u017eavanja ve\u0107e koli\u010dine vode je smanjen. Pravilnim i redovitim provo\u0111enjem postupaka dezinfekcije sisa vimena prije i poslije mu\u017enje pobolj\u0161ava se prinos i kakvo\u0107a mlijeka, odnosno smanjuju se tro\u0161kovi lije\u010denja mastitisa, a pove\u0107ava se i prihod farme.<\/p>\nUvod<\/h2>\n
\n
\nNeki od najva\u017enijih uzro\u010dnika mastitisa su: Staphylococcus aureus<\/em>, Streptococcus uberis<\/em>, Mycoplasma<\/em> spp. i Escherichia coli<\/em> (Calvinho i Tirante, 2005., Gra\u010dner i sur., 2006., Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2012., Carrillo-Casas i Morales, 2012.). Identifikacija uzro\u010dnika mastitisa va\u017ena je kako bi se poduzele potrebne mjere koje bi smanjile rizik od \u0161irenja bolesti i pojave kroni\u010dnih oblika te provelo ciljano lije\u010denje. Broj somatskih stanica (BSS) u mlijeku desetlje\u0107ima se koristi kao prakti\u010dan i jednostavan na\u010din ustvr\u0111ivanja mastitisa. Mlije\u010dna se \u017elijezda smatra zdravom ukoliko je BSS manji od 200 000\/mL; BSS se koristi i kao va\u017ean parametar kakvo\u0107e mlijeka, a pove\u0107ava se zbog pove\u0107ane propusnosti krvnih \u017eila vimena te prelaska iona, proteina i upalnih stanica u mlijeko (Dillon, 2012.).<\/p>\nMlije\u010dna \u017elijezda<\/h2>\n
\n
\nSuspenzorni ligament dijeli vime na lijevu i desnu polovicu, a fibrozna opna na prednju i stra\u017enju. Mlijeko i mikroorganizmi ne mogu prelaziti iz jedne \u010detvrti u drugu pa kada je mastitis prisutan u jednoj \u010detvrti ostale tri \u010detvrti mogu biti zdrave.
\n\u010cetvrt se sastoji: od sise, sisne cisterne, \u017eljezdane cisterne, mlije\u010dnih kanali\u0107a i sekretornog tkiva (Slika 1.).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/slika01-primjena-broja-somatskih-stanica.jpg\")
\nDuga\u010dak je 8 do 15 mm, a kada je otvoren \u0161irok je 0,5 do 2 mm. Mi\u0161i\u0107i sfinktera zatvaraju sisni kanal da bi sprije\u010dili ulazak mikroorganizama (Sandholm i sur., 1995., Dillon, 2012.). \u0160iri sisni kanal skra\u0107uje vrijeme potrebno za mu\u017enju, ali predstavlja i pove\u0107ani rizik od spontanog istjecanja mlijeka i u\u010destalosti mastitisa (Lee i Choudhary, 2006., T\u00e4navots i sur., 2015., Beni\u0107 i sur., 2018.). Unutra\u0161njost sisnog kanala oblo\u017eena je slojevima keratina koji poma\u017ee sisnom kanalu da se zatvori kada mlijeko ne istje\u010de, a keratinski sloj adsorbira mikroorganizme i sprje\u010dava njihov ulazak u mlije\u010dnu cisternu. Tijekom svake mu\u017enje odre\u0111eni se broj keratinskih stanica, zajedno s mikroorganizmima, odlju\u0161ti. Tijekom suhostaja keratin se nakuplja i stvara keratinski \u010dep te tako izvana \u0161titi vime od mikroorganizama (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\nMastitis<\/h2>\n
\n
\nVime krave je u neprekidnom kontaktu s raznim mikroorganizmima te mnogi \u010dimbenici utje\u010du na to ho\u0107e li ili ne\u0107e do\u0107i do mastitisa (Ba\u010di\u0107, 2009., Saidi i sur., 2021.). \u010cimbenici se mogu promatrati na razini \u010detvrti, krave i stada. Ustvr\u0111ena je povezanost anatomskog polo\u017eaja \u010detvrti, o\u0161te\u0107enja ko\u017ee vimena, zdravstvenog stanja sisnog kanala i udaljenosti vrha sise od povr\u0161ine poda s \u010dimbenicima rizika na razini \u010detvrti (Guar\u03afn i sur., 2017., Beni\u0107 i sur., 2018.). \u010cisto\u0107a vimena i sisa smanjuje rizik od infekcije uvjetovanim uzro\u010dnicima mastitisa i skra\u0107uje vrijeme \u010di\u0161\u0107enja vimena prije svake mu\u017enje. Vime pravilne gra\u0111e manje je sklono infekcijama. Visoko i plitko vime ima manji rizik od ozljeda i ostaje \u010di\u0161\u0107e te ima dovoljno prostora za ispravno postavljanje muzne jedinice.
