{"id":1770,"date":"2021-04-20T18:06:01","date_gmt":"2021-04-20T18:06:01","guid":{"rendered":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/?post_type=article&p=1770"},"modified":"2021-04-21T15:10:11","modified_gmt":"2021-04-21T15:10:11","slug":"ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske","status":"publish","type":"article","link":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske","title":{"rendered":"U\u010destalost serovarova Salmonella<\/em> spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

V. Jaki Tkalec<\/strong>*, S. Furmeg<\/strong>, M. Bukvi\u0107<\/strong>, M. Cvetni\u0107<\/strong>, J. Sokolovi\u0107<\/strong>, P. Mustapi\u0107<\/strong>, K. Sokoli\u0107<\/strong>, M. Mikuli\u0107<\/strong> i \u017d. Cvetni\u0107<\/strong><\/p>\n

\n
Dr. sc. Vesna JAKI TKALEC<\/strong>*; dr. med. vet., znanstvena suradnica, (dopisni autor, e-mail: jaki.vzk@veinst.hr), Sanja FURMEG<\/strong>, dipl. sanit. ing., dr. sc. Maja BUKVI\u0106<\/strong>, mag. ing. bioproc., mag. ing. agr., Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Kri\u017eevci, Hrvatska; Marija CVETNI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., asistentica, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Jadranka SOKOLOVI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., vi\u0161a stru\u010dna suradnica; Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Kri\u017eevci, Hrvatska; Petra MUSTAPI\u0106<\/strong>, dipl. ing. univ. spec., ID EKO d.o.o. Zagreb, Hrvatska; Krunoslav SOKOLI\u0106<\/strong>, dr. vet. med., MM Mesna industrija d.o.o., Kra\u0161i\u0107, Hrvatska; dr. sc. Marina MIKULI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., znanstvena suradnica, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. \u017deljko CVETNI\u0106<\/strong>, dr. med. vet., akademik, Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Kri\u017eevci, Hrvatska<\/div>\n
\"\"<\/a>https:\/\/doi.org\/10.46419\/vs.52.4.11<\/a><\/div>\n<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Sa\u017eetak<\/a>Uvod<\/a>Materijal i metode<\/a>Rezultati<\/a>Rasprava<\/a>Zaklju\u010dak<\/a>Literatura<\/a>Abstract<\/a><\/span><\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

Sa\u017eetak<\/h2>\n
\n

Salmoneloza je jedna od naju\u010destalijijh zoonoza koja se prenosi hranom, a naj\u010de\u0161\u0107i izvor zaraze za ljude je kontaminirano meso i prera\u0111evine od mesa peradi. Tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja od 2016. do 2020. godine provedeno je istra\u017eivanje tijekom kojeg je na Salmonella<\/em> spp., pretra\u017eeno 2457 uzoraka pile\u0107eg mesa koje je uzorkovano u klaonicama i mesnicama na podru\u010dju Me\u0111imurske, Vara\u017edinske, Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagreba\u010dke \u017eupanije. Salmonella<\/em> spp. je izdvojena iz 136 (5,5 %) obra\u0111enih uzoraka. Godine 2016. ustvr\u0111ena je u 5 (6 %) pretra\u017eenih uzoraka, 2017. godine u 41 (4,7 %) uzorku, 2018. godine u 33 (6,1 %) uzoraka, 2019. godine u 26 (6,6 %) uzoraka i u 2020. godini u 31 (5,4 %) uzoraka. Serolo\u0161kom tipizacijom S<\/em>. Infantis je identificirana u 86 (63,2 %) izdvojenih izolata; S<\/em>. Typhimurium u 8 (5,9 %) izolata; a S<\/em>. Enteritidis je tipizirana u 3 (2,2 %) izdvojena izolata. Tipizirani su i slijede\u0107i serovarovi salmonela: S<\/em>. Corvallis \u2013 5 izolata (3,7 %), S<\/em>. Isaszeg \u2013 5 izolata (3,7 %), S<\/em>. Derby \u2013 3 izolata (2,2 %), S<\/em>. Give \u2013 2 izolata (2,2 %), S<\/em>. Indiana \u2013 2 izolata (2,2 %), i po 1 izolat u 7 (5,1 %) serovara (S<\/em>. Schwarzengrund, S<\/em>. Goldcoast, S<\/em>. Chester, S<\/em>. Bredeney, S<\/em>. Mbandaka, S<\/em>. Newport, S<\/em>. Saintpaul). U 15 (11 %) izolata tipizacija nije izvr\u0161ena. S<\/em>. Infantis je tijekom svih godina bila naj\u010de\u0161\u0107e potvr\u0111eni serovar. Salmoneloza predstavlja znatan gospodarski problem zbog \u0161teta u intenzivnoj proizvodnji, ali i kao zoonoza koja se mesom i mesnim prouzvodima od mesa peradi \u0161iri na ljude. Provedbom odgovaraju\u0107ih higijenskih mjera i dobre higijenske prakse od peradarskih farmi i klaonica do prodajnih mjesta moglo bi se doprinijeti manjoj kontaminaciji pile\u0107eg mesa razli\u010ditim serovarovima Salmonella<\/em> spp.<\/p>\n

Klju\u010dne rije\u010di:<\/strong> Salmonella, S. Infantis, pile\u0107e meso, pro\u0161irenost, Hrvatska<\/em><\/p><\/blockquote>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Uvod<\/h2>\n
\n

Salmonella<\/em> (S<\/em>.) spp. je uzro\u010dnik jedne od naju\u010destaljih zoonoza u javnom zdravstvu. Infekcija se \u0161iri izravnim i neizravnim kontaktom sa \u017eivotinjama, njihovim okoli\u0161em i hranom (Wibisono i sur., 2020.). Naj\u010de\u0161\u0107e se prenosi hranom, a glavni izvori zaraze za ljude su kontaminirano meso i mesne prera\u0111evine \u017eivotinja, osobito meso i prera\u0111evine mesa peradi. Usprkos uspje\u0161nosti mjera suzbijanja salmoneloze koje se provode u peradarskoj i prehrambenoj industriji, pojavljuju se i \u0161ire dobro prilago\u0111eni sojevi u razli\u010ditim zemljopisnim regijama, a antimikrobna rezistencija na netifusnu salmonelu smatra se jednom od naj\u010de\u0161\u0107ih prijetnji javnom zdravstvu vezanom uz proizvodnju hrane i \u017eivotinja, uglavnom u proizvodnom lancu peradi i mesa peradi (Antunes i sur., 2016.).<\/p>\n

Salmonela je Gram negativna bakterija koja pripada obitelji Enterobacteriaceae<\/em> (Barrow i Methner, 2013.). Rod Salmonella<\/em> sadr\u017ei dvije vrste: S. enterica<\/em> i S. bongori<\/em>, ali unutar svake vrste postoje podvrste i mnogi serovarovi (Brenner i sur., 2000.).
\nVrsta S. enterica<\/em> podijeljena je u \u0161est podvrsta koje se me\u0111usobno razlikuju prema biokemijskim svojstvima (S. enterica<\/em> subsp. enterica<\/em>, S. enterica<\/em> subsp. salamae<\/em>, S. enterica<\/em> subsp. arizonae<\/em>, S. enterica<\/em> subsp. diarizonae<\/em>, S. enterica<\/em> subsp. houtenae<\/em> i S. enterica<\/em> subsp. indica<\/em>).<\/p>\n