\nDobro izra\u017eeni \u017elijeb koji dijeli vime u dvije jednake polovice, znatno \u0107e du\u017ee odr\u017eati \u010detvrti i sise u pravilnoj poziciji tijekom budu\u0107ih laktacija. Na kratkim, uskim i glatkim sisama vjerojatnost skliznu\u0107a muznih \u010da\u0161ki je ve\u0107a, a sise koje zavr\u0161avaju \u0161iljasto sklonije su ozljedama vr\u0161ka sise.<\/p>\n
\nPrekomjerna se mu\u017enja uo\u010dava pred kraj mu\u017enje, kada je protok mlijeka vrlo slab, a muzni stroj nastavlja s mu\u017enjom.
\nU oba slu\u010daja kao posljedica djelovanja vakuuma, nastaju ozljede sisa koje se o\u010dituju crvenilom i oteklinama.<\/p>\n
\nUzro\u010dnici mastitisa podijeljeni su bojanjem po Gramu ili prema etiologiji. Bojanjem po Gramu uzro\u010dnici mastitisa dijele se na Gram-pozitivne i Gram-negativne uzro\u010dnike. U skupinu Gram-pozitivnih ubrajaju se: stafilokoki, streptokoki i enterokoki. Gram-negativni su: koliformne bakterije, enterokoki, vrste Pseudomonas<\/em>, Proteus<\/em> i Serratia<\/em> spp. Prema etiologiji, odnosno prema izvorima infekcije i na\u010dinu \u0161irenja mikroorganizama, uzro\u010dnike dijelimo na kontagiozne mikroorganizme i uvjetovane ili mikroorganizme iz okoli\u0161a.
\nNaj\u010de\u0161\u0107i kontagiozni uzro\u010dnici mastitisa su: Staphylococcus aureus<\/em>, Streptococcus agalactiae<\/em>, Mycobacterium bovis<\/em> i Corynebacterium bovis<\/em>, a naj\u010de\u0161\u0107i uvjetovani uzro\u010dnici su koliformne bakterije i streptokoki iz okoli\u0161a, Streptococcus uberis<\/em>, Streptococcus dysgalactiae<\/em> i Streptococcus bovis<\/em> (Ba\u010di\u0107, 2009.). Staphylococcus aureus<\/em> je naj\u010de\u0161\u0107e izolirani uzro\u010dnik mastitisa u svijetu. Prevalencija infekcije kre\u0107e se od 2 % do preko 50 %. Klini\u010dka slika oscilira od pove\u0107anog broja somatskih stanica kao jedinog pokazatelja infekcije do gangrenoznih i septikemijskih oblika bolesti.
\nS. aureus<\/em> je vrlo te\u0161ko iskorijeniti iz stada jer uspje\u0161no izbjegava antibiotike nastanjuju\u0107i se unutar neutrofilnih leukocita i drugih stanica imunolo\u0161kog sustava te tvorbom mikroapscesa koji sprje\u010davaju mogu\u0107nost dolaska antibiotika do bakterija (Beni\u0107 i sur., 2018.). Mastitis prouzro\u010den bakterijom S. aureus<\/em> prouzro\u010di pad proizvodnje mlijeka od 45 % po zara\u017eenoj \u010detvrti, \u0161to je 15 % po \u017eivotinji (NMC, 1999., Beni\u0107 i sur., 2012., Carillo-Casas i Morales, 2012., Cvetni\u0107 i sur., 2021.). Do 1960-ih, Streptococcus agalactiae<\/em> smatran je najzna\u010dajnijim uzro\u010dnikom mastitisa u krava (Beni\u0107 i sur., 2018.). S. agalactiae<\/em> prouzro\u010di zarazni mastitis koji se prenosi izravno s krave na kravu tijekom mu\u017enje te prouzro\u010di iritaciju, edem i subklini\u010dki mastitis. Danas je mastitis prouzro\u010den S. agalactiae<\/em> rijedak zbog pobolj\u0161anih preventivnih mjera i upravljanja mu\u017enjom te u\u010dinkovitim antibiotskim lije\u010denjem (Carillo-Casas i Morales, 2012.).<\/p>\n
\nIshod subklini\u010dkog mastitisa je spontano samoizlije\u010denje ili prijelaz u klini\u010dki oblik u roku nekoliko sati, dana ili mjeseci (Turk i sur., 2012., Kova\u010di\u0107 i sur., 2019., Nedi\u0107 i sur., 2019.).<\/p>\n
\nGubitci se o\u010dituju u vidu pada mlije\u010dnosti, smanjene kakvo\u0107e i higijenske ispravnosti mlijeka, gubitaka premija zbog ni\u017ee kakvo\u0107e mlijeka i ni\u017ee otkupne cijene.
\nPad mlije\u010dnosti prouzro\u010den je o\u0161te\u0107enjem sektretornog dijela vimena koje postaje zamijenjeno o\u017eiljkastim tkivom i neupotrebljivo za daljnje izlu\u010divanje mlijeka.<\/p>\nSomatske stanice<\/h2>\n
\n
\nMe\u0111utim, kada upalni odgovor ne uspije eliminirati patogen, leukociti \u0107e se kontinuirano izlu\u010divati u mlijeko, \u0161to dovodi do povi\u0161enog broja somatskih stanica (Dillon, 2012.).<\/p>\nDijagnostika i monitoring mastitisa<\/h2>\n
\n
\nDijagnozu klini\u010dkog oblika mastitisa nije te\u0161ko postaviti, no u slu\u010dajevima subklini\u010dkog mastitisa \u017eivotinje ne pokazuju klini\u010dke znakove i nema uo\u010denih promjena u sastavu mlijeka te je bolest potrebno dijagnosticirati razli\u010ditim metodama. Subklini\u010dki mastitis poga\u0111a oko 25 do 50 % mlije\u010dnih krava pa je ekonomski utjecaj subklini\u010dkog mastitisa znatno ve\u0107i od utjecaja prouzro\u010denog klini\u010dkim mastitisom (Argaw, 2016., Beni\u0107 i sur., 2018.). Do danas su za otkrivanje infekcije mlije\u010dnih \u017elijezda razvijene brojne metode.<\/p>\n
\nRoboti za mu\u017enju opremljeni su mjera\u010dima elektri\u010dne provodljivosti, a rezultati se za svaku \u010detvrt mjere i uspore\u0111uju. ECT mo\u017ee pomo\u0107i u ranom otkrivanju mastitisa (Dillon, 2012.).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/slika02-primjena-broja-somatskih-stanica.jpg\")
\nVidljivi se mastitis ocjenjuje ukoliko nastaje naglo gru\u0161anje \u017eelatinoznog karaktera koje se daljnjim pokretanjem ne razbija, a broj leukocita je 2 000 000 do 15 000 000 u 1 mL mlijeka. Ako nastaju krpi\u010daste tvorbe ili zgru\u0161avanje poput bjelanjka koje se kida na rubovima ocjena zdravstvenog stanja vimena je latentni ili skriveni mastitis. Normalna pH reakcija je sivkasto-crvena s tragovima plavog; izrazito modra mje\u0161avina ozna\u010dava pH od 7 ili vi\u0161e i znak je poodmakle laktacijske dobi \u017eivotinja; prljavo \u017eu\u0107kasta do \u017euta mje\u0161avina ozna\u010dava pristunost bakterija mlije\u010dnokiselog vrenja u \u010detvrti vimena i pH od 6,2 ili ni\u017ee (Ma\u0107e\u0161i\u0107 i sur., 2016.).<\/p>\n
\nMlijeko iz neinficirane \u010detvrti obi\u010dno ima vrijednost BSS ispod 100 000\/mL mlijeka.
\nU Europi i Sjevernoj Americi grani\u010dna vrijednost BSS iznosi 200 000\/mL mlijeka, iako je u SAD-u zakonski postavljena granica na 400 000\/mL. U Australiji i Novom Zelandu zakonski je odre\u0111ena granica vrijednosti BSS od 250 000\/mL, zbog ve\u0107inski pa\u0161nog na\u010dina dr\u017eanja krava tijekom cijele godine. Za prikazivanje BSS koriste se mjese\u010dna izvje\u0161\u0107a i linearna ocjena. Mjese\u010dna izvje\u0161\u0107a omogu\u0107uju kontinuirano pra\u0107enje zdravlja vimena pojedine krave i pra\u0107enje subklini\u010dkih mastitisa. Linearna ocjena (Linear score<\/em>, SC) koristi se u SAD-u. Vrijednost LS-a od 4,0 odgovara vrijednosti BSS od 200 000\/mL i koristi se za prakti\u010dnu primjenu razlikovanja zdravih i inficiranih krava.
\nZa svaki porast LS-a za 1 udvostru\u010duje se vrijednost BSS (Ba\u010di\u0107, 2009.).<\/p>\n\u010cimbenici koji utje\u010du na BSS<\/h2>\n
\n
\nSposobnost ispravnog tuma\u010denja BSS ovisi o razumijevanju \u010dimbenika koji mogu utjecati na njihov broj. Laktacija se muznih krava mo\u017ee podijeliti na: ranu, srednju i kasnu laktaciju. Mlije\u010dnost je najve\u0107a tijekom rane laktacije,a pomakom se smanjuje. BSS je najvi\u0161i nakon teljenja, smanjuje se izme\u0111u 25. i 45. dana, a zatim se polako tijekom ostatka laktacijskog ciklusa di\u017ee (Kennedy i sur., 1982., Alhussien i Dang, 2018.). Srednja vrijednost BSS u mlijeku prve laktacije je ve\u0107a tijekom rane laktacije (1,10-1,27\u00d710\u2075 stanica\/mL), smanjuje se tijekom srednje laktacije (0,90-0,99\u00d710\u2075 stanica\/mL), a zatim se neznatno pove\u0107ava tijekom kasne laktacije (0,99-1,07\u00d710\u2075 stanica\/mL) (Singh i Ludri, 2000., Alhussien i Dang, 2018.). U odnosu na ranu i kasnu laktaciju visokomlije\u010dne krave imaju bolji uro\u0111eni imunsni odgovor tijekom srednje faze laktacije (Mukherjee i sur., 2013., Alhussien i Dang, 2018.).<\/p>\n