Prema shemi koju su razvili Kaufmann i White na temelju razlika u somatskim (O), flagelarnim (H) i kapsularnim (Vi) antigenima ozna\u010dava se antigena formula salmonela i odre\u0111uje serovar.
\nZbog kombinacija podvrsta i brojnih serovarova, puna imena salmonela su vrlo duga, zbog \u010dega je op\u0107e prihva\u0107ena uporaba skra\u0107enog oblika za serovarove koji pripadaju podvrsti enterica<\/em> koji se i naju\u010destalije izdvajaju iz doma\u0107ih \u017eivotinja i ljudi i ozna\u010deni su imenima obi\u010dno dobivenim prema zemljopisnom nazivu mjesta gdje su prvi put izdvojeni (Habrun, 2014.). Najrasprostranjenija metoda koja se koristi za razlikovanje razli\u010ditih vrsta i serovarova Salmonella<\/em> je serolo\u0161ka tipizacija koja se radi postupkom brze aglutinacije na predmetnici i s odgovaraju\u0107im antiserumima odre\u0111uju se somatski, flagelarni i\/ ili kapsularni antigen. Do danas je identificirano 46 O antigena i 114 H antigena koji u razli\u010ditim kombinacijama daju vi\u0161e od 2600 prijavljenih serovarova (Brenner i sur., 2000., Issenhuth-Jeanjean i sur., 2014.).<\/p>\n

Na temelju podataka CDC (engl. Center for Disease Control and Prevention<\/em>) u 2019. godini u ljudi su naj\u010de\u0161\u0107e zabilje\u017eeni serovarovi S<\/em>. Enteritidis, S<\/em>. Newport, S<\/em>. Javiana i S<\/em>. Infantis. S<\/em>. Enteritidis je naj\u010de\u0161\u0107i uzro\u010dnik infekcija salmonelom u SAD jo\u0161 od 2007. godine, a incidencija se nije smanjila. Zabilje\u017eeno je znatno pove\u0107anje infekcije S<\/em>. Infantis, a pojavljuju se infekcije novim, vrlo otpornim sojem koji je dokazan u piletini.<\/p>\n

Infekcije sa S<\/em>. Typhimurium se smanjuju, \u0161to bi moglo biti povezano s ra\u0161irenom praksom cijepljenja pili\u0107a (CDC, 2019.).
\nSalmoneloza je poslije kampilobakterioze druga naj\u010de\u0161\u0107a bolest koja se prenosi hranom u Europskoj Uniji (EU), a godi\u0161nje se prijavi vi\u0161e od 91 000 slu\u010dajeva u ljudi (EFSA, 2021.). Primije\u0107eno je smanjenje slu\u010dajeva salmoneloze u EU od \u010dak 32% u razdoblju od 2008. do 2012. godine, \u0161to je posljedica uspje\u0161nih mjera suzbijanja salmoneloze. Mjere uklju\u010duju stalni nadzor, biosigurnost i cijepljenje peradi protiv salmonela, a usredoto\u010dene su na naju\u010destalije serovarove S<\/em>. Enteritidis i S<\/em>. Typhimurium koji su najve\u0107a prijetnja javnom zdravstvu (Foley i sur., 2011., Hugas i Beloeil, 2014.).<\/p>\n

Prisutnost salmoneloze u peradi smatra se rizi\u010dnim \u010dimbenikom za one\u010di\u0161\u0107enje mesa i jaja. Kako bi se sprije\u010dio zoonotski prijenos salmonele, Nacionalni programi kontrole salmoneloze u EU doprinijeli su smanjenju prevalencija salmoneloze u peradi (Pate i sur., 2019.).
\nIsto tako, primije\u0107en je znatan trend opadanja slu\u010dajeva humane salmoneloze, ali i dalje se salmoneloza smatra jednim od glavnih uzro\u010dnika epidemija koja se prenose hranom u EU. Naj\u010de\u0161\u0107i prijavljeni serovarovi u ljudi u EU godine 2017. bili su S<\/em>. Enteritidis i S<\/em>. Typhimurium (EFSA, 2018.). Promjena serovarova salmoneloze povezane s peradi i proizvodnjom mesa peradi povezena je sa \u0161irenjem odre\u0111enih serovarova. Uo\u010den je porast S<\/em>. Infantis od 26,5 % u infekciji ljudi, a isti serovar je \u010detvrti naj\u010de\u0161\u0107i dokazan u brojlera i mesu brojlera (Antunes i sur., 2016.). U EU je S<\/em>. Infantis bio naj\u010de\u0161\u0107e prijavljivani serovar u jatima i mesu brojlera. S<\/em>. Infantis predstavlja va\u017enost i za javno zdravstvo jer se \u010desto izdvaja iz ljudi (EFSA, 2018.). Hengl i sur. (2016.) proveli su istra\u017eivanje na prisutnost Salmonella<\/em> spp., s posebnim osvrtom na S<\/em>. Infantis u smrznutom i svje\u017eem pile\u0107em mesu na tr\u017ei\u0161tu Republike Hrvatske.
\nObradili su 474 uzorka, a bakterije iz roda Salmonella<\/em> ustvrdili su u 51 (10,8 %) obra\u0111enih uzoraka. Najzastupljenija je bila S<\/em>. Infantis u \u010dak 88,2 % istra\u017eivanih uzoraka.<\/p>\n

Cilj na\u0161eg petogodi\u0161njeg istra\u017eivanja od 2016. do 2020. godine bio je ustvrditi u\u010destalost kontaminacije pile\u0107eg mesa na Salmonella<\/em> spp. i tipizirati serovarove koji se javljaju na podru\u010dju Me\u0111imurske, Vara\u017edinske, Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagreba\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Materijal i metode<\/h2>\n
\n

Tijekom petogodi\u0161njeg razdoblja (2016.-2020. godine) uzorkovano je i pretra\u017eeno na Salmonellu<\/em> spp. 2457 uzoraka pile\u0107eg mesa kategoriziranog kao porcionirano meso i meso u malim komadima sakupljenih u klaonicama i mesnicama na podru\u010dju Me\u0111imurske, Vara\u017edinske, Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagreba\u010dke \u017eupanije. Porcionirano meso i meso u malim komadima uzorkovano je na kraju proizvodnog procesa u fazi otpreme iz klaonice ili u maloprodajnom objektu proizvo\u0111a\u010da sve do isteka roka trajanja.
\nUzorci su dostavljani u laboratorij u prijenosnom hladnjaku u kontroliranim uvjetima uz odr\u017eavanje hladnog lanca i istog su dana stavljeni na obradu.<\/p>\n