\nAutomatska mu\u017enja ima negativan utjecaj na kakvo\u0107u mlijeka tijekom rane faze, no nakon faze prilagodbe, koja u prosjeku traje 188,5 dana (Castro i sur., 2017., Alhussien i Dang, 2018.) kakvo\u0107a mlijeka se znatno pobolj\u0161ava (Tabela 2).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/tabela02-primjena-broja-somatskih-stanica.png\")
Mlijeko<\/h2>\n
\n
\nVoda se u mlijeku nalazi u slobodnom obliku i kao vezana za bjelan\u010devine, masti i laktozu. Slobodna voda pri 100 \u02daC prelazi u paru. Osim nabrojanog, mlijeko sadr\u017ei velik broj antimikrobnih tvari koje sprje\u010davaju nastanak infekcije.<\/p>\n
\nPrema Pravilniku o utvr\u0111ivanju sastava sirovog mlijeka (NN 27\/2017.) mora biti najmanje 2,5 %, a najvi\u0161e 4 % bjelan\u010devina (Tabela 1).<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/tabela01-primjena-broja-somatskih-stanica.png\")
Rasprava<\/h2>\n
\n
\nKod mastitisa je o\u0161te\u0107eno i tkivo pri \u010demu dolazi do smanjenja sintetske sposobnosti enzimatskih stanica u sekretornim stanicama. Smanjenje koli\u010dine laktoze u citosolu dovodi do promjene osmotskog tlaka na stani\u010dnoj membrani \u0161to ima za posljedicu prelazak iona iz krvi u mlijeko. Kao rezultat infekcije mlije\u010dne \u017elijezde nastaje smanjenje postotka masti.
\nNaro\u010dito zna\u010denje se daje pove\u0107anju sadr\u017eaja slobodnih masnih kiselina.
\nMlijeko krava s mastitisom sadr\u017ei ve\u0107i posototak esterificiranih masnih kiselina (C4-C12), a manji postotak zasi\u0107enih masnih kiselina (C16:0-C18:0).
\nPored promjena na membrani, masne kapljice mlijeka krava s mastitisima osjetljivije su na spontanu i induciranu lipolizu pa je u takvom mlijeku velika koncentracija slobodnih masnih kiselina.
\nUkupna se koli\u010dina proteina u mlijeku pri mastitisima ne mijenja. Me\u0111utim, ustvr\u0111eno je smanjenje proteina koji se sintetiziraju u sekretornim stanicama (\u03b1-kazein, \u03b2-kazein, \u03b1-laktoglobulin, \u03b2-laktalbumin), a pove\u0107avanje proteina podrijetom iz krvi (serum albumini i imunoglobulini). U mlijeku krava s mastitisima ustvr\u0111eno je znatno pove\u0107anje parakapa kazeina, niohovo pove\u0107anje nastaje kao posljedica pove\u0107anja aktivnosti proteaza iz leukocita. Mastitisi dovode do promjene odnosa topivog i micelarnog kazeina. Mlijeko zdravih krava ima 95 % micelarnog kazeina, a mlijeko bolesnih 46 %. Porast topivog kazeina direktno utje\u010de na sposobnost mlijeka za proizvodnju fermentiranih proizvoda. Bakterijska infekcija mlije\u010dne \u017elijezde izaziva o\u0161te\u0107enje \u017elijezdanog epitela \u0161to se vidi stvaranjem malih prolaza izme\u0111u sekretornih stanica i pove\u0107anja permeabiliteta krvnih kapilara.
\nStoga, Na+<\/sup> i Cl–<\/sup> u cilju odr\u017eavanja somatskog tlaka prelaze u lumen alveola, a K+<\/sup> se proporcionalno smanjuje. Zbog pove\u0107ane propustljivosti krvnih kapilara dolazi do prolaska iona bikarbonata iz krvi u mlijeko, pa se zapa\u017ea i promjena pH.<\/p>\n
\nZbog zadr\u017eavanja ve\u0107e koli\u010dine vode produ\u017eeno je vrijeme podsiravanja mlijeka krava oboljelih od mastitisa, a rok trajanja sireva proizvedenog od takvog mlijeka je smanjen. Pove\u0107anje imunoglobulina u mlijeku kao posljedica odgovara na infekciju mlije\u010dne \u017elijezde utje\u010de na fermentativnu sposobnost mlijeka. Pojedini uzro\u010dnici mastitisa mogu izazvati stvaranje antitijela koji regiraju s mlije\u010dnokiselinskim bakterijama i inhibiraju njihovo razmno\u017eavanje u mlijeku. Termi\u010dkom obradom se smanjuje negativno djelovanje ve\u0107e koli\u010dine imunoglobulina na fermentativnu sposobnost mlijeka.
\nZbog smanjene termostabilnosti, mlijeko krava s mastitisima nije pogodna sirovina za proizvodnju kondenziranog mlijeka, mlijeka u prahu i steriliziranog mlijeka.