Izdvajanje bakterija<\/em>. Za izdvajanje bakterija kori\u0161tena je me\u0111unarodna standardna normirana metoda \u2013 horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti, odre\u0111ivanje broja i serotipizaciju Salmonella<\/em> \u2013 1. dio: Dokazivanje prisutnosti Salmonella<\/em> spp. (HRN EN ISO 6579:2003, HRN EN ISO 6579-1:2017). Ispitni dio sa\u010dinjavao je 25 g uzorka mesa koji je razrije\u0111en s 225 mL puferirane peptonske vode (Biokar, Francuska). Za rast salmonela kori\u0161tene su dvije selektivne podloge: XLD (engl. xylose lysine deoxycholate agar<\/em>) (Biokar, Francuska) i RAMBACH agar (Merck, Njema\u010dka). Za biokemijsku potvrdu bakterijskih vrsta Salmonella<\/em> kori\u0161ten je TSI agar (engl. triple sugar iron agar<\/em>) (Merck, Njema\u010dka) i automatizirani sustav Vitek2 Compact (bioMerieux, Francuska) s Vitek2 ID GN identifikacijskom karticom.<\/p>\n

Rezultati biokemijskog testiranja VITEK2 sustavom po zavr\u0161etku o\u010ditanja izra\u017eeni su s postotkom pouzdanosti identifikacije. Za serolo\u0161ku potvrdu i identifikaciju kori\u0161teni su polivalentni i monovalentni serumi (SSI Diagnostica, Danska). Prisustvo Salmonella<\/em> O-, H- i Vi- antigena dokazano je aglutinacijom \u010distih kolonija, tehnikom brze aglutinacije na predmetnici s odgovaraju\u0107im serumima i to nakon eliminacije auto-aglutiniraju\u0107ih sojeva.
\nNomenklatura serovarova i shema serolo\u0161ke tipizacije ra\u0111ena je prema White-Kauffmann-Le Minor shemi (Grimont i Weill, 2007.).<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Rezultati<\/h2>\n
\n

Tijekom istra\u017eivanog razdoblja obra\u0111ena su 2457 uzoraka mesa pili\u0107a, a Salmonella<\/em> spp. izdvojena je iz 136 (5,5%) obra\u0111enih uzoraka. Najvi\u0161e uzoraka (865) obra\u0111eno je 2017. godine, a najvi\u0161e pozitivnih uzoraka (6,6%) ustvr\u0111eno je 2019. godine (tabela 1.).<\/p>\n

\"\"
Tabela 1.<\/strong> Prikaz broja pretra\u017eenih i pozitivnih uzoraka mesa peradi na Salmonella<\/em> spp. tijekom istra\u017eivanog razdoblja od 2016. do 2020. godine.<\/figcaption><\/figure>\n

Serolo\u0161kom tipizacijom naj\u010de\u0161\u0107e je identificiran serovar S<\/em>. Infantis u 86 (63,2 %) izdvojenih izolata, zatim serovar S<\/em>. Typhimurium u 8 (5,9 %) izolata, a serovar S<\/em>. Enteritidis tipizirana je u 3 (2,2 %) izdvojena izolata. Tipizirani su i sljede\u0107i serovarovi salmonela koji su manje zna\u010dajni: S<\/em>. Corvallis \u2013 5 izolata (3,7 %), S<\/em>. Isaszeg \u2013 5 izolata (3,7 %), S<\/em>. Derby 3 izolata (2,2 %), S<\/em>. Give \u2013 2 izolata (2,2 %), S<\/em>. Indiana \u2013 2 izolata (2,2 %), S<\/em>. Schwarzengrund \u2013 1 izolat (0,7 %), S<\/em>. Goldcoast \u2013 1 izolat (0,7 %), S<\/em>. Chester \u2013 1 izolat (0,7 %), S<\/em>. Bredeney \u2013 1 izolat (0,7 %), S<\/em>. Mbandaka \u2013 1 izolat (0,7 %), S<\/em>. Newport -1 izolat (0,7 %), S<\/em>. Saintpaul \u2013 1 izolat (0,7 %). U 15 (11 %) izolata nije provedena tipizacija soja. Tijekom svih godina istra\u017eivanja S<\/em>. Infantis je dominirala, godine 2016. identificirana je u 4 (80 %) od 5 izdvojenih izolata Salmonella<\/em> spp., u 2017. u 33 (80,5 %) od 41 izolata, u 2018. u 25 (75,8 %) od 33 izolata, 2019. u 13 (56,5 %) od 26 izolata i u 2020. godini u 11 (35,5 %) od 31 izolata (slika 1., tabela 1.).<\/p>\n

\"\"
Slika 1.<\/strong> Prikaz u\u010destalosti izdvojenih serovarova Salmonella<\/em> tijekom istra\u017eivanog razdoblja.<\/figcaption><\/figure>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Rasprava<\/h2>\n
\n

Salmoneloza je zoonoza koja se osim u ljudi javlja i u brojnih \u017eivotinjskih vrsta, a osobito su va\u017ene salmonele koje se prenose hranom. U\u010destalost salmoneloze javlja se razmjerno \u010desto, a povezana je s masovnom, javnom prehranom i industrijskom proizvodnjom hrane \u017eivotinjskog podrijetla.
\nPrisutnost salmoneloze u peradi smatra se rizi\u010dnim \u010dimbenikom za one\u010di\u0161\u0107enje mesa i jaja.
\nKako bi se sprije\u010dio prijenos salmoneloze na ljude, u EU su uspostavljeni Nacionalni programi kontrole salmoneloze u peradi s ciljem smanjenja prevalencije odre\u0111enih serovarova, a osobito onih koji imaju zoonotski potencijal, prvenstveno S<\/em>. Enteritidis i S<\/em>. Typhimurium (Messens i sur., 2013.). Ve\u0107ina dr\u017eava \u010dlanica EU ispunila je ciljeve u smanjenju salmonele u peradi te je prevalencija salmonele u peradi u znatnom padu. Istodobno, u razdoblju od 2008. do 2012. godine primije\u0107en je znatan trend opadanja pojave salmoneloze u ljudi. Unato\u010d dobrim pokazateljima Salmonella<\/em> spp. je uz kampilobakteriozu i dalje me\u0111u glavnim uzro\u010dnicima epidemija koja se prenosi hranom u EU. Tijekom 2017. godine naj\u010de\u0161\u0107e infekcije u ljudi prouzro\u010dene su S<\/em>. Enteritidis i S<\/em>. Typhimurium. Statisti\u010dki zna\u010dajan trend smanjenja potvr\u0111enih slu\u010dajeva salmoneloze u ljudi primije\u0107en je izme\u0111u 2008. i 2017., ali posljednjih pet godina (2013.- 2017.) ukupni trend nije pokazivao statisti\u010dko smanjenje ni pove\u0107anje. Me\u0111utim, uo\u010dena je zna\u010dajna pojava S<\/em>. Infantis. U EU S<\/em>. Infantis je bio naj\u010de\u0161\u0107e prijavljivani serovar dokazan u jatima i mesu brojlera. S<\/em>. Infantis postala je zna\u010dajna i u javnom zdravstvu zbog \u010destog izdvajanja iz ljudi i taj serovar je zauzeo \u010detvrto mjesto me\u0111u deset serovarova koji prouzro\u010de infekcije u ljudi (EFSA, 2018.)<\/p>\n

Tijekom na\u0161ih petogodi\u0161njih istra\u017eivanja uzoraka pile\u0107eg mesa, Salmonella<\/em> spp. je izdvojena iz 136 (5,5 %) obra\u0111enih uzoraka, a tipizacijom je naj\u010de\u0161\u0107e dokazana S<\/em>. Infantis u 63,2 % izdvojenih izolata, zatim S<\/em>. Typhimurium u 5,9 % i S<\/em>. Enteritidis u 2,2 % uzoraka. Ostali dokazani serovarovi (17,6 %) su manje zna\u010dajni, a u 15 (11 %) izolata nije provedena tipizacija. Tijekom svih godina istra\u017eivanja S<\/em>. Infantis je dominirala u visokom postotku, a u nekim godinama tipizirana je u 80 % izolata. Prema podatcima Hrvatske agencije za hranu (2017.) prevalencija salmoneloze u jatima peradi je u 2015. godini bila 5,9 %, a 2016. u 5,7 %. Naju\u010destaliji serovarovi Salmonella<\/em> spp. bili su S<\/em>. Infantis, S<\/em>. Mbandaka, S<\/em>. Enteritidis i drugi. Tijekom 2015. i 2016. godine najve\u0107i broj Salmonella<\/em> spp. dokazan je u mesu svinja ili peradi (2,71 % u 2015. i 3,65 % u 2016.), u mesu peradi dominirala je S<\/em>. Infantis, a u mesu svinja ustvr\u0111eni su razli\u010diti serovarovi Salmonella<\/em> spp. Liste\u0161 i sur. (2013.) opisuju u\u010destalost serovarova Salmonella<\/em> spp. u hrani i hrani za \u017eivotinje na podru\u010dju Dalmacije u razdoblju do 2007. do 2009. godine. Salmonella<\/em> spp. je dokazana u 8,3 % obra\u0111enih uzroraka mesa peradi, u 4,5 % mesnih pripravaka, 3,4 % mesa iz klaonica, 2,2 % konfekcioniranom mesu i u manjem postotku u drugim uzorcima. Najzastupljeniji su bili serovarovi S<\/em>. Typhimurium, S<\/em>. Enteritidis, S<\/em>. Montevideo, S<\/em>. Tennessee i drugi, a tipizirano je 19 razli\u010ditih serovarova. U Austriji je u ranijim istra\u017eivanjima (2005.- 2006.) od 363 istra\u017eivanih farmi brojlera dokazana pojava Salmonella<\/em> spp. u 28 (7,7 %) jata. Naju\u010destaliji serovar je tada bio S<\/em>. Enteritidis, zatim S<\/em>. Typhimurium, S<\/em>. Montevideo, a u samo 0,6 % dokazan je serovar S<\/em>. Infantis (Lassnig i sur., 2012.).
\nPieskus i sur. (2006.) istra\u017eivali su rasprostranjenost salmoneloze u piletini u Litvi i dokazali su da je prevalencija po godinama iznosila od 1 % do 3,2 %. Najra\u0161ireniji serovarovi su bili S<\/em>. Enteritidis, S<\/em>. Infantis i S<\/em>. Typhimurium, a istovjetni serovarovi javljali su se i u ljudi. Madden i sur. (2011.) proveli su istra\u017eivanje u proizvodima od sirove piletine kako bi ustvrdili prevalenciju salmoneloze u Republici Irskoj. Salmonela je bila dokazana u 5,1 % uzoraka, ali serovarovi koji su ustvr\u0111eni u piletini prouzro\u010dili su manje od 7 % salmoneloze u ljudi. Smatra se da su kontrola i nadzor na farmama pili\u0107a bile uspje\u0161ne i da u Irskoj sirova piletina nije zna\u010dajan uzrok salmoneloze u ljudi. Salmoneloza u brojlera javlja se i u drugim dr\u017eavama svijeta. U Al\u017eiru su istra\u017eivanja salmoneloze u peradi pokazala da je prevalencija na farmama pili\u0107a iznosila 63,1 %, na farmama purana 34,9 %, a dominirao je serovar S<\/em>. Kentucky u 65,1 % izolata (Mezali i sur., 2019.). Voss-Rech i sur. (2019.) navode nalaz pozitivnih uzoraka na salmonelozu u nekoliko velikih uzgajali\u0161ta brojlera u Brazilu te dokazuju da je ve\u0107ina izolata 87,5 % pripadalo serovaru S<\/em>. Heidelberg. U Japanu, Torii i sur., (2019.) ustvrdili su na temelju sada\u0161njih i u usporedbi s ranijim studijama da je u Japanu na farmama brojlera dominira serovar S<\/em>. Agona. U Kini Zhao i sur. (2016.) opisuju nalaz salmoneloze u 12,7 % istra\u017eivanih uzgoja pili\u0107a i koko\u0161i, a naj\u010de\u0161\u0107e je tipizacijom dokazan serovar S<\/em>. Enteritidis (81,6 %), zatim S<\/em>. Indiana (13,2 %) i S<\/em>. Typhimurium (5,3 %). Choi i sur. (2014.). su tijekom svoje studije istra\u017eivanja rasprostranjenosti salmoneloze u lancu opskrbe brojlera u Koreji obradili 1214 uzoraka u lancu proizvodnje brojlera od farmi, kamiona, klaonica i maloprodaje pile\u0107eg mesa. Najve\u0107a prevalencija je dokazana u kamionima za prijevoz brojlera (71,4 %), u klaonicama pili\u0107a (63,9 %) i na farmama brojlera (16,1 %). U izolatima salmonela dominirao je serovar S<\/em>. Hadar.<\/p>\n