\nPored direktnog utjecaja mastitisa na podobnost mlijeka za preradu, mastitis i indirektno djeluje na kakvo\u0107u mlijeka. Pri tome zna\u010dajno mjesto imaju antibiotici koji se kao rezidue javljaju u mlijeku poslije lije\u010denja bolesnih krava.
\nNepravilan postupak s mlijekom krava nakon lije\u010denja mo\u017ee znatno pridonijeti inhibiciji razmno\u017eavanja mlije\u010dnokiselih bakterija pri proizvodnji fermentiranih proizvoda (Stojanovi\u0107 i Kati\u0107, 1997.).<\/p>\n
\nOdr\u017eivi patogeni i njihovi toksini mogu se prenijeti izravno na ljude. Mycobacterium avium<\/em> subsp. paratuberculosis<\/em>, povezana s Johnovom bolesti goveda (paratuberkuloza) i izolirana iz bolesnika s Crohnovom bole\u0161\u0107u, mo\u017ee pre\u017eivjeti neke prihva\u0107ene postupke pasterizacije.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/slika03-primjena-broja-somatskih-stanica.png\")
\nBiolo\u0161kim istra\u017eivanjima pod nazivom Omics otkriveno je da su metaboliti poput hipurata i fumarata povezani s ni\u017eim BSS mlijeka, dok su laktat, butirat, izoleucin, acetat i \u03b2-hidroksibutirat povezani s visokim vrijednostima BSS (Sundekilde i sur., 2013., Alhussien i Dang, 2018.).<\/p>\nZaklju\u010dci<\/h2>\n
\n
\nRedovita dezinfekcija sisa vimena prije i poslije mu\u017enje, klini\u010dki pregled vimena te povoljni zoohigijenski uvjeti dr\u017eanja imaju pozitivan u\u010dinak na ukupan BSS u mlijeku krava.<\/p>\n
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n ▲<\/a><\/p>\n
\n2.\tALHUSSIEN, M. and A. K. DANG (2018): Milk somatic cells, factors influencing their release, future prospects and practical utility in dairy animals. Vet. World 11, 562-557.
\n3.\tALHUSSIEN, M., M. KAUR, P. MANJARI, S. P. KIMOTHI, A. K. MOHANTY and A. K. DANG (2015): A comparative study on the blood and milk cell counts of healthy, subclinical, and clinical mastitis Karan fries\u2019 cows. Vet. World 8, 685-689.
\n4.\tALHUSSIEN, M., P. MANJARI, A. A. SHEIKH, S. M. SEMAN, S. REDDI, A. K. MOHANTY and A. K. DANG (2016a): Immunological attributes of blood and milk neutrophils isolated from crossbred cows during different physiological conditions. Czech J. Anim. Sci. 61, 223-231.
\n5.\tALHUSSIEN, M., P. MANJARI, S. MOHAMMED, A. A. SHEIKH, S. REDDI, S. DIXIT and A. K. DANG (2016b): Incidence of mastitis and activity of milk neutrophils in Tharparkar cows reared under semi-arid conditions. Trop. Anim. Health Prod. 48, 1291-1295.
\n6.\tAnon. (2017): Pravilnik o utvr\u0111ivanju sastava sirovog mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. NN 27\/2017.
\n7.\tARGAW, A. (2016): Review on epidemiology of clinical and subclinical mastitis on dairy cows. Food Sci. Qual. Manag. 52, 56-65.
\n8.\tBA\u010cI\u0106, G. (2009): Dijagnostika i lije\u010denje mastitisa u goveda. Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb. str. 17-43.
\n9.\tBENI\u0106, M., B. HABRUN and G. KOMPES (2012): Clinical and epidemiological aspects of cow mastitis caused by S. aureus and its methicilin-resistent strains. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 511, 113-122.
\n10.\tBENI\u0106, M., N. MA\u0106E\u0160I\u0106, L. CVETNI\u0106, B. HABRUN, \u017d. CVETNI\u0106, R. TURK, D. \u0110URI\u010cI\u0106, M. LOJKI\u0106, V. DOBRANI\u0106, H. VALPOTI\u0106, J. GRIZELJ, D. GRA\u010cNER, J. GRBAVAC and M. SAMARD\u017dIJA (2018): Bovine mastitis: a persistent and evolving problem requiring novel approaches for its control \u2013 a review. Vet. arhiv 88, 535-557.
\n11.\tBUROVI\u0106, J. (2020): Isolation of bovine clinical mastitis bacterial pathogens and their antimicrobial susceptibility in the Zenica region in 2017. Vet stn. 51, 47-52. (In Croatian).
\n12.\t\u010cA\u010cI\u0106, Z., S. KALIT, N. ANTUNAC i M. \u010cA\u010cI\u0106 (2003): Somatske stanice i \u010dimbenici koji utje\u010du na njihov broj u mlijeku. Mljekarstvo 53, 23-36.
\n13.\tCALVINHO, L. F. and L. TIRANTE (2005): Prevalencia de microorganismos pat\u00f3genos de mastitis bovina y evoluci\u00f3n del estado de salud de la gl\u00e1ndula mamaria en Argentina en los \u00faltimos 25 a\u00f1os. Revista FAVE. 4, 29-40.