Od 2010. godine zabilje\u017een je znatan porast infekcije jata brojlera serovarom S<\/em>. Infantis. Broj pozitivnih jata pove\u0107ao se za vi\u0161e od 100 % u samo dvije godine. Unato\u010d primjeni svih sanitarnih mjera tijekom odmora objekta ovaj uzro\u010dnik je i dalje prisutan na odre\u0111enim gospodarstvima (Pate i sur., 2019.). Rezultati na\u0161ih istra\u017eivanja sli\u010dni su s nalazima S<\/em>. Infantis u zemljama EU i drugim istra\u017eivanjima u Republici Hrvatskoj. Hengl i sur. (2016.) navode da je S<\/em>. Infantis bila naj\u010de\u0161\u0107e prisutan serovar (88,2 %) u istra\u017eivanim uzorcima mesa u Republici Hrvatskoj.
\nIstra\u017eivanjem je bilo obuhva\u0107eno 75 % uzoraka pile\u0107eg mesa iz doma\u0107e proizvodnje i 25 % iz uvoza, a S<\/em>. Infantis je \u010de\u0161\u0107e bila prisutna u uzorcima doma\u0107e proizvodnje. S<\/em>. Infantis dokazana je \u010de\u0161\u0107e u zamrznutom mesu (14,3 %) nego u svje\u017eem (8,8 %). S<\/em>. Infantis je dokazana u pile\u0107em mesu uvezenom iz Ma\u0111arske (26,6 %), Slova\u010dke (40 %), Poljske 3,1 % i Italije (3,1 %). Jurinovi\u0107 i sur. (2015.) proveli su istra\u017eivanje salmoneloze u uzgojima peradi u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2014., Salmonella<\/em> spp. je dokazana u 357 (1,9 %) obra\u0111enih uzoraka, a tipizacijom je u 81 (22,69 %) izolata dokazana S<\/em>. infantis. Broj jata brojlera pozitivnih na S<\/em>. Infantis pove\u0107ao se od 0,7 % 2010. godine na 11,5 % u 2017. godini. U razdoblju od 2013. do 2015. godine u provedbi Nacionalnog programa pra\u0107enja zoonoza u Sloveniji, S<\/em>. Infantis je otkrivena u 4,5 % uzoraka.
\nNajvi\u0161a prevalencija je dokazana u svje\u017eem mesu brojlera (28,4 %) i u mesnim pripravcima od brojlera (26,7 %) (Pate i sur., 2019.). Na razini EU, kako je izvje\u0161teno iz svih \u010dlanica 2017. godine, S<\/em>. Infantis \u010dinila je oko 50,6 % svih salmonela izdvojenih iz jata brojlera i mesa brojlera, \u0161to pokazuje zna\u010dajnu ra\u0161irenost ovoga serovara u proizvodnji, okoli\u0161u i industriji peradarskog mesa, odnosno du\u017e cijelog lanca proizvodnje (EFSA, 2018.). Miller i sur. (2010.) navode da je najve\u0107a u\u010destalost serovara S<\/em>. Infantis u brojlera utvr\u0111ena u Ma\u0111arskoj (87 %), u Poljskoj (19 %) i \u010ce\u0161koj (13 %). U Njema\u010dkoj je pojava S<\/em>. Infantis iznosila 3,9 % u jatima nesilica i u 8,9 % jata brojlera. Smatra se da je do promjene prevladavaju\u0107ih salmonela serovarova u ekolo\u0161koj ni\u0161i do\u0161lo zbog cijepljenja peradi sa serovarovima S<\/em>. Typhimurium i S<\/em>. Enteritidis, a smanjene navedenih serovarova dovelo je do pove\u0107anja S<\/em>. Infantis koja danas dominira u uzgojima peradi u EU. S<\/em>. Enteritidis pojavila se kao glavni patogen povezan s jajima krajem XX. stolje\u0107a. Epidemiolo\u0161ki podatci iz Engleske, Walesa i Sjedinjenih Dr\u017eava ukazuju da je S<\/em>. Enteritidis ispunio ekolo\u0161ku ni\u0161u ispra\u017enjenu iskorjenjivanjem S<\/em>. Gallinarum iz peradi, \u0161to je dovelo do porasta epidemije u ljudi uzrokovani S<\/em>. Enteritidis (Rabsch i sur., 2000.).<\/p>\n

Poznato je da je eradikacija salmonela iz peradarstva uz metode \u010di\u0161\u0107enja i dezinfekciju \u010desto puta u terenskim uvjetima neu\u010dinkovita (Davies i Breslin, 2003.).
\nSprje\u010davanje kontaminacije salmonelom mesa i proizvoda od peradi zahtijeva detaljno poznavanje najva\u017enijih \u010dimbenika rizika povezanih s njegovom prisutno\u0161\u0107u u proizvodnom sustavu. Rezultati istra\u017eivanja su pokazali da su najva\u017eniji \u010dimbenici rizika za one\u010di\u0161\u0107enje salmonelom pra\u0161ina, kontaminirane povr\u0161ine i izmet.
\nJednodnevni pili\u0107i brojlera dospjeli su na farmu ve\u0107 kontaminirani, a povr\u0161ine i izmet su presudni u cirkuliranju salmonele unutar farme. Bez obzira na podrijetlo razli\u010ditih serovarova, oko 50 % je moglo proizvesti biofilm.
\nUporeba glutaraldehida i formaldehida u koncentraciji od 1,0 % u terenskim uvjetima nisu dovoljni za eliminaciju salmonele, bez obzira na serovar, sposobnost razvoja biofilma i vrijeme kontakta s dezinficijensom (Marin i sur., 2009.). Biofilmovi pove\u0107avaju mikrobnu toleranciju na kemijske, fizikalne i biolo\u0161ke agense, a sposobnost stvaranja biofilmova prepoznata je kao va\u017ean, ali ne i jedini \u010dimbenik koji doprinosi opstanku bakterija u okoli\u0161u (Vestby i sur., 2009.). Opstojnost salmonela u peradnjacima tuma\u010di se i nepostojanjem standardiziranih smjernica za \u010di\u0161\u0107enje i dezinfekciju, neprecizne uporabe dezinficijensa, pogre\u0161ne tvrdo\u0107e i temperature vode za \u010di\u0161\u0107enje (Marin i sur., 2009.). U jednoj studiji provedenoj nakon \u010di\u0161\u0107enja i dezinfekcije farme brojlera prije ponovnog naseljavanja, ustvr\u0111ena je prisutnost S<\/em>. Infantis u vi\u0161e od 50 % uzetih uzoraka okoli\u0161a, uklju\u010duju\u0107i pod, ventilatore, pojilice, \u010dizme i perilice. To ukazuje na nepravilne i neu\u010dinkovite sanitarne postupke u \u010di\u0161\u0107enju i dezinfekciji peradnjaka (Pate i sur. 2019.). Salmonele \u010desto one\u010diste meso peradi prilikom razli\u010ditih faza u procesu klanja i obrade mesa peradi kao \u0161to su: \u010dupanje perja, evisceracija, pranje, pohranjivanje, rashla\u0111ivanje i zamrzavanje te kontaminacija putem ruku radnika, opreme ili prostora, stoga je od izuzetnog zna\u010denja provedba higijensko-sanitarnih mjera te pravilno \u010di\u0161\u0107enje i dezinfekcija objekata (Levak, 2015.).<\/p>\n

Salmoneloza predstavlja znatan gospodarski problem zbog \u0161teta u intenzivnoj proizvodnji, ali i kao zoonoza koja se mesom i proizvodima od mesa peradi \u0161iri na ljude. To rezultira pojavom desetaka milijuna infekcija ljudi godi\u0161nje u svijetu. U EU se svake godine prijavi oko 100 000 slu\u010dajeva s procijenjenim tro\u0161kovima od oko 3 milijarde eura godi\u0161nje. U SAD broj slu\u010dajeva dose\u017ee i do milijun godi\u0161nje uz tro\u0161kove od 3,3 milijarde dolara. Brojke se odnose i na uni\u0161tavanje kontaminirane hrane, gubitak i produktivnosti radnika te tro\u0161kove zdravstvene za\u0161tite (Hoffman i sur., 2012., Diep i sur., 2019.). U Republici Hrvatskoj je 2019. godine prema podatcima HZJZ zabilje\u017eeno 1320 infekcija prouzro\u010denih salmonelom (HZJZ, 2020.). D\u017eelalija i sur. (2015.) navode da je tijekom promatranog desetgodi\u0161njeg razdoblja (2005.-2014. godine) naj\u010de\u0161\u0107a zoonoza u Hrvatskoj bila salmoneloza, a u tom razdoblju dokazana je u 29 462 slu\u010dajeva u rasponu od 5619 u 2005. do 1254 slu\u010dajeva u 2013. godini.<\/p>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/h2>\n
\n

Budu\u0107i da u Hrvatskoj nema puno istra\u017eivanja o prevalenciji salmonela u pile\u0107em mesu, temeljem na\u0161eg istra\u017eivanja i u\u010destalosti od 5,5 % i usporedbe s ranijim istra\u017eivanjima Hengel i sur. (2016.) gdje je prevalencija za 2015. godinu iznosila 10,8 % mo\u017ee se zaklju\u010diti da je do\u0161lo do pada zaraze, iako je na\u0161e istra\u017eivanje bilo provedeno na podru\u010dju sjeverne Hrvatske i u samo nekoliko \u017eupanija. U izdvojenim izolatima Salmonella<\/em> spp. u pile\u0107em mesu dominirao je serovar S<\/em>. Infantis. Istra\u017eivanje Jurinovi\u0107 i sur. (2015.) potvrdilo je da je zastupljenost S<\/em>. Infantis naj\u010de\u0161\u0107a i u uzgojima brojlera u Republici Hrvatskoj. Pove\u0107ana prisutnost S<\/em>. Infantis u pile\u0107em mesu po svemu sude\u0107i je posljedica provo\u0111enja cijepljenja s S<\/em>. Enteritidis i S<\/em>. Typhimurium, kao \u0161to je to potvr\u0111eno i u drugim zemljama EU. Nalaz salmonele u mesu peradi isto se tako mo\u017ee pripisati slabijoj higijenskoj praksi u pojedinim klaonicama i prodajnim objektima pile\u0107eg mesa.<\/p>\n

Provo\u0111enjem higijenskih mjera i dobre higijenske prakse od peradarskih farmi, klaonica i prodajnih objekata moglo bi se doprinijeti manjoj kontaminaciji pile\u0107eg mesa.<\/p>\n

<\/a>
\nLiteratura<\/strong> [… prika\u017ei]<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