\n14.\tCARRILLO-CASAS, E. M. and R. E. MIRANDA-MORALES (2012): Bovine Mastitis Pathogens: Prevalence and Effects on Somatic Cell Count. Milk Production \u2013 An Up-to-Date Overview of Animal Nutrition, Management and Health. 359-364.
\n15.\tCASTRO, A., J. M. PEREIRA, C. AMIAMA and M. BARRASA (2017): Long-term variability of bulk milk somatic cell and bacterial counts associated with dairy farms moving from conventional to automatic milking systems. Ital. J. Anim. Sci. 17, 218-225.
\n16.\tCVETNI\u0106, L., M. SAMARD\u017dIJA, B. HABRUN, G. KOMPES and M. BENI\u0106 (2016): Microbiological monitoring of mastitis pathogens in the control of udder health in dairy cows. Slov. Vet. Res. 53, 131-140.
\n17.\tCVETNI\u0106, L., M. SAMARD\u017dIJA, S. DUVNJAK, B. HABRUN, M. CVETNI\u0106, V. JAKI TKALEC, D.\t\u0110URI\u010cI\u0106 and M. BENI\u0106 (2021): Multi Locus Sequence Typing and spa Typing of Staphylococcus aureus Isolated from the Milk of Cows with Subclinical Mastitis in Croatia. Microorganisms 9, 725, doi.org\/10.3390\/microorganisms9040725
\n18.\tDANG, A. K, S. KAPILA, P. TOMAR and S. SINGH (2007): Immunity of the buffalo mammary gland during different physiological stages. Asian Aust. J. Anim. Sci. 20, 1174-1181.
\n19.\tDANG, A. K., S. KAPILA, C. SINGH and J. P. SEHGAL (2008): Milk differential cell counts and compositional changes in cows during different physiological stages. Milchwissenschaft. 63, 239-242.
\n20.\tDILLON, D. (2012): An Evaluation of traditional, novel and prospective cow-side tests in approach to mastitis diagnosis. Faculty of Veterinary Medicine, Szent Istvan University, Department of Animal Hygiene.
\n21.\tDOBRANI\u0106, V. (2006): Nalaz i utjecaj gljivica na higijensku kakvo\u0107u kravljeg mlijeka. Doktorska disertacija, Veterinarski faklultet, Zagreb.
\n22.\tGON\u00c7ALVES, J. L., R. I. CUE, B. G. BOTARO, J. A. HORST, A. A. VALLOTO and M. V. SANTOS (2018): Milk losses associated with somatic cell counts by parity and stage of lactation. J. Dairy Sci. 80, 3219.
\n23.\tGRA\u010cNER, D., LJ. BEDRICA, M. CERGOLJ, I. HARAPIN, M. SAMARD\u017dIJA, G. GREGURI\u0106 GRA\u010cNER, D. \u017dUB\u010cI\u0106, J. RE\u0160ETI\u0106 and M. FURY (2006): Haptoglobinspielel in Blut und Milch von Kuhen mit einer Staphylokokkenmastitis. Tier\u00e4rtzl. Umschau 61, 636-641.
\n24.\tGUAR\u00cdN, J. F., M. G. PAIX\u00c3O and P. L. RUEGG (2017): Association of anatomical characteristics of teats with quarter-level somatic cell count. J. Dairy Sci. 100, 1-10.
\n25.\tHARMON, R. J. (1994): Physiology of mastitis and factors affecting somatic cell count. J. Dairy Sci. 77, 2103-2112.
\n26.\tHAVRANEK, J. i V. RUPI\u0106 (2003): Mlijeko od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. str. 29-44.
\n27.\tHIITI\u00d6, H., J. VAKKAM\u00c4KI, H. SIMOJOKI, T. AUTIO, J. JUNNILA, S. PELKONEN and S. PY\u00d6R\u00c4L\u00c4 (2017): Prevalence of subclinical mastitis in Finnish dairy cows: changes during recent decades and impact of cow and herd factors. Acta Vet. Scand. 59, 22.
\n28.\tKENNEDY, B. W., M. S. SETHAR, A. K. W. TONG, J. E. MOXLEY and B. R. DOWNEY (1982): Environmental factors influencing test-day somatic cell counts in Holsteins. J. Dairy Sci. 65, 275-280.
\n29.\tKOVA\u010cI\u0106, M., M. SAMARD\u017dIJA, D. \u0110URI\u010cI\u0106, S. VINCE, Z. FLEGAR-ME\u0160TRI\u0106, S. PERKOV, D. GRA\u010cNER and R. TURK (2019): Paraoxonase-1 activity and lipid profile in dairy cows with subclinical and clinical mastitis. J. Appl. Anim. Res. 47, 1-4.
\n30.\tLAM, T. J. G. M., R. G. OLDE RIEKERINK, O. C. SAMPIMON and H. SMITH (2009): Mastitis diagnostics and performance monitoring. Ir. Vet J. 62, 34-39.
\n31.\tLEE, D. H. and V. CHOUDHARY (2006): Study on Milkability Traits in Holstein Cows. Asian-Australas J. Anim. Sci. 19, 309-314.