  ▲<\/a><\/p>\n

1. ANTUNES, P., J. MOUR\u00c3O, J. CAMPOS and L. PEIXE (2016): Salmonellosis: the role of poultry meat. Clin. Microbiol. Infect. 22, 110-121.
\n2. BAROW, P. A. and U. METHNER (2013): In: Salmonella in Domestic Animals, 2 nd ed.; CABI: Oxfordshire, UK, pp. 1-19.
\n3. BRENNER, F. W., R. G. VILLAR, F. J. ANGULO, R. TAUXE and B. SWAMINATHAN (2000): Salmonella Nomenclature. J. Clin. Microbiol. 38, 2465-2467.
\n4. CDC (Centers for Disease Control and Prevention) (2019): FoodNet 2019 Preliminary Data (Final Update) 2019. Available online: https:\/\/www.cdc.gov\/foodnet\/reports\/prelim-data-intro-2019.html (Pristupljeno 22. o\u017eujka 2021).
\n5. CHOI, S. W., J. S. HA, B. Y. KIM, D. H. LEE, J. K. PARK, H. N. YOUN, Y. H. HONG, S. B. LEE, J. B. LEE, S. Y. PARK, I. S. CHOI and C. S. SONG (2014): Prevalence and characterization of Salmonella species in entire steps of single integrated broilers supply chain in Korea. Poultry Sci. 93, 1251-1257.
\n6. DAVIES, R. and M. BRESLIN (2003): Observations on Salmonella contamination of commercial laying farms before and after cleaning and disinfection. Vet. Rec. 152, 283-287.
\n7. DIEP, B., C. BARRETTO, A. C. PORTMANN, C. FOURNIER, A. KARCZMAREK, G. VOETS, S. LI, X. DENG and A. KLIJN (2019): Salmonella Serotyping; Comparison of the Traditional Method to a Microarray-Based Method and an in silico Platform Using Whole Genome Sequencing Dana. Front. Microbiol. 10: 2554.
\n8. D\u017dELALIJA, B., A. MEDI\u0106, I. PEM NOVOSEL i S. SABLI\u0106 (2015): Zoonoze u Republici Hrvatskoj. Infektolo\u0161ki glasnik 35, 45-51.
\n9. EFSA (2018): The European Union summary report on antimicrobial resistence in zoonotic and indicator bacteria from humans, animals and food in 2016. EFSA Journal, 16, 270.
\n10. EFSA (2021): The European Union One Health 2019 Zoonoses Report \u2013 Salmonella. EFSA Journal 19, 6406.
\n11. FOLEY, S. L., R. NAYAK, I. B. HANNNING, T. J. JOHNSON, J. HAN and S. C. RICHE (2011): Population dynamics of Salmonella enterica serotypes in commercial egg and poultry production. Appl. Environ. Microbiol. 77, 4273-4279.
\n12. GRIMONT, P. A. D. and F. X. WEILL (2007): Antigenic formulae of the Salmonella serovars. WHO Collaborating Centre for Reference and Research on Salmonella. Institut Pasteur, Paris (9th edition).
\n13. HABRUN, B. (2014): U: Klini\u010dka veterinarska bakteriologija. Medicinska naklada. Rod Salmonella, str. 217-225.
\n14. HAH (2017): Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o zoonozama u Hrvatskoj za 2015.\/16. godinu. Salmoneloza. Hrvatska agencija za hranu, str. 33-38.
\n15. HENGL, B., A. GROSS-BO\u0160KOVI\u0106, K. VULJANI\u0106, A. M. CRNI\u0106, R. VAZDAR i J. PETRI\u0106 (2016): Salmonella Infantis u pile\u0107em mesu na tr\u017ei\u0161tu u Hrvatskoj. Meso 18, 342-347.
\n16. HOFFMANN, S., M. B., BATZ and J. G. MORRIS (2012). Annual cost of illness and quality-adjusted life year losses in the United States due to 14 foodborne pathogens. J. Food Prot. 75, 1292-1302.
\n17. HRN EN ISO 6579:2003 \u2013 Mikrobiologija hrane i hrane za \u017eivotinje \u2013 Horizontalna metoda za otkrivanje Salmonella spp. Dr\u017eavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.
\n18. HRN EN ISO 6579 -1:2017 \u2013 Mikrobiologija u lancu hrane \u2013 Horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti, odre\u0111ivanje broja i serotipizaciju Salmonella \u2013 1. dio: Dokazivanje prisutnosti Salmonella spp. Dr\u017eavni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo.
\n19. HUGAS, M. and P. BELOEIL (2014): Controlling Salmonella along the food chain in the European Union \u2013 progress over the last ten years. Euro Surveill. 19 (19): 20804. doi: 10.2807\/1560-7917. es2014.19.19.20804.
\n20. HZJZ (2020): Hrvatsko zdravstveno-statisti\u010dki ljetopis za 2019. Zarazne bolesti u Hrvatskoj. Salmoneloza. HZJZ, str. 175 -176.
\n21. ISSNHUTH-JEANJEAN, S., P. ROGGENTIN, M., MIKOLEIT, M., GUIBOURDENCHE, E., DE PINNA, S., NAIR, P. I. FIELDS and F. X. WEILL (2014): Supplement 2008-2010 (No. 48) to the White-Kauffmann-le minor scheme. Res. Microbiol. 165, 526-530.
\n22. JURINOVI\u0106, L., B. \u0160IMPRAGA, F. KRSTULOVI\u0106 i M. SOKOLOVI\u0106 (2015): Pojavnost bakterije Salmonella Infantis u tovnih pili\u0107a u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2014. XI. Simpozij \u201cPeradarski dani\u201d (\u0160ibenik, 13.-16. svibnja 2015.). Zbornik radova, str. 62-65.
\n23. LASSNIG, H., P. MUNCH, H. SCHLIESSING, E. OSTERREICHER, K. KOSTENZER, C. KORNSCHOBER and J. K\u00d6FER (2012): Prevalence of Salmonella spp. in Austrian broiler flocks in the context of the EU-wide baseline survey 2005-2006. Berl. Munch. Tierarztl. Wochenschr. 125, 129-137.
\n24. LISTE\u0160, I., I. \u0160KOKO, T. DUJI\u0106 i A. KATI\u0106 (2013): U\u010destalost serovarova Salmonella u uzorcima hrane i hrane za \u017eivotinje na podru\u010dju Dalmacije u periodu 2007-2009. godine. The 5 th International Congress \u201cVeterinary Science and Profession\u201d, Veterinarski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Knjiga sa\u017eetaka, str. 87.
\n25. LEVAK, S. (2015): Campylobacter spp. u mesu peradi. Meso XVII, 558-565.
\n26. MADDEN, R. H., L. MORAN, P. SCATES, J. MCBRIDE and C. KELLY (2011): Campylobacter and Salmonella in raw chicken on retail sale in the Republic of Ireland. J. Food Prot. 74, 1912-1916.
\n27. MARIN, C., A. HERNANDIZ and M. LAINEZ (2009): Biofilm development capacity of Salmonella strains isolated in poultry risk factors and their resistance against disinfectants. Poultry Sci. 88, 424-431.
\n28. MESSENS, W., L. VAVAS-ALEGRE, S. BASHIR, G. AMORE, P. ROMERO-BARRIOS and M. HUGAS (2013): Estimating the Public Health Impact of Setting Targets at the European Level for the Reduction of Zoonotic Salmonella in Certain Poultry Populations. Int. J. Environ. Res. Public Health, 10, 4836-4850.
\n29. MEZALI, L., F. MEBKHOUT, S. NOUICHI, S. BOUDJELLABA and T. MOSSADAK HAMDI (2019): Serotype diversity and slaugterhouse-level risk factors related to Salmonella contamination on poultry carcasses in Algiers. J. Infect. Dev. Ctries. 13, 384-393.
\n30. MILLER, T., R. PRAGER, W. RABSCH, K. FAHLHABER and M. VOSS (2010): Epidemiological relationship between Salmonella Infantis isolated of human and broiler origin. Lohman Information, 45, 27-31.
\n31. PATE, M., J. MI\u010cUNOVI\u010c, M. GOLOB, L. K. VESTBY and M. OCEPEK (2019): Salmonella Infantis in broiler flock in Slovenia: The prevalence of multidrug resistant strains with high genetic homogeneity and low biofim-forming ability. Biomed. Res. Int. 981463, doi. 10.1155\/2019\/4981463.
\n32. PIESKUS, J., J. MILIUS, I. MICHALSKIENE and G. ZAGRABNEVIENE (2006): The distribution of Salmonella serovars in chicken and humans in Lithuania.
\nJ. Vet. Med. A Physiol. Pathol. Clin. Med. 53, 12-16.
\n33. RABSCH, W., B. M. HARGIS, R. M. TSOLIS, R. A. KINGSLEY, K. H. HINZ, H. TSCHAPE and A. J. BAMBER (2000): Competetive exslusion of Salmonella Enteritidis by Salmonella Gallinarum in poultry. Emerg. Infect. Dis. 6, 443-448.
\n34. TORII, Y., E. YOKOYAMA, M. SEKI, H. SHIGEMURA, T. ISHIGE, K. YANAGIMOTO, K. UEMATSU, N. ANDO, T. FUJIMAKI and S. MURAKAMI (2019): Genetic characteristics of emerging Salmonella enterica serovar Agona strains isolated from humans in the prior period to occurence of the serovar shift in broilers. J. Vet. Med. Sci. 81, 1117-1120.
\n35. VESTBY, L. K., T. M\u00d8RETR\u00d8, S. LANGSRUD, E. HEIR and L. L. NESSE (2009): Biofilm forming abilities of Salmonella are correlated with persistence in fish meal and feed factories. BMC Vet. Res. 5, 20.
\n36. VOSS-RECH, D., B. KRAMER, V. SANTIAGO SILVA, R. REBELATTO, P. GIOVANI ABREU, A. CORDEBELLA and C. S. LUIZ VAZ (2019): Longitudinal study reveals persistent environmental Salmonella Heildelberg in Brazilian broilers farms. Vet. Microbiol. 233, 118-123.
\n37. WIBISONO, F. M., F. J. WIBISONO, M. H. EFFENDI, H. PLUMERIASTUTl, A. R. HIDAYATULLAH, E. B. HARTADI and E. D. SOFIANA (2020): A Review of Salmonelosis on Poultry Farms: Public Health Importance. Sys. Rev. Pharm. 11, 481-486.
\n38. ZHAO, X., Y. GAO, C. YE, L. YANG, T. WANG and W. CHANG (2016): Prevalence and characteristics of Salmonella isolated from free-range chickens in Shandong Province, China. Biomed. Res. Int. 818393, doi.10.1155\/2016\/8183931.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/a> ▲<\/a><\/p>\n