\n32.\tLEITNER, G., O. KRIFUCKS, A. GLICKMAN, Y. VAADIA, S. FRIEDMAN, E. EZRA and Z. TRAININ (2004): MASTIVAC I: Staphylococcus aureus vaccine-prevention of new udder infection and therapeutic effect on cows chronically infected with S. aureus under field conditions. Isr. J. Vet. Med. 59, 15-23.
\n33.\tMA\u0106E\u0160I\u0106, N., T. KARADJOLE, G. BA\u010cI\u0106, M. BENI\u0106, M. KARADJOLE, S. VINCE, M. LIPAR and M.\tCERGOLJ (2012): Aetiology and prevalence of bovine intramammary infection at drying off. Vet. arhiv 82, 125-131.
\n34.\tMA\u0106E\u0160I\u0106, N., G. BA\u010cI\u0106, K. BO\u017dI\u0106EVI\u0106, M. BENI\u0106, T. KARADJOLE, N. PRVANOVI\u0106 BABI\u0106, M.\tLOJKI\u0106, M. EFENDI\u0106, I. BA\u010cI\u0106, and M. PAVLAK (2016): Assessment of the Zagreb mastitis test in diagnosis of subclinical mastitis in dairy cattle. Vet. arhiv 86, 475-485.
\n35.\tMILLER, R. H. and M. J. PAAPE (1985): Relationship between milk somatic cell count and milk yield. Proc. Ann. Mtg. Natl. Mastitis Counc. P. 60.
\n36.\tMUKHERJEE, J., N. VARSHNEY, M. CHAUDHURY, A. K. MOHANTY and A. K. DANG (2013): Immune response of the mam\u00admary gland during different stages of lactation cycle in high versus low yielding Karan Fries crossbred cows. Livestock Sci. 154, 215-223.
\n37.\tNATIONAL MASTITIS COUNCIL (1999): Microbiological Procedures for the Diagnosis of Bovine Udder Infection. National Mastitis Council. 3rd ed. Arlington, Virginia, USA.
\n38.\tNEDI\u0106, S., S. VAKANJAC, M. SAMARD\u017dIJA and S. BOROZAN (2019): Paraoxonase 1 in bovine milk and blood as marker of subclinical mastitis caused by Staphylococcus aureus. Res. Vet. Sci. 125, 323-332.
\n39.\tOLIVER, S. P., B. M. JAVARAO and R. A. ALMEIDA (2005): Foodborne pathogens, mastitis, milk quality, and dairy food safety. Proc. 44 th NMC Annual Meeting. Orlando, FL. 3-27.
\n40.\tROGERS, G. W., G. BANOS, U. SANDER NIELSEN and J. PHILIPSSON (1998): Genetic correlations among somatic cell scores, productive life, and type traits from the United States and udder health measures from Denmark and Sweden. J. Dairy Sci. 81, 1445-1453.
\n41.\tSAIDI, R., Z. CANTEKIN, N. MIMOUNE, Y. ERGUN, H. SOLMAZ, D. KHELEF and R. KAIDI (2021): Investigation of the presence of slime production, VanA gene and antiseptic resistance genes in Staphylococci isolated from bovine mastitis in Algeria. Vet. stn. 52, 57-63.
\n42.\tSANDHOLM, M., T. HONKANEN-BUZALSKI, L. KAARTINEN and S. PY\u00d6R\u00c4L\u00c4 (1995): The bovine udder and mastitis. Gummerus, Jyv\u00e4skyl\u00e4, Finland. 121-141.
\n43. SARAVANAN, R., D. N. DAS, S. DE and S. PANNEERSELVAM (2015): Effect of season and parity on somatic cell count across zebu and crossbred cattle population. Indian J. Anim. Res. 49, 383-387.
\n44.\tSHARMA, N. and S. K. MAITI (2005): Effect of dietary supplementation of vitamin E and selenium in sub clinical mastitis in dairy cows. Indian J. Vet. Med. 25, 76-79.
\n45.\tSHARMA, N., N. K. SINGH and M. S. BHADWAL (2011): Relationship of Somatic Cell Count and Mastitis: An Overview. Asian-Aust. J. Anim. Sci. 3, 429-438.
\n46.\tSHARMA, T., D. P. KUMAR, P. R. GHOSH, D. BANERJEE, D. B. CHANDRA and J. MUKHERJEE (2016): Alteration in the in vitro activity of milk leukocytes during different par\u00adity in high yielding cross-bred cows. Biol. Rhythm. Res. 47, 519-527.
\n47.\tSHOOK, G. E. (1993): Genetic improvement of mastitis through selection on somatic cell count. Vet. Clin. North Am. Food Anim. Pract. 9, 563-581.
\n48.\tSINGH, M. and R. S. LUDRI (2000): Somatic cell counts in Murrah buffaloes (Bubalus bubalis) during different stages of lactation, parity and season. Asian Aust. J. Anim. Sci. 14, 189-192.
\n49.\tSTOJANOVI\u0106, L. i V. KATI\u0106 (1998): Higijena Mleka. Veterinarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija.