\n

Frequency of Salmonella<\/em> spp. serovars in poultry meat in northwest Croatia<\/h2>\n
\n
Vesna JAKI TKALEC<\/strong>, DVM, PhD, Scientific Associate, Sanja FURMEG<\/strong>, BSc. Sanit. Ing., Maja BUKVI\u0106<\/strong>, Mag. Ing. Bioproc., Mag. Agr., PhD, Croatian Veterinary Institute – Veterinary Department Krizevci, Croatia; Marija CVETNI\u0106<\/strong>, DVM, Assistant, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Jadranka SOKOLOVIC<\/strong>, DVM, Senior Professional Associate, Croatian Veterinary Institute – Veterinary Department Kri\u017eevci, Croatia; Petra MUSTAPI\u0106<\/strong>, BSc. Univ. Spec., ID EKO d.o.o. Zagreb, Croatia; Krunoslav SOKOLI\u0106<\/strong>, DVM, MM Meat Industry d.o.o. Kra\u0161i\u0107, Croatia; Marina MIKULI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Scientific Associate; Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia; \u017deljko CVETNI\u0106<\/strong>, DVM, PhD, Academician, Croatian Veterinary Institute – Veterinary Department Kri\u017eevci, Croatia<\/div>\n
\n

Salmonellosis is one of the most important food-borne zoonoses, and the main sources of infection for humans are contaminated meat and poultry meat products. During the five-year period from 2016 to 2020, 2457 samples of poultry meat were tested for the presence of Salmonella<\/em> spp. Samples were obtained from slaughterhouses and butcher shops in five counties: Me\u0111imurje, Vara\u017edin, Koprivnica-Kri\u017eevci, Bjelovar-Bilogora and Zagreb. Salmonella<\/em> spp. was isolated from 136 (5.5%) processed samples during the study. In 2016, it was isolated in 5 (6%) of the tested samples, in 2017 in 41 (4.7%) samples, in 2018 in 33 (6.1%) samples, in 2019 in 26 (6.6%) samples, and in 2020 in 31 (5.4%) samples. The most common identified serovar was S<\/em>. Infantis in 86 (63.2%) isolates, followed by S<\/em>. Typhimurium in 8 (5.9%) isolates, and S<\/em>. Enteritidis in 3 (2.2%) isolates. The following salmonella<\/em> serovars were also identified: S<\/em>. Corvallis – 5 isolates (3.7%), S<\/em>. Isaszeg – 5 isolates (3.7%), S<\/em>. Derby 3 isolates (2.2%), S<\/em>. Give – 2 isolates (2.2%), S<\/em>. Indiana – 2 isolates (2.2%), and 1 isolate each of 7 (5.1%) serovars (S<\/em>. Schwarzengrud, S<\/em>. Gold-coast, S<\/em>. Chester, S<\/em>. Bredeney, S<\/em>. Mbandaka, S<\/em>. Newport, S<\/em>. Saintpaul). No identification was confirmed in 15 (11%) isolates. S<\/em>. Infantis was the most common serovar during the study period. Salmonellosis is a significant economic problem due to damages in intensive production, but also as a zoonosis that can spread to humans through meat and poultry meat products. In identified isolates of Salmonella<\/em> spp., the serovar S<\/em>. Infantis dominated in chicken meat, which has been confirmed in earlier research in Croatia and other EU countries.
\nImplementing appropriate hygiene measures and good hygiene practices from poultry farms and slaughterhouses to shops could contribute to lower contamination of chicken meat with different serovars of Salmonella<\/em> spp.<\/p>\n

Key words:<\/strong> Salmonella; S. Infantis; chicken meat; spread; Croatia<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

V. Jaki Tkalec*, S. Furmeg, M. Bukvi\u0107, M. Cvetni\u0107, J. Sokolovi\u0107, P. Mustapi\u0107, K. Sokoli\u0107, M. Mikuli\u0107 i \u017d. Cvetni\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[58,469,470,468,467],"issuem_issue":[93],"ppma_author":[128,292,294,385,293,296,295,384,101],"class_list":["post-1770","article","type-article","status-publish","format-standard","hentry","category-original-scientific-articles","tag-croatia","tag-pilece-meso","tag-prosirenost","tag-s-infantis","tag-salmonella","issuem_issue-52-4"],"yoast_head":"\nU\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske - CROATIAN VETERINARY JOURNAL<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"U\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"V. Jaki Tkalec*, S. Furmeg, M. Bukvi\u0107, M. Cvetni\u0107, J. Sokolovi\u0107, P. Mustapi\u0107, K. Sokoli\u0107, M. Mikuli\u0107 i \u017d. Cvetni\u0107\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"CROATIAN VETERINARY JOURNAL\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-04-21T15:10:11+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"26 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske\",\"name\":\"U\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske - CROATIAN VETERINARY JOURNAL\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg\",\"datePublished\":\"2021-04-20T18:06:01+00:00\",\"dateModified\":\"2021-04-21T15:10:11+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Articles\",\"item\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"U\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#website\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"name\":\"VETERINARSKA STANICA\",\"description\":\"Journal of Croatian Veterinary Institute\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization\",\"name\":\"Veterinarska stanica\",\"url\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"contentUrl\":\"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png\",\"width\":728,\"height\":90,\"caption\":\"Veterinarska stanica\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/\",\"https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/\",\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"U\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"U\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","og_description":"V. Jaki Tkalec*, S. Furmeg, M. Bukvi\u0107, M. Cvetni\u0107, J. Sokolovi\u0107, P. Mustapi\u0107, K. Sokoli\u0107, M. Mikuli\u0107 i \u017d. Cvetni\u0107","og_url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske","og_site_name":"CROATIAN VETERINARY JOURNAL","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski%20Veterinarski%20Institut\/291017291058567\/","article_modified_time":"2021-04-21T15:10:11+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg","type":"","width":"","height":""}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Estimated reading time":"26 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske","name":"U\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske - CROATIAN VETERINARY JOURNAL","isPartOf":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg","datePublished":"2021-04-20T18:06:01+00:00","dateModified":"2021-04-21T15:10:11+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#primaryimage","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/VesnaJAKI-TKALEC-2021.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/?article=ucestalost-serovarova-salmonella-spp-u-pilecem-mesu-s-podrucja-sjeverozapadne-hrvatske#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Articles","item":"https:\/\/journal.h3s.org\/?post_type=article"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"U\u010destalost serovarova Salmonella spp. u pile\u0107em mesu s podru\u010dja sjeverozapadne Hrvatske"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#website","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","name":"VETERINARSKA STANICA","description":"Journal of Croatian Veterinary Institute","publisher":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/journal.h3s.org\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#organization","name":"Veterinarska stanica","url":"https:\/\/journal.h3s.org\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","contentUrl":"https:\/\/veterinarska-stanica-journal.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/veterinarska-stanica-casopis-hvi-728.png","width":728,"height":90,"caption":"Veterinarska stanica"},"image":{"@id":"https:\/\/journal.h3s.org\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/pages\/Hrvatski Veterinarski Institut\/291017291058567\/","https:\/\/www.linkedin.com\/company\/croatian-veterinary-institute\/","https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BFn739WHdcU&amp;amp;t=2s"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/1770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article"}],"about":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/article"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1770"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/1770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1875,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/article\/1770\/revisions\/1875"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1770"},{"taxonomy":"issuem_issue","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fissuem_issue&post=1770"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/journal.h3s.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fppma_author&post=1770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}