\n50.\tSUNDEKILDE, U. K., N. A. POULSEN, L. B. LARSEN and H. C. BERTRAM (2013): Nuclear magnetic resonance metabonomics reveals strong association between milk metabolites and somatic cell count in bovine milk. J. Dairy Sci. 96, 290-299.
\n51.\tSYRIDION, D., S. S. LAYEK, K. BEHERA, T. K. MOHANTY, A. KUMARESAN, A. MANIMARAN, A. K. DANG and S. PRASAD (2012): Effects of parity, season, stage of lactation, and milk yield on milk somatic cell count, pH and electrical conductivity in crossbred cows reared under subtropical climatic conditions. Milchwissenschaft 67, 362-365.
\n52.\tT\u00c4NAVOTS, A., H. KIIMAN, E. ALTOSAAR, T. KAART and H. VIINALASS (2015): Milk leakage from the udder of cows on dairy farms with automatic and conventional milking system. Vet. Med. Zoot. 69, 71-78.
\n53.\tTRATNIK, Lj. (1998): Mlijeko \u2013 tehnologija, biokemija i mikrobiologija. Zagreb. Hrvatska mljekarska udruga.
\n54.\tTURK, R., C. PIRAS, M. KOVA\u010cI\u0106, M. SAMARD\u017dIJA, H. AHMED, M. DE CANIO, A. URBANI, Z. FLEGAR ME\u0160TRI\u0106, A. SOGGIU, L. BONIZZI and P. RONCADA (2012): Proteomics of inflammatory and oxidative stress response in cows with subclinical and clinical mastitis. J. Proteomics 75, 4412-4428.
\n55.\tTURK, R., M. KOLEDI\u0106, N. MA\u0106E\u0160I\u0106, M. BENI\u0106, V.\tDOBRANI\u0106, D. \u0110URI\u010cI\u0106, L. CVETNI\u0106 and M. SAMARD\u017dIJA (2017): The role of oxidative stress and inflammatory response in the pathogenesis of mastitis in dairy cows. Mljekarstvo 67, 91-101.
\n56.\tVIGUIER, C., S. ARORA, N. GILMARTIN, K. WELBECK and R. O\u2019KENNEDY (2009): Current trends and future perspectives. Cell Press 27, 486-490.
\n57.\tVISSIO, C., M. BOUMAN and A. J. LARRIESTRA (2018): Milking machine and udder health management factors associated with bulk milk somatic cell count in Uruguayan herds. Prev. Vet. Med. 150, 110-116.<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n
Use of somatic cell count in the diagnosis of mastitis and its impacts on milk quality<\/h2>\n
\nKlara KNE\u017dEVI\u0106<\/strong>, DVM, Biognost, Zagreb, Croatia; Vesna DOBRANI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Marko SAMARD\u017dIJA<\/strong>, DVM, PhD, Full Professor, Iva GETZ<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Ma\u0161a EFENDI\u0106<\/strong>, DVM, Juraj \u0160AVORI\u0106<\/strong>, DVM, Assistant, Ivan BUTKOVI\u0106<\/strong>, DVM, Assistant, Marija CVETNI\u0106<\/strong>, DVM, Assistant, Nino MA\u0106E\u0160I\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Associate Professor, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Dra\u017een \u0110URI\u010cI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Mount-trade, Gare\u0161nica, Croatia; Miroslav BENI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Assistant Professor, Luka CVETNI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia; Marin MAZI\u0106<\/strong>, Veterinary Practice Markovi\u0107, Zagreb, Croatia<\/div>\n
\n
\nContagious pathogens are most transmitted during milking, and cause long-lasting, chronic mastitis with a mostly subclinical course. In contrast, environmental pathogens typically cause short-term infections, but with more frequent clinical manifestations. Infected cows are detected by the diagnosis of mastitis, which is most often reached through indirect or direct methods of determining the somatic cell count and by conducting bacteriological examination of milk. The Zagreb mastitis test is a quick and simple orientation method for estimating the number of somatic cells. Its advantage is that can be performed in field conditions. Somatic cells are made up of epithelial cells and leukocytes. They are normally found in milk, but their number and ratio change depending on inflammatory changes in the mammary gland. The somatic cell count can change depending on the occurrence of mastitis, but also on the stage of lactation, animal age, season and other diseases of the dairy cow. Milk with an increased number of somatic cells has an altered quality compared to the milk of a healthy cow.
\nMilk contains a lower proportion of milk fat and lactose, and an increased proportion of protein. Furthermore, electrical conductivity is increased due to elevated concentrations of chlorine and sodium in milk. It also has reduced thermal stability and a reduced ability to curdle and form lumps. Such milk has a rancid taste and is not suitable for the production of condensed milk, milk powder or sterilized milk. The shelf life of cheeses produced from such milk is reduced due to the retention of a larger amount of water. Proper and regular disinfection of udder teats before and after milking raises the yield and quality of milk, and reduces the cost associated with mastitis treatment, thereby increasing both milk quality and farm revenues.<\/p>\